Transformasaun F-FDTL ba dala 42: hasoru dezafiu, lealdade hodi servi nasaun

Opiniaun | Hakerek-na'in: Amito Qonusere Araújo

banner 120x600
70 Views

G—NEWS (OPINIAUN) — OINIAUN ne’ebé hato’o iha artigu ida-ne’e maka ha’u nia hanoin pesoál tomak no la reflete pozisaun hosi instituisaun ne’ebé ha’u serbisu ba. Nu’udar indivídu ne’ebé observa dinámika serbisu iha F-FDTL nia laran, ha’u sente importante atu fahe hanoin ne’e bazeia ba observasaun no esperiénsia pesoál. Ha’u realiza katak opiniaun ne’ebé hato’o konserteza iha limitasaun no pontu-de-vista subjetivu, maibé ha’u hein katak artigu ida-ne’e bele fornese perspetiva ida ne’ebé luan liu no hamosu diskusaun konstrutivu kona-ba papél no dezafiu ne’ebé F-FDTL hasoru to’o agora.

Ho idade 42, transformasaun Forças de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL) ilustra perkursu ida ne’ebé naruk no nakonu ho luta, hodi reflete serbisu maka’as hodi hasoru dezafiu boot oioin, inklui ameasa hosi forsa invazor Indonézia nian durante luta tinan 24 nia laran ba independénsia, nune’e mós prosesu mudansa sai forsa armada ne’ebé modernu no profisionál. Susesu F-FDTL nian hodi hakat liu tempu susar sira ne’e hatudu espíritu kombate ne’ebé estraordináriu, ne’ebé oras ne’e sai nu’udar forsa armada ida ne’ebé dixiplinadu liu, leal, no dedikadu ba nasaun.

banner 325x300

F-FDTL moris husi luta naruk povu Timor Leste nian hodi hetan independensia husi invazaun Indonézia. Durante tinan 24, forsa armada ne’e hala’o operasaun iha rezisténsia gerilla nia leet ne’ebé nakonu ho difikuldade, tantu kona-ba rekursu, ekipamentu no apoiu internasionál. Iha tempu ne’ebá, F-FDTL la’ós forsa militár konvensionál ho kilat modernu, maibé forsa ida ne’ebé funu ho tátika gerilla, halo movimentu iha kondisaun ne’ebé limitadu tebes, no sempre hetan ameasa.

Maski iha pozisaun privasaun boot, espíritu kombate no reziliénsia mentál soldadu F-FDTL nian nunka mihis. Sira nafatin iha kompromisu atu tane aas ideál independénsia nian, hodi hasoru difikuldade oioin ho determinasaun ne’ebé la nakdoko. Tempu sira-ne’e dezafiante, maibé sira mós forma karakter no identidade F-FDTL nu’udar forsa armada ne’ebé depende maka’as ba dixiplina, solidariedade no korajen.

Hafoin ukun-an iha tinan 2002, Timor Leste hasoru kna’ar todan atu hari’i nasaun ida ne’ebé foin livre. Nune’e mós ho F-FDTL, ne’ebé oras ne’e tenke transforma hosi forsa gerilla ba forsa modernu ne’ebé prontu atu proteje nasaun no nia povu iha tempu dame nia laran. Transformasaun ida-ne’e inklui la’ós de’it hadi’a ekipamentu militár, maibé mós mudansa kle’an iha maneira hanoin nian, estrutura organizasionál, no kultura serbisu nian. F-FDTL realiza katak dezafiu ne’ebé nia hasoru iha futuru diferente tebes ho sira ne’ebé nia hasoru durante luta ba ukun rasik-an. Tanba ne’e, sira hahú hakat ba modernizasaun ho foku ba profisionalizmu, formasaun intensivu liu, no aumenta kapasidade atu hala’o misaun seguransa oioin, tantu iha rai-laran no mós iha kontestu internasionál.

Etapa ida iha prosesu modernizasaun ida-ne’e maka hadi’a kualidade edukasaun no formasaun ba soldadu sira. Atu sai forsa armada ne’ebé konfiável, nia membru sira tenke ekipadu ho abilidade ne’ebé tuir padraun internasionál. Kona-ba ida-ne’e, sira hala’o kolaborasaun oioin ho nasaun belun sira, hanesan Austrália, Portugál, no nasaun balun seluk, ne’ebé fó apoiu iha forma formasaun militár no asisténsia ekipamentu nian. Aleinde ne’e, sira mós introdús sistema komandu ida ne’ebé efisiente liu, no mós hadi’a kapasidade operasionál hodi asegura prontidaun forsa sira nian hodi hasoru forma ameasa hotu-hotu, tantu konvensionál no la’ós konvensionál.

Transformasaun ida-ne’e mós haree iha termu aumenta ekipamentu no teknolojia militár nian ne’ebé modernu liután. Nu’udar teknolojia avansa no ameasa sai kompleksu liután, F-FDTL buka atu atualiza sira-nia ekipamentu hodi garante abilidade atu hala’o misaun sira ne’ebé efetivu liután. Maski iha dalan barak, forsa armada timoroan sira hasoru nafatin limitasaun kona-ba rekursu, sira nafatin koko atu uza buat ne’ebé sira iha ho maneira ida ne’ebé efisiente liu. Aleinde ne’e, sira mós serbisu maka’as atu harii kapasidade interna, hanesan lojístika, sistema intelijénsia no komunikasaun, ne’ebé importante tebes hodi hala’o misaun seguransa no estabilidade nasaun nian.

Maibé, modernizasaun F-FDTL la’ós kona-ba ekipamentu ka formasaun de’it. Iha mós kompromisu maka’as atu tane aas valór báziku ne’ebé maka harii ona durante luta ba ukun rasik-an, maka dixiplina, lealdade, no devosaun ba pátria. Ho idade 42, F-FDTL la’ós de’it foka ba alkansa kapasidade militár ne’ebé di’ak liu, maibé mós atu harii morál no étika membru sira-nian. Liuhusi programa internu oioin, sira haka’as-an atu dezenvolve kultura ne’ebé fó prioridade ba integridade, sentidu responsabilidade, no respeitu ba direitus umanus. Ida ne’e importante tebes, konsidera katak F-FDTL la’os de’it funsiona nu’udar guarda soberania estadu nian, maibé mós nu’udar símbolu esperansa no protesaun ba povu Timor Leste.

Iha vizaun longu prazu, F-FDTL nia objetivu atu la’ós de’it mantein seguransa nasionál, maibé mós kontribui ba pás no estabilidade iha rejiaun sudeste aziátiku no mundu. Nu’udar forsa armada ne’ebé sai profisionál no modernu ba beibeik, hein katak F-FDTL sei hala’o kna’ar ativu iha misaun manutensaun pás internasionál no mantein seguransa nasionál hosi ameasa sira ne’ebé kompleksu ba beibeik, hanesan terorizmu, krime transnasionál, no dezastre naturál sira. Ho kompromisu ba profisionalizmu no disiplina, F-FDTL haka’as-an atu kria futuru ida ne’ebé seguru no di’ak liu ba Timor Leste.

Lealdade no dezafiu hodi servi nasaun

Dezde inisiu, F-FDTL la’ós de’it hala’o papél nu’udar forsa militár, maibé mós nu’udar símbolu nasionalizmu no patriotizmu ne’ebé kle’an. Instituisaun ne’e enfrenta obstákulu barak maka hasoru, maibé iha mós realizasaun barak.

Maibé, iha viajen transformasaun ida-ne’e, labele ignora dezafiu sira ne’ebé iha. Iha tinan hirak ikus ne’e, membru F-FDTL sira hasoru problema oin-oin. Ema barak bele sente katak, presaun husi instituisaun ne’ebé aumenta beibeik bele sai hanesan obstákulu ida. Formasaun intensivu liu iha área espesífiku, no mós énfaze ida ba hanorin valór nasionalizmu no patriotizmu, halo parte iha esforsu atu hametin identidade no espíritu luta nian hosi membru sira.

Maski iha dezafiu sira-ne’e, buat ida klaru: membru F-FDTL sira-nia lealdade nunka iha dúvida. Ema ida-idak iha ne’ebá halo nia devosaun sai hanesan bolun ida ba klamar. Sira la’ós de’it hala’o kna’ar militár, maibé mós moris ho espíritu domin ne’ebé kle’an ba sira-nia rain. Ha’u-nia observasaun hatudu katak sira iha konxiénsia ba beibeik kona-ba importánsia atu kontribui ba nasaun ho atitude ne’ebé profisionál liután, maski dezafiu ne’ebé sira hasoru la’ós fásil.

La’ós de’it hala’o sira-nia kna’ar, membru F-FDTL agora mós hetan formasaun atu apresia di’ak liután valór nasionál no servisu komunitáriu. La’ós de’it fó protesaun ba soberania estadu, maibé mós hala’o papél ativu hodi harii nasaun liuhosi programa oioin ne’ebé envolve komunidade. Formasaun ne’ebé foka liu ba hametin konxiénsia nasionalizmu no patriotizmu la’ós de’it atu hametin espíritu membru sira nian, maibé mós atu hametin relasaun entre militár no sosiedade. Tanba, ita hotu realiza katak espíritu nasionalizmu loloos buras husi konxiénsia ida ne’ebé fahe hodi proteje no harii rai-doben Timor Leste.

Transformasaun F-FDTL ba dala 42 nu’udar viajen naruk ida ne’ebé hahú ho luta ba ukun rasik-an ne’ebé nakonu ho sakrifísiu, hafoin kontinua ba modernizasaun no kontinua ba profisionalizmu. Ohin loron, F-FDTL nu’udar instituisaun ida ne’ebé komprometidu atu harii futuru ida ne’ebé di’ak liu, seguru liu no prósperu liu ba povu Timor Leste.

Ha’u iha serteza katak, sira sei kontinua buras sai instituisaun ida ne’ebé maduru no sólidu liután. Ho esperiénsia ne’ebé aumenta, hasa’e kualidade formasaun, no kuda valór nasionál ne’ebé forte, F-FDTL nu’udar ai-riin prinsipál hodi mantein unidade Timor-Leste nian. Dezafiu hotu-hotu ne’ebé hasoru sai nu’udar hakat ba transformasaun ida ne’ebé di’ak liu, ba nasaun ida ne’ebé forte liu, seguru liu no prósperu liu.

Pax et bonum

Tottús Tuús

relavante