G-NEWS (DILI) – ASEAN nia Loron Servisu Sosial, MSSI, ho apoiu husi UNICEF, lansa Sistema Informasaun Protesaun Labarik no Jestaun Kazu (Primeiru CPIMS) atu proteje labarik sira husi violénsia, abuzu no prátika aat sira.
Iha movimentu ida-ne’ebé di’ak tebes atu prevene no responde ba violénsia hasoru labarik sira iha Timor-Leste, Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), ho apoiu hosi Fundu Nasoins Unidas ba Labarik (UNCEF), ohin lansa ona Primero, aplikativu internét jestaun kazu ida-ne’ebé ajuda fornesedór servisu sosiál sira, atu koordena apoiu krítiku ba labarik vulneravel sira.
Aleinde ne’e, MSSI mós fó sai relatóriu ida-ne’ebé komprensivu kona-ba Avaliasaun Nasional ba Inisiativa sira atu Hari’i Kapasidade Forsa Traballu ba Seguransa Sosiál iha Timor-Leste desde tinan 2016 to’o 2022, ne’ebé fornese rekomendasaun bazeia ba evidénsia hodi orienta prosesu no programa sira ba dezenvolvimentu kapasidade Forsa Traballador Sosial iha Timor-Leste iha futuru.
Tuir nota komunikadu ne’ebé G-News asesu, kinta-feira (14032024) katak, lansamentu istóriku ida-ne’e konsidênsia ho komemorasaun Loron Servisu Sosial ASEAN nian, loron ida-ne’ebé deside atu hasa’e konsiénsia kona-ba papél krítiku hosi forsa servisu sosiál nian hodi proteje ema sira ne’ebé vulneravel no marjinalizadu liuhosi violénsia, estragu no abuzu.
Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun Veronica das Dores, halo primeiru rejistu ba sistema ne’e, hodi simboliza pasu dahuluk hodi aktiva saida mak sei sai hanesan pontu importante ba prátika servisu sosiál protesaun labarik iha Timor-Leste nian iha nivel nasionál. Ministra mós apresia kontribuisaun ne’ebé maka serbisu sosiál sira halo iha nasaun laran tomak.
Agora dadaun nasaun neen seluk iha Rejiaun Azia Leste no Pasifiku hala’o uluk ona utilizasaun servisu sosiál sira hanesan Ofisial Protesaun Labarik sira, ho sira-nia servisu loroloron nian, inklui rejistu kazu violénsia hasoru labarik sira, nune’e mós koordena referénsia ba kazu sira ho tempu no efisiente liuhosi parte-interesada oioin hanesan polísia, servisu sosiál no médiku.
Iha nota komunikadu sita katak, lansamentu primeiru ne’e, sai nu’udar kulminasaun ba tinan barak hosi servisu maka’as hosi funsionáriu sira iha MSSI, inklui iha nivel sub-nasional, no UNICEF iha Timor-Leste, ho apoiu tékniku hosi Gabinete Rejional no Kuartel-Jeral UNICEF nian. Primero hetan apoiu finanseiru husi UNICEF, Governu Australia no Gabinete Asistensia Umanitariu USAID nian.
“Primero mós sai nu’udar pasu ida tan ne’ebé Governu Konstitusional da 9 Timor-Leste atinji hodi hametin Sistema Protesaun Labarik iha kualkér fatin. Hahú husi agora, ha’u fiar katak Ofisial Protesaun Labarik (OPLs) sei bele fó apoiu ba akompañamentu ne’ebé forte. Sistema dijitalizadu ida-ne’e iha funsaun sira ne’ebé fó avizu ba OPL sira atu atua, hodi hatudu fatin abuzu ne’ebé akontese, no mós orienta sira kona-ba oinsá atu rejista informasaun hotu-hotu ho seguru no konfidensiál,” dehan Ministru Dores.
Introdusaun Primero ne’e ba Timor-Leste, mai iha tempu ne’ebé Governu, Sosiedade Sivil, Komunidade no Ajensia Nasoins Unidas nian hakaas an atu responde ba insidénsia violénsia, abuzu no neglijensia labarik no joven sira iha nasaun ne’e.
Iha nota komunikadu ne’ebé haktuir katak, dadus ne’ebé disponivel, prevalénsia violénsia hasoru labarik as iha Timor-Leste. Labarik sira mós vulneravel ba prátika ne’ebé at hanesan traballu infantil, dixiplina violentu no prátka kaben sedu ne’ebé afeta hosi fatór sosio-ekonomiku sira. Primero kontestualizadu ona atu uza iha kontestu hotu-hotu, inklui durante emerjénsia no labarik sira iha komunidade, uma no mós iha instituisaun kuidadu rezidensiál sira.
“La iha sistema jestaun kazu no referál ne’ebé metin no efisiente iha nasaun ne’e, labarik barak liu ne’ebé hasoru violénsia no abuzu, sei kontinua ignora husi abuzu. UNICEF kongratula Governu Timor-Leste ba pasu/hakat ida-ne’e hodi dijitaliza jestaun kazu hodi prevene no responde ba akontesimentu violénsia, abuzu no prátika aat sira,” dehan Reprezentante País UNICEF Bilal Aurang Zeb Durrani, ba G-News, liuhosi nota komunikadu, kinta-feira (14032024).
Primeru sei fasilita no efisiente liu tratamentu dadus ba servisu-na’in sira iha liña oin no servisu-nain sira iha área sosiál, hodi nune’e bele fó sira-nia tempu atu hatán lalais ba kazu sira-ne’e iha rai-laran.
Aleinde ne’e, aplikativu ne’e sei tulun supervizor nasionál no munisípiu sira atu monitoriza no halo relatóriu kona-ba sira-nia ekipa nia servisu iha nivel komunidade, hodi nune’e bele hamosu evidénsia kredivel ba programa no dezenvolvimentu polítika Ministériu nian kona-ba protesaun labarik.
Ho apoiu husi UNICEF no parseiru dezenvolvimentu sira seluk, Primero kontestualiza ona ba Timor-Leste liuhosi prosesu ida-ne’ebé rigorozu durante tinan ida atu asegura katak sistema ne’e aliña ho Padraun Nasionál Prosedimentu Operasional Protesaun Labarik, no ho Lei Protesaun Labarik no Juventude iha Perigu ne’ebé foin lalais ne’e aprova ona.
Iha semana rua liubá, funsionáriu na’in sanulu hosi MSSI partisipa iha treinamentu intensivu ida kona-ba treinador sira-nia kursu, hodi prepara sira atu hala’o sistema iha nasaun laran tomak.
Editór Testu: Amito Qonusere Araújo