G—NEWS (BAUCAU) —Komunidade hamutuk uma-kain rihun sanolu resin haat atus ida tolu nolu resin ualu (14.138), iha área rurál Munisipiu Baucau la asesu bee-moos tanba seidauk halo kanalizasaun.
Bee-moos nu’udar nesesidade importante ba komunidade, tanba ne’e Servisu Munisipal Agua Saneamentu no Ambiente (SMASA) Baucau husu lideransa konsellu komunitaria kada suku aprezenta proposta iha reuniaun asembleia postu administrativu no reuniaun konsellu konsultivu munisipal, hodi halo aprovasaun no trasa ba planu annual, bainhira governu aprova orsamentu nune’e bele kanaliza bee moos.
Diretora Servisu Munisipal Agua Saneamentu no Ambiente (SMASA) Baucau, Norberta da Costa esplika. “la asesu hamutuk 14.138 tanba sistema seidauk iha ita fanu nafatin autóridade lokál sira bainhira iha faze planeamentu konsellu suku no kontinuasaun asembleia postu bele identifika nesesidade prioridade hanesan bee-moos, nune’e komunidade iha suku no aldeia iha sistema bee-moos hodi kuru bee besik”.
Levantamentu dadus tinan 2024, komunidade área rurál asesu ona bee-moos hamutuk uma-kain rihun sanolu resin ualu, atus hitu tolu nolu resin rua (18.732) liu husi sistema gravitasaun, bomba eletresidade, solar panel no bee posu, tanba ne’e komunidade presiza kuida nafatin hodi hetan bee-moos ba nesesidade kada-loron.
“Ba tinan 2025 nian sei iha rekollamentu nian laran, dadus tinan 2024 ba sistema ho tipu gravitasaun iha 110, bomba eletresidade 63, solar panel 2 bee posu 8, entaun sistema kanalisaun bee ba rurál hamutuk 183, komunidade uma-kain ne’ebe asesu hamutuk 18.732,” Diretora SMASA Baucau.
Tuir dadus husi Servisu Munisipal Agua Sanementu no Ambiente Baucau, totál uma-kain rihun sanolu resin ne’ebe la asesu bee-moos kompostu husi área rural postu administrativu anterior neen, no suku lima nolu resin sia, inklui postu administrativu foun rua hanesan Quelicai Antigu no Matebian, no suku foun tolu hanesan Builai, Caibada Makasa’e no Ueru-mata.
SMASA Baucau iha komitmentu konserva bee matan
Ho problema bee-moos ne’ebé komunidade enfrenta, Servisu Munisipal Agua Saneamentu no Ambiente (SMASA) Baucau iha komitmentu halo konservasaun liu husi aktividade kuda ai-oan ba bee-matan iha aldeia no suku husi postu adminitrativu ualu atu labele menus no maran.
Bee-moos menus tanba kauza husi bailoron naruk no la iha konservasaun, tanba ne’e servisu hamutuk ho Ministeriu Agrikultura liu husi servisu delegasaun Terriorial Floresta no Plantasaun iha munisípiu mobiliza komunidade hodi kuda ai-oan ba bee-matan, nune’e labele maran bainhira akontese bailoron naruk.
“Tempu bai-loron bee labele menus inklui proteze dezastre rai halai, entaun SMASA iha aktividade extra, sempre halo atu kobre postu administrativu no mobiliza komunidade oinsá kuda ai-oan”.
Atividade konservasaun bee matan kobre ona postu administrativu Baucau vila, Laga, Quelicai no Vemase, no falta postu Baguia, Venilale, Quelicai Antigu no Matebian. “Iha tinan kotuk kobre postu haat maibé tempu badak ami sei kobre hotu”.
Autoridade relevante seidauk bele relata dadus kona-ba totál bee-matan ne’ebe halo ona konservasaun husi postu haat tanba sei iha prosesu rekollamentu.
SMASA esforsu buka solusaun problema bee-moos iha aldeia Alaua no Afaguia
Aleinde ne’e, Servisu Munisipal Agua Sanementu no Ambiente sei eforsu hodi buka solusaun ba preokupasaun komunidade iha aldeia Alaua no Afaguia husi suku Alaua-kraik postu Baguia kona-ba bee-moos.
Norberta da Costa hateten, nia parte simu ona proposta husi autoridade suku Alaua-Kraik atu halo manutesaun ba sistema gravitasaun bee-moos ne’ebé at, implika labele forenese bee ba komunidade.
Preokupasaun ne’e hato’o ona ba Bee Timor-Leste, Empreza Púbiku munisipiu Baucau, no espera bele apoiu material sistema gravitasaun foun bee-moos nian, nune’e tékniku sira bele halo manutesaun.
“Parte SMASA halo ona pedidu kontinuasaun ba BTL,E.P. Ami hein rezultadu espera bele fo solusaun tanba sira mak iha material operasaun ka manutensaun, ami la iha asesoria bázika ita hein katak tékniku husi ami, no BTL bele apoiu komunidade nia nia preokupasaun,” hateten Norberta da Costa.
Antes ne’e, komunidade no xefe Aldeia Afaguia informa katak, sira labele asesu bee-moos tanba kanu sira maiória avaria no kanalizasaun iha tempu okupasaun Indonézia, aleinde ne’e hetan estragus mós husi dezastre naturais.
Komunidade aldeia Alaua no Afaguia hamutuk uma-kain atus ida rua nolu resin lima (125) no populasaun atus lima neen nolu resin hitu.

















loading="lazy" />