G-NEWS (LORÉ-LAÚTEM) — Marcia Ximenes, ema ho defisiente ida hosi aldeia Vailana, Suku Loré-I postu Loré munisípiu Laútem, moris iha loron 29 fulan-Setembru tinan 1999. Oan hosi Carlos Fernandes no Justina Ximenes, nu’udar agrikultor.
Marcia Ximenes, defisiente fíziku ida, bainhira foin halo fulan-11 bainhira afeta moras malaria. Hosi tratamentu saúde momentu ne’ebá, médiku sira la konsege salva ninia moras ne’ebé halo maske esforsu lubuk ida hosi ekipa saúde ona, maibé planu Maromak nian, fó ba Marcia iha diferente loos hosi espetativa nia inan-aman no ekipa médiku nian, katak, ho esforsu hosi família no ekipa médiku, Marcia tenke di’ak.
Marcia Ximenes, labele goja nia direitu nu’udar labarik to’o otas joven ninian, atu halimar ho labarik sira seluk, liu-liu labele asesu ba eskola, liu-liu mós la iha dokumentu notariadu ninian hanesan Billete Identidade no Sertidaun RDTL tanba inan-aman rasik mak labele trata tanba ho kondisuan nune’e, no nia inan-aman mós la iha ona forsa no kbi’it atu bele lori bat rata dokumentu hirak ne’e, inklui mós Marcia nia direitu atu hala’o atividade seluk la iha ona. Marcia tenke lori todan ida ne’e, nia rasik hulan no lori, hosi otas ki’ik to’o agora.
Marcia nia Mama, Justina Ximenes, ko’alia ona ba G-NEWS liuhoai Programa Mídia Tour ne’e hala’o durante loron tolu, hahú iha loron 29 fulan-Maiu to’o loron 1 fulan-Juñu, kona-ba kronolojia moris Marcia Ximenes nian, durante tinan-23 afeta ba defisiensia fíziku.
“Ha’u nia oan naran Marcia ximenes moris iha loron 29 fulan-Marsu tinan 1999. Ha’u nia oan nia moras ne’e bainhira ami halai ba ai-laran depois tama fali mai mak hetan isin manas makaas, estika-an to’o agora. Nia moris fou-foun ne’e buat hotu di’ak maibé to’o fulan-11 komesa lao hatene oituan ona mak akontese nune’e”. Marcia nia mama Justina Ximenes, ko’alia ba G-NEWS.
Nu’udar inan-aman, halo esforsu makaas atu ninia oan nia moris di’ak. Moris di’ak laos ba riku ka iha sasan mundu nian, maibé moris di’ak mak atu iha kondisaun saúde di’ak. Ida ne’e esperansa ema hotu-hotu nian, la iha aman ida ka inan ida mak hakara oan ida lakon esperansa ba moris, hanesan saúde no seluk tán.
Marcia nia mama no papa esforsu ona, lori nia ba halo tratamentu saúde, liu-liu moras malaria ne’ebé Marcia enfrenta, maibé moras ne’ebé nia enfrenta, nakfilak sai tiha defisiensia fíziku.
“Ami konsege lori nia ba óspital, doútor sira sona maibé la iha mudansa, no osan la iha ona atu selu, entaun ami deside lori nia fila mai uma, iha óspital laran mós nia sona nafatin maibé liman ain la book an no tos nafatin entaun ami fila mai to’o agora atende nia to’o tinan 23 ona, halo tratamentu iha sentru saúde Lospalos vila kuaze fulan hitu, no doútor sira dehan ba familia, nia hetan malaria ne’ebé sirkula direta ba ulun, ikus mai hetan moras hanesan ne’e”, Justina Ximenes konta tuir, ho lian Fataluku ba Jornalista G-NEWS.
Marcia Ximenes, halo ona tinan-23, maibé to’o oras ne’e seidauk hetan apoiu ruma hosi ema sira ne’ebé iha kbi’it, liu-liu governu rasik. Marcia nia kondisaun ne’e, autoridade lokál iha suku Loré postu Loré munisípiu Laútem ba haree ona ho matan, husu ba nia inan-aman atu bat rata dokumen hanesan BI no Eleitoral, maibé to’o oras ne’e seidauk iha, tanba inan-aman fó rajaun katak, nia boot ona, no inan-aman labele kous tanba la iha kbi’it ka forsa.
“To’o tinan 23 ona maibé seidauk hetan apoiu ruma hosi governu, autoridade lokál sira mai hare duni maibé haruka familia sira mak trata nia BI no Eleitoral, maibe família sira razaun mak nia boot ona”.
“Ami labele kous nia hodi halo tratamentu ba nia dokumentus sira, ne’ebé di’ak liu ami deside nia la hetan buat ruma, la iha buat ida, durante família esforsu ba”.
Marcia Ximenes nia inan konta katak, nu’udar inan sempre esforsu atu buka osan hodi sosa aimoruk hanesan paracetamol, no aimoruk seluk kuandu Marcia moras, nune’e fó hemu atu di’ak. Laos ida ne’e de’it, Marcia nia mama no papa mós buka oin-oinsá nia fó han. Esforsu hirak ne’e, Marcia nia mama no papa mós la ko’alia ba seluk, liu-liu autoridade lokál, atu fó apoiu ruma, tanba Justina Ximenes konsienta katak, populasaun iha Suku Loré mós ninia problema hanesan de’it.
“Ha’u labele hateten ba autoridade lokál sira para mai fó ajuda tanba sira hatene katak, nia komunidade iha ne’e hetan hanesan ne’e. Tuir loloos sira mak hatene, sira nia kna’ar tanba kondisaun hanesan ne’e sira husu fali buat oi-oin, hanesan dokumentu sira ne’e, entaun di’ak liu husik ona”, Justina Ximenes ko’alia lia ne’e ba G-NEWS.
“Kona-ba nia karakter familia la haree ba ida ne’e, maibé haree de’it oras han nian no inan mak sempre fó han lor-loron, nia hanesan oan ida ho kondisaun hanesan ne’e ita tenke tau matan ba nia se-bainhira ita la tau matan ba nia mak destiñu tiha ne’e, ita pekadu boot ida kona-ba soe foer boot no ki’ik”.
Justina Ximenes ho laen kaben Carlos Fernandes, iha obrigasaun morál, atu kontinua nafatin tau-matan ba Marcia ne’ebé defisiente fíziku loron-loron, liuhosi servisu nu’udar ema toos na’in.
“Ami fó popok ba nia hodi utiliza de’it, hanesan inan ida no aman ida, ita nia oan mak hanesan nee’ tenki iha obrigasaun morál ida hodi buka, atu iha ka la iha tenke buka, nia aman koa tua mak ami faan, foin hetan osan hodi atende ba nia nesesidade”, Justina Ximenes
“Ha’u koa tua iha tempu bailoron hosi fulan-Jullu to’o Novembru, produs fulan ida bidon ida, no iha tempu udan bainhira tua la iha ona servisu seluk mak buka nuu maran hodi habai fali, halo maran, faan fali, tua sira ne’e ha’u faan de’it iha ne’e, di’ak ida mak lori ba Lospalos mas maiória ne’e ema hola de’it iha ne’e no maran mós ema mai hola iha ne’e”, ida ne’e lian hosi Marcia nia papa, Carlos Fernandes.
Nu’udar toos na’in, nune’e mós sai koador ba tua, iha aldeia Vailana, Suku Loré. Ho rejultadu hosi koa tua ne’ebé Marcia nia papa halo, osan ne’ebé hetan, atende ba nesesidade uma laran, inklui mós atende ba Marcia nia nesesidade seluk liu-liu nesesidade ba ema ho defisiensia fíziku nian.
“Nuu ne’e ami faan kilo ida $0.25 no tua ne’e ami tein ba sabu hafoin ami faan lima liter faan ba $20, ba ida ne’e ha’u hanesan aman, ha’u labele rejeita ba nia kondisaun hanesan ne’e, katak, ha’u fó han nia loron kalan, no toba, ha’u labele hanoin no ko’alia ida ne’e, se-bainhira ha’u hanoin at ba nia mak nia mate, Maromak fó sala ba ha’u no bele kastigu ha’u”, Carlos Fernandes haktuir.
Maske iha difikuldade ne’ebé Marcia nia papa enfrenta, maibé vontade ida ne’e la hamate ninia responsabilidade nu’udar aman ida, liu-liu ko atua, hodi atende ba nesesidade família nian.
“Difikuldade boot liu mak koa tua ne’e tanba kolen no prosesu naruk liu ita sei ba buka eskada, au naruk ida, tuir metro tua nian no hosi ne’ebá ita hatun no sei tein fali buka ai-sunu sira, foin mak sai sabu, ita faan fali, ne’e mak halo ita servisu barak liu halo ha’u kolen no koa tua ne’e tuir ita nia forsa de’it maibé dadaun ne’e ha’u koa hun-9”, Marcia nia Papa konta tuir.
Xefe Aldeia Vailana Joaquim ximenes,
Autoridade komuntáriu iha Suku Vailana suku Loré-I postu Loré munisípiu Laútem, ko’alia ona liuhosi haruka proposta ba governu dezde oitavu governu konstitusional, maibé proposta ne’e, to’o agora dadauk seidauk iha sinál ruma.
Xefe Aldeia Vailana Suku Loré-I ko’alia kona-ba ne’e.
“komesa iha 8 governu, defisiensia fizika ohin ita visita ne’e, ami informa ona maibé seidauk ajuda tanba ne’e ami dehan ba família, ita hein de’it maske familia fó hatene bei-beik, ami husu ona sira leten, maibé bainhira mak ajuda ita, ne’e ita hein de’it, defisiensia ne’e nia eleitoral iha ona maibé BI mak seidauk, kona-ba BI seidauk iha, ha’u fó hatene ona xefe suku maibé ita hein de’it”.
Marcia Ximenes oan da-ruak hosi maun alin na’in-5, kompostu feto tolu no mane-2, maibé maibé mane na’in-2 fila ona ba mundu seluk.
Jornalista : Martinho Belo
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo