Timor-Leste iha palku mundiál—povu nia lian “Benvindu ba Taxa CPLP 2025”

banner 120x600
263 Views

G—NEWS (DILI) — Iha istória nasaun ida nian, iha momentu importante ne’ebé pinta eventu importante sira, hodi reflete mós identidade koletiva futuru nian. Taxa CPLP 2025 iha Timor-Leste hanesan momentu ida ne’ebé ladún akontese. Orgullu tanba Timor Leste sai uma-na’in ba torneiu internasionál, no konsidera katak ida-ne’e marka kapítulu foun ida iha prosesu nasaun joven ida-ne’e nian atu mosu iha mundu nia oin, ho dignidade no prontidaun.

Edisaun ida ne’e, G—NEWS kompila hanoin hotu-hotu sidadaun nia lian, hodi rona no interpreta signifikadu Hosi eventu ida ne’e. Hosi estudante to’o negosiante sira, hosi joven ativista to’o akadémiku sira, hosi atleta to’o sidadaun baibain, hotu-hotu iha esperansa no hanoin ne’ebé iha valór ba eventu ne’e. Iha ne’e mak Timor-Leste nia forsa loloos: povu nia lian nu’udar esperansa ida, no partisipasaun sidadaun nian hodi garante eventu ne’e.

banner 325x300

Liuhosi aprosimasaun jornalizmu narativu no karakter “vox populi”, G—NEWS aprezenta hanoin ne’ebé forma edukativa. Hein katak artigu ida ne’e sei sai dokumentasaun ba istória Timor Leste ninian, ne’ebé sei konta hosi jerasaun ba jerasaun, no mós espellu refletivu ida kona-ba oinsá nasaun ida ne’e la’o ba oin tuir nia ritmu rasik.

Ba dala uluk iha ninia istória independénsia nian, Timor-Leste hetan konfiansa hodi sai uma-na’in ba Taxa CPLP (Comunidade dos Países de Língua Portuguesa), eventu desportivu multilaterál ne’ebé halibur joven atleta sira hosi nasaun sira ne’ebé ko’alia lian portugés.

Iha ambiente haksolok, lian hosi sidadaun lokál, hodi dehan: ida-ne’e la’ós de’it torneiu ida—ida-ne’e maka momentu istóriku ida. “Ita la’ós de’it nasaun ki’ik ida—ita iha espíritu boot ba nasaun.”

Ba rezidente balun iha Tasitolu, realizasaun Taxa CPLP iha Timor-Leste hanesan eventu desportivu internasionál, no símbolu mudansa boot ida.

Estanislau Expostu (38), ne’ebé uluk envolve iha luta ba ukun rasik-an, haree prezensa nasaun CPLP nian iha rai-ne’e hanesan sinál katak, Timor-Leste hahú koñesidu ba mundu tanba istória rezisténsia sai nasaun independente, pás no solidariedade.

Tuir nia, momentu ida ne’e reflete katak ukun rasik a’an atu interpreta nu’udar estatutu polítiku, no forma rekoñesimentu ba dignidade. Nia haree Taxa CPLP hanesan hamoris fali identidade nasionál ne’ebé merese orgullu ba jerasaun foin-sa’e sira, ne’ebé asiste daudaun mudansa iha istória nasaun nian.

Maski simu eventu ne’e ho otimizmu, Estanislau fiar katak iha nafatin falta ne’ebé presiza hadi’a. Nia observa katak iha problema balun hanesan infraestrutura estádiu no problema lixu ne’ebé kontinua soe arbiru iha fatin públiku.

Nia subliña importánsia hosi governu nia seriedade hodi prepara aspetu hotu-hotu ne’ebé fó apoiu ba eventu ne’e. Ba komunidade, susesu sai uma-na’in ba eventu ne’e la’ós de’it iha grandeza serimónia abertura, maibé mós iha impresaun limpeza, orden, no profisionalizmu ne’ebé hatudu ba bainaka internasionál sira.

Tuir nia haree, susesu Taxa CPLP nian presiza kolaborasaun maka’as entre instituisaun estadu no envolvimentu komunidade ne’ebé ativu. Kolaborasaun trans-setorial mak xave hodi garante katak eventu ida ne’e reflete duni Timor-Leste nia prontidaun no espíritu nasionál.

“Ami, jerasaun foin-sa’e sira, lakohi atu haree de’it iha liur”.

Laurindo Pina (29), ativista juventude iha Becora hatete;

“Ha’u iha belun barak ne’ebé iha abilidade dezeñu, videografia, no promosaun mídia. Maibé seidauk barak maka envolve ona. Labele uza de’it empreza estranjeiru ka elite sira. Ida-ne’e eventu boot ida, envolve juventude lokál sira. Ami prontu.”

Laurindo mós haree importánsia hosi momentum ne’e ba Timor-Leste nia kultura no identidade iha mundu CPLP nian.

“CPLP la’ós de’it hanesan lian ida, maibé hanesan rede polítika no ekonómiku ida. Karik ita la konsege jere eventu ne’e, sira nia konfiansa bele diminui. Maibé karik hetan susesu, ida ne’e bele sai hanesan odamatan ida ba investimentu kulturál no desportivu”.

Martinha Ximenes (26), estudante ida hosi Bidau:

“Tasa CPLP nu’udar espresaun ida ba diplomasia públika. La’ós desportu de’it, maibé mós soft power. Ita iha oportunidade atu hatudu ita-nia kultura, ospitalidade no jestaun nasionál. Estudante sira tenke envolve hanesan observadór, peskizadór, dokumentáriu.

“Hanesan akadémiku, ha’u haree ida-ne’e hosi perspetiva diplomátiku no edukativu.”

Nia sujere atu universidade lokál sira halo eventu ne’e sai hanesan estudu kazu ida ba relasaun internasionál, mídia no jestaun.

“Kompetisaun CPLP halo ami, joven sira, sente importante”.

Etelvina Gomes (19), estudante UNPAZ, hela iha Bidau:

“Ami kontente tebes. Ida-ne’e maka dala uluk ha’u haree eventu internasionál ida iha diretu. Ha’u hein katak sei iha mós programa edukasionál sira, porezemplu kona-ba istória CPLP nian no importánsia hosi solidariedade entre nasaun-portugés sira.”

“Ami hakarak aprende Hosi oinsá nasaun sira seluk jere eventu desportivu sira”.

Rui Monteiro (24), estudante desportu Hosi Liquiça:

“Ha’u ho belun sira hakarak sai voluntáriu ka pelumenus observadór iha kampu.La’ós de’it ajuda hasa’e kadeira, maibé mós aprende kona-ba sistema jestaun, seguransa, sentru mídia, no protokolu bainaka estadu nian.Timor tenke iha jerasaun ne’ebé kompriende kona-ba jestaun eventu desportu nian.Oportunidade CPLP ne’ebé raru.”

“Ha’u-nia vendas aumenta dala rua dezde preparasaun CPLP nian.”

Luis de Jesus (20), vendedor roda tolu iha área tasi ibun Pantai-Kelapa:

“Ema barak mak liu, turista hosi rai liur mos mai.Hau bele fa’an bee, nuu, no merenda.Maibé ami nia fatin negosiu la organizadu.Hau husu ba governu atu fornese tenda ki’ik iha aredor área jogu nian.”

Luis sente orgullu bele simu bainaka hosi rai liur.

“Sira husu ho lian Portugés, ha’u hamnasa de’it. Maibé ha’u hatene buat ida: ita tenke amigavel no moos.”

“Hanesan sidadaun, ha’u hein katak eventu ida-ne’e la’ós eventu ida de’it”.

Raimundo Maia (41), joven hosi Tasitolu no eis-atleta:

“Ha’u uluk joga futeból iha nível distritu bainhira ha’u sei ki’ik. Maibé ha’u-nia kareira mate tanba laiha sistema. Ha’u hein katak hafoin ida-ne’e CPLP, governu sei forma liga nasionál ida ne’ebé sériu.

Ita labele entuziazmu de’it bainhira ita sai uma-na’in.”

Raimundo hein katak sei iha tan investimentu iha infraestrutura no formasaun.

“Hari’i estádiu iha munisíoiu sira mós, la’ós iha Dili laran de’it, tanba joven sira iha munisípiu iha talentu lubuk ida.”

“Ha’u mai Hosi Baucau ho kontente ba atividade ne’ebé ha’u partisipa”.

Mateus Belo (39), ema Baucau ne’ebé mai nu’udar estudante ba kursu lian Inglesh:

“Ha’u tuir kursu lian Inglesh tanba ha’u hakarak aumenta ha’u nia koñesimentu, nune’e iha oportunidade karik bele serbisu. Ha’u mai iha ne’e hetan maluk sira barak hosi munisípiu oi-oin mós tama. Ida-ne’e hanesan edukasaun naun-formal mós.”

Kopa CPLP la’ós kompetisaun de’it. Ida-ne’e maka palku ida ba diplomasia, meiu ida ba edukasaun, oportunidade ekonómika ida, no bolun ida ba nasionalidade. Bainhira mundu mai iha Timor-Leste, buat ne’ebé sira asiste la’ós de’it atleta, maibé espíritu nasaun ida ne’ebé kontinua aprende, buras, no habelar nia relasaun ho nasaun hotu-hotu.

Estanislau, Laurindo, Martinha, Etelvina, Rui, Luis, Raimundo, no Mateus nia lian reflete espíritu koletivu povu timoroan nian hodi hasoru dezafiu, sai uma-na’in ba jogu ne’e. Sira sai sasin ba istória, no mós atór ne’ebé fó sentidu ba istória ne’e rasik.

Agora, ita-nia responsabilidade atu asegura katak euforia ida-ne’e la para ho basa-liman. Legadu Taxa CPLP nian tenke lori ba oin iha forma sistema dezenvolvimentu desportu ne’ebé sustentavel, diplomasia ne’ebé ativu, no ekonomia lokál ne’ebé forte.

Timor-Leste bele nu’udar nasaun ki’ik ida iha mapa, maibé nia iha determinasaun boot atu hamriik hanesan nasaun ida ne’ebé hanesan entre nasaun seluk. No iha Taxa CPLP ida ne’e, mundu la’ós haree de’it jogu ida—haree hela futuru ida ne’ebé harii hosi nia povu nia liman.

CPLP (Comunidade dos Países de Língua Portuguesa), harii nu’udar fórum ida ba kooperasaun entre nasaun sira ne’ebé lian portugés nu’udar lian ofisiál ka dominante. Inisiativa ida-ne’e mosu hosi esforsu atu hametin ligasaun istóriku, kulturál, no linguístiku entre antigu kolónia portugés sira no Portugál rasik.

CPLP harii ofisialmente iha loron 17 fulan-jullu tinan 1996, iha Lisboa, Portugál, liuhosi simeira ida hosi xefe Estadu no Governu hosi nasaun ne’ebé ko’alia lian portugés.

Objetivu prinsipál CPLP nian maka:

  • Atu promove no prezerva lian Portugés iha mundu tomak;
  • Atu hametin kooperasaun polítika no diplomátika entre nasaun membru sira;
  • Atu hasa’e kooperasaun iha edukasaun, kultura, siénsia, ekonomia, no teknolojia;
  • Atu apoia dezenvolvimentu, estabilidade polítika, no demokrasia iha rejiaun membru.

Iha inisiu, CPLP kompostu husi nasaun fundador 7, maibe agora sa’e ba nasaun membru plenu 9, mak hanesan

NoNasaunLoron adezaunKapitál
1Portugal1996Lisboa
2Brazil1996Brasília
3Moçambique)1996Maputo
4Ângola1996Luanda
5Guiné-Bissau1996Bissau
6São Tomé e Príncipe1996São Tomé
7Cabo Verde1996Praia
8Timor-Leste2002Dili
9Guiné Equatorial2014Malabo

Aleinde adezaun plena, CPLP simu mós membru observadór sira (observadores associados) hosi nasaun sira ne’ebé la ko’alia lian portugés maibé ho interese estratéjiku ka ligasaun istóriku ho nasaun sira CPLP nian. To’o ohin loron, nasaun no organizasaun internasionál balun simu ona nu’udar membru observadór, hanesan:

  • Japaun
  • Peru
  • Georgia
  • Índia
  • Maurísia
  • Namíbia
  • Senegal
  • Uruguai
  • Fransa
  • Organizasaun Estadu Amerikanu (OEA)
  • Komunidade Áfrika Leste (EAC)

CPLP maka organizasaun internasionál ida ne’ebé bazeia ba kultura, lian no istória ne’ebé fahe, ne’ebé liga nasaun sira iha kontinente haat. Ninia kna’ar estratéjiku ba beibeik hodi promove diplomasia multilaterál, dezenvolvimentu sustentável, no rekoñesimentu globál ba lian portugés hanesan lian ofisiál ida iha mundu.

relavante