G-NEWS (DILI) – Relasiona ho kada fulan, timoroan sira barak ne’ebé sai nu’udar traballador iha Australia no Korea, ne’ebé hetan apoiu hosi Governu desde Sextu Governu Konstitusionál to’o agora, hanesan polítika ida ne’ebé la di’ak, tanba timoroan barak maiória povu agrikultor nia oan, no ninia implikasaun mak la iha preparasaun di’ak povu nia oan sira atu sai lideransa ba nasaun iha futuru.
Kestaun ne’e, foti hosi estudante akademiku sira, bainhira G-News hala’o konfirmasaun, iha kuarta-feira (25102023) semana ne’e.
Estudante UNTL Gaudençio Espirito Santo ba G-News hateten, ho polítika Governu ne’ebé apoiu timoroan sira ne’ebé maiória povu agrikultor nia oan sira nu’udar traballador iha Australia no Korea nu’udar programa ida di’ak liu-liu hadia povu nia moris, maibé programa ne’e mós iha ninia implikasaun negativu mak, governu la investe no prepara povu nia oan sira, liuhosi área edukasaun, hodi prepara an sai lideransa ba nasaun ne’e iha futuru.
“Ita aseita ho programa Governu atu haruka timoroan sira ba rai-liur hanesan Korea no Australia, tanba programa ne’e atu muda moris povu nian, maibé governu mós haluhan ona atu prepara lideransa di’ak iha futuru, liu-liu povu agrikultor sira nia oan. Se sira sai hotu, sei mak atu prepara an atu sai lideransa, ida ne’e dezastre boot ida, tanba ne’e Governu nia polítika ne’e la di’ak, dia’k liu hamenus ona, no investe barak liu iha setór edukasaun”, Gaudençio haktuir.
Nia lementa ho programa Governu ne’e, tanba tuir Gaudençio katak, dalabarak líder no governante sira nia oan barak mak la aplika iha vaga sira ne’ebé fó sai hosi empreza sira iha Australia no Korea Súl, tanba sira prioritize liu ba setór edukasaun, hodi prepara an nune’e bele sai lideransa ba Timor-Leste iha futuru.
Iha parte seluk, aman ida hosi traballador hosi Australia Abilio Quintão, informa ba G-News katak, sira nia família ba rai-liur hanesan ajuda ona família sira iha rai-laran, tanba ba servisu hodi hetan osan atu sustenta ba nesesidade uma laran, tanba durante ne’e sira hetan osan hosi atividade negósiu ki’ik.
“Ha’u kontente ami nia oan ba rai-liur, tanba bele ba servisu hodi hetan osan atu atende ba nesesidade família uma laran. Ami nia oan ne’e atu hadia netik ami nia moris”, nia haktuir.
Bainhira G-News husu kona-ba polítika governu ne’ebé la investe ba setór edukasaun hodi prepara timoroan sira atu sai lideransa di’ak iha futuru, aman hosi traballador ida ne’ebé G-News la fó sai nia identidade informa, nia parte la hatene kona-ba ne’e, tanba ne’e polítika Governu nian. Tuir nia, importante mak governante sira kontinua hala’o dezenvolvimentu, no loke oportunidade barak ba joven sira atu promove sira nia talentu.
“Joven sira ne’ebé iha rai-laran, presiza hetan duni atensaun hosi Governu. Sira ba rai-liur mós presiza atensaun, nune’e timoroan hotu hetan oportunidade, atu promove sira nia talentu, hadia sira nia moris, tanba agora ne’e moris ne’e vida karun; sasan mós karun, salariu serratus lima puluh dollar mós la to’o, iha lia moris-lia mate”, Abilio klarifika.
Emiliana Ximenes, sidadaun ida ne’ebé akompaña ninia maun ba Australia, ko’alia ba G-News iha Kampung Baru katak, sente kontente tanba nia família bele hetan oportunidade ba servisu iha rai-liur, liu-liu Australia, hodi bele hetan osan oituan atu sustenta ba nesesidade família. Durante ne’e, sira nia família hetan osan de’it liuhosi atividade negósiu iha Tasitolu.
“Durante ne’e ami nia atividade buka osan mak liuhosi faan sasan ho gerobak iha Tasitolu. Ami kontente tanba ami nia oan bele hetan oportunidade atu ba servisu iha Australia. Ida ne’e dalan di’ak atu hadia ami nia moris. Ami reza par ami nia oan ba servisu isin di’ak, bele haruka osan mai atu haree nia alin sira ba eskola, no nesesidade seluk-tán”, Emiliana ko’alia ho oin kontente bainhira G-News dada-lia ho nia.
Orlando Lopes, informa ba G-News iha edifísiu SEPFOPE nia oin iha Caicoli, kuarta-feira (251020230) katak, ho polítika governu haruka traballador ba servisu iha Korea Súl no Australia hanesan oportunidade di’ak atu hadia família sira nia moris, no apoiu maun-alin sira ne’ebé asesu edukasaun iha nível báziku to’o universitáriu.
Tanba ne’e, nia husu ba Governu atu kontinua apoia timoroan sira ba servisu iha rai-liur, nune’e bele hadia kondisaun moris ekonómia, no nesesidade seluk-tán.
“Ha’u husu ba governu, atu kontinua mantein polítika ne’e, tanba ida ne’e apoiu tebes família sira hadia ona moris. Se governu mak hapara ida ne’e, ne’e susar boot, di’ak liu loke luan tan, halo kooperasaun ho nasaun seluk ne’ebé dezenvolvidu, nune’e bele simu timoroan sira atu bele servisu iha sira nia rain, hanesan promesa ne’ebé Na’i Prezidente Repúblika José Ramos Horta hateten atu ko’alia ho nasaun sira iha Europeia atu simu timoroan sir aba servisu iha ne’ebá”, nia haktuir.
Tuir dadus ne’ebé G-News asesu, timoroan sira ne’ebé servisu iha Australia hosi tinan 2012 to’o 2022 hamutuk na’in 8.655, kompostu hosi feto hamutuk na’in 1.026 no mane na’in 2.717. Iha dadus ne’e mós identifika traballador sira ne’ebé fila ona mai Timor Leste hosi total ne’ebé iha feto hamutuk 1.645 no mane hamutuk na’in 3.267.
Entertantu traballador sira ne’ebé servisu iha Korea Súl nian hamutuk na’in 5.088 desde tinan 2009 to’o 2022.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo