G-NEWS (DILI) — Iha entrevista eskluzivu ho G-NEWS, ami iha oportunidade atu ko’alia direitamente ho Manuel Monteiro, lider organizasaun Asosiasaun Ekonomiku Agrikola Tualaran Buras— AE-ATB ne’ebe fo sai sira nia organizasaun nia prioridade prinsipal iha esforsu atu harii hikas setor agrikultura iha Timor Leste pos-independensia. Iha konversa ne’e, Monteiro subliña dezafiu boot ne’ebé komunidade rurál sira hasoru, liuliu agrikultór no rai-na’in sira, ne’ebé dezde ukun-an, ne’ebé barak lakon entuziazmu no konxiénsia atu hamutuk hasa’e produsaun agríkola.
Tuir Monteiro, AE-ATB nia objetivu prinsipál ida maka atu reorganiza komunidade sira iha nível aldeia, suku no sidade hodi restaura fali sira-nia kna’ar nu’udar guarda frente iha produsaun agríkola.
Ho foku ne’ebé klaru kona-ba revitaliza setór agrikultura, AE-ATB buka la’ós de’it atu hasa’e produtividade agríkola, maibé mós atu hametin estrutura sosiál no ekonómika ne’ebé iha ona iha nivel komunidade. Iha intervista ida ne’e, Monteiro sei esplika liu tan oinsa AE-ATB dezeña hela pasu konkretu sira hodi alkansa vizaun ida ne’e, nune’e mós dezafiu no esperansa ne’ebé sira hasoru iha terenu.
Tuir mai sani hamutuk kona-ba entrevista entre G-NEWS ho dirijente AE-ATB, sesta-feira (1312024).
G-NEWS: Prioridade Saida mak durante ne’e ONG AE-ATB hala’o bainhira hahú harii to’o agora?
Resposta: AE-ATB ninia prioridade Liu mak hanesan; 1. Atu organiza fila fali komunidade sira iha área rural hodi kontinua halao sira nia knar hanesan to’os no natar na’in hodi hasae’e Produsaun Agrikula iha nevel Aldeia, Suku, Posto Administrativo no Munisipio. Tanba ami hare katak depois de Timor Leste hetan ukun Rasik an, komunidade barak mak lakon sira nia vontade no konsiensia hodi hala’o servisu hamutuk ba hasa’e produsaun Agrikula. Situasaun ida ne’e mak inspira ami hodi hamoris Organizasaun ida ne’e ho karakter Asosiasaun ho intensaun atu hamaluk komunidade agrikultor sira hodi buka dalan oinsá hadia sistema Agrikula no oinsá halo jestaun ba aihan iha ida-idak nia uma atu nune’e komunidade sira labele produs naton de’it ba han maibé iha hanoin ona oinsá bele halo distribuisaun ba merkadu Lokal to Nasional.
G-NEWS: Difikuldade saida mak ONG-ATB enfrenta durante ne’e?
Resposta: Difikuldade sira ne’ebé maka durante ne’e Ami hasoru maka : 1). Ami nia ekipamentus produsaun lá suficiente hodi tulun komunidade sira ba hasae’e Produsaun hanesan Traktor ba fila Raí no halai natar. 2). Eletricidade. Durante ne’e NGO AE-ATB dada bee ba to’os hortikultura uja de’it Gerador, Tanba fatin ba produsaun agrikula ne’ebé lokaliza iha bairu Tualaran, Aldeia Knua Alas, Suku Mahaquidan, Posto Administrativo Alas, seidauk asesu ba ahi eletrisidade Tanba ne’e difikulta tebes mai ami hodi fasilita bee ba to’os hektares 4 ba produsaun hortikultura nian. 3) Estrada, kondisaun estrada ne’ebé liga husi Munisipio Mai iha Posto Administrativo Alas sei kontinua Aat, Tanba ne’e difikulta tebes mai ami hodi mobiliza komunidade sira nia produsaun ba iha Munisipio.
G-NEWS: Área prioridade saida mak ita boot halo?
Resposta: AE-ATB formula ninia programa estratejiku ho programa importante sira mak hanesan : 1) Hasae Produsaun. 2) Edukasaun Civiku. 3) Mitigasun Mudansa Klimatika. 4) Konservasaun Bee matan. 5) Advokasia.
G-NEWS: Bele esolika, ita boot sira nia espetativa ba atividade ne’ebé NGO halo, ba tinan 10 mai iha área ne’ebé ita boot sira investe?
Resposta: Ami nia espectativa sira mak : 1) komunidade Agrikultor sira nia mentalidade muda ba promove no Dezenvolve produtu lokal, Moris saudável no Civiku. 2) husi rejultadu produsaun ne’ebé mak ami halo ona iha Tinan ida ne’e ho uma ne’ebé ami Hari hodi konserva aihan ne’ebé ami halibur husi komunidade Agrikultor sira, ami konklui katak produsaun sei aumenta Tanba komunidade Rasik sei lá perkupa ba Buka merkadu ba sira nia produtu maibé NGO mak sei toma responsablidade hodi liga produsaun ne’ebé komunidade sira produs ba merkadu. Ho situasaun ida ne’e mak Ami fiar metin katak komunidade sei iha vontade Liu tan hodi kontinua halo produsaun Barak Liu tan.
G-NEWS: Oinsá apoiu husi komunidade rasik ba NGO-ATB ne’ebé harii iha sosiedade/komunidade nia leet?
Resposta: 1) Durante implementasaun atividade Iha bairro Tualaran, Aldeia Knua Alas, Suku Mahaquidan, Posto Administrativo Alas munisípiu Manufahi. Komunidade sira nia apoiu máximu no sira mak sai alvu ba implementasaun atividade organizasaun nian. La’ós ida ne’e de’it, maibé komunidade mós oferese raí hektares 4 ba NGO AE-ATB hodi harii fatin ba prosesamento ai-han/Armagenamento no Office ba NGO AE-ATB no uza mós ba atividade hortikultura nian.
G-NEWS: Ita boot sira nia produsaun ne’e trimestral ka anual?
Resposta: Produsaun ne’ebé NGO AE-ATB ho Grupo tarjeitu sira halo ne’e trimestral, tanba bazeia ba rekursu bee ne’ebé sufísienti hodi apoiu ba atividade Produsaun hortikultura no atividades produsaun agríkola sira seluk.
G-NEWS: Oinsá ho prezensa Xineza sira, ne’ebé mós importa nesesidade agrikola nian, ne’ebé faan iha supermerkadu?
Resposta: Prezensa Xinés sira nian iha Timor-Leste, prémeru Governu mak loke odomatan. Tanba ne’e sira nia prezensa hetan protesaun husi Sr. Xanana. Tanba Xinés sira tama mai ne’e, iha ukun governasaun Sr. Xanana nian. Konserteja ho sira nia prezenja hodi impaktu negative ba agrikultór sira, tanba sira hatama produtu agríkola ne’ebé ho folin baratu no produtu sira ne’e, agrikultór timór-oan mós bele prodús. Biar nune’e, sira nia prejensa lá sai sasukat hodi hamate vontade Agrikultór sira nian atu halo produsaun Agrikula, Tanba ne’e NGO AE-ATB kontinua organiza komunidade sira hodi kontinua prodús nafatin produsaun sira ho kuantidade no kualidade hodi kompete iha merkadu Lokál, Nasionál no Supermerkadu sira.
G-NEWS: Oinsá ho apoiu governu nian ba atividade ne’ebé ita boot sira hala’o durante ne’e?
Resposta: Ho apoiu Guvernu nian liu husi Gabinete Apoiu Sosiadade Civil ba NGO AE-ATB iha tinan 2024 ne’e, ami senti katak fundus ida ne’e fó dunik rejultadu pozitivu, tanba implementasaun atividade lori duni benefisiu direita ba komunidade sira ho tipu 2 mak: benifisiariu direita no benefisiariu indireita.
G-NEWS: Bele Esplika prinsipiu husi NGO-ATB hamutuk 7 ne’ebé iha?
Resposta: 1) Umanidade. Iha programa AE-ATB nian hot-hotu, tane ás ema nia valor, liu husi respeitu malu, fiar malu, rona malu no hadomi malu. Iha kontestu ida ne’e, antes atu implementa atividade ruma iha komunidade, tenki konvoka uluk reiuniaun ho komunidade depois mak implementa atividade ruma. 2) Solidariedade, kaer metin ba kultura tulun malu. Iha situasaun ida ne’e, AE-ATB, kontinua promove toman HAROSAN (ohin halo ema ida nia serbisu, aban halo fali ema seluk nia serbisu). 3) Demokratiku, desijaun hot-hotu, ne’ebé foti, bazeia ba maioria aseita. Antes ba to’o aseitasaun, sei liu husi enkontru iha organizasaun nia laran depois mak desidi hamutuk ba asuntu ruma. 4) Merkadu Justu, promove prinsípiu la iha ema ne’ebé mak halo negósiu iha klaran (tenkulak ka papalele). Signifika katak produsaun ruma ne’ebé atu sai ba merkadu, direita husi produtór ba konsumidór. 5) Igualdade Jeneru. Serbisu sira ne’ebé aprova ona hala’o ka realiza husi ema feto no mane, sein diskriminasaun. 6) Sustentabilidade. Programa ne’ebé mak aprova ona husi membru sira Asosiasaun nian, labele para de’it iha tinan ida ka tinan rua nia laran de’it. 7) Orgániku. Bandu ninia membru no komunidade sira ne’ebé AE-ATB halo parseria ba, labele utiliza material kímiku sira hodi halo produsaun. Ezemplu mak hanesan: 1. Aduvus kímiku, Pestisida Kímiku, Fungisida Kímiku, Herbisida kímiku.
G-NEWS: Rekomendasaun ba povu agrikultor sira kona-ba investimentu agrikola, nune’e bele kompete iha merkadu lokál no nasionál?
Resposta: 1) Mai Ita organiza Malu fila fali hodi kontinua halao’o Ita nia kna’ar nu’udar to’os no natar na’in hodi haburas no hamatak fila fali ita área produtivo sira ne’ebé durante ne’e abandona hela, hodi hala’o atividade hortikultura liu husi kuda modo, halo natar no produsaun sira seluk hodi garantia kuantidade no kualidade produsaun hodi kompete iha merkadu lokal no nasionál. 2) mai Ita haka’as an hodi muda ita nia mentalidade hodi sai badinas, disiplina, servisu hamutuk, ajuda malu hodi halo buat foun, di’ak no kapas hodi hamoris sentimento inovador, motivador no kore aan husi dependénsia ekonomia.
Liuhusi AE-ATB, nia espera bele inspira jerasaun foun sira atu fila fali ba sira nia rai agrikultura no haree hanesan fonte ba moris no futuru. Ho otimizmu boot, nia taka entrevista ne’e ho apelu ida atu kontinua la’o ba oin, harii hikas ema nia konfiansa ba sira-nia abilidade rasik, no kompromete atu hasa’e produsaun agríkola ho maneira ne’ebé sustentável.
Editór Testu: Amito Qonusere Araújo