Fenómena Eklipse Solar atrai turista Sientista

banner 120x600
133 Views

G-NEWS (VIQUEQUE) – Kinta-Feira (20042023) nu’udar loron istóriku no monumental ba Timor-Leste tanba iha Eventu Fenomena Natureza Solar Eclipse Totá ne’ebé tuir Scientista sira, regista Solar Eclipse Total ne’e akontese iha Timor-Leste iha tinan 145 liuba, no provavelmente iha loron 20 fulan Abril tinan 1878.

Ministru Turismo Komérsiu no Indústria José Lucas do Carmo da Silva hateten, Fenomena Natureza nee nu’udar Grasa Boot tebes ba Timoroan bele hare, sente no experimenta hamutuk ho Turistas no Scientista husi Estranjeiru mai ona iha Beaço Viqueque no Com Laútem, hodi assiste eventu ida ne’e.

banner 325x300

Tuir karta komunikadu ne’ebé G-News asesu, Governante deklara katak, matenek nain sira nia previzaun Fenomena Total Solar Eclipse sei akontese fali iha Timor-Leste iha tinan 2168.

“Momento histórico ida nee ba Beaço Viqueque Oan sira no Timoroan tomak, Fenomena Natureza Total Solar Eclipse ne’ebé Uniku iha Mundo no atrai tebes Turista Cientista ne’ebé mai husi Continente Lima mak hanesan Amerika – Estados Unidus da Amerika, Brasil; Europa-França-Italia-Rússia-Portugal, Asia – China – Japaun – Israel – Indonézia – Singapura; Africa, no Australia-Nova Zelandia-Paises Pacifico sira, mai iha Timor-Leste hodi observa fenomena raru ida ne’e”, hateten Ministru MTCI.

VIII Governo Konstitusional liuhusi Ministériu Turismo Comercio no Industria servisu hamutuk ho Equipa Teknika Inter-Ministeriais, Operadores Turisticos, Associação Ótel Timor-Leste, Agênsia Internasional no Parseiru Dezenvolvimentu sira, Ekipa Presidencia da Republica ho Autoridade Municipal sira hahú ona halo preparasaun iha fatin konsentrasaun ba observasaun Fenomena Natureza Total Solar Eclipse refere, ho atividades balun hanesan festival Kultural, gastronomia, diskusaun sientifika, atividade religiosas, orasaun, nsst.

Ministru hatutan, Governo hakarak apresia tebes inisiativa Seitór Privadu especialmente Associação Hotelaria, Restaurante no Bar sira ne’ebé hola iniciativa rasik hodi simu Bainaka Turista sira ne’e.

“Haree hosi perspetiva turismo nia, evento Solar Eclipse Total ne’e nu’udar atrasaun turistika natureza, istórika, kultural ne’ebé dada ema barak nia atensaun no atrai ema mai vizita no hare, estuda no experimenta rasik situasaun fanomena refere.”

Hare mos husi prespetiva marketing turismo, bele dehan ho evento natureza ida ne’e, no vizita Komunidade Turista no Sientista sira ne’ebé iha ita nia leet ne’e, Turista no Sientista sira sei halo promosaun Timor-Leste iha Mundo tomak.

Tanba ne’e, Ministru MTCI husu ba seitor privado Viqueque Oan sira no Timor-Leste atu uza momento istóriku ne’e, bele tau neon hamutuk hodi dezenvolve turismo ida incluzivo, sustentavel no responsavel, tanba iha potensia boot tebes turista sira sei mai vizita Timor-Leste iha futuru.

Relativamente ho dezenvolvimento turismo Timor-Leste, VIII Governo Constitucional lihusi Ministerio Turismo, Comercio no Industria aprova ona Planu Estratéjiku Nasionál Dezenvolvimento Turismo 2023-2030 ho vizaun atu dezenvolve Timor-Leste nu’udar destino unico iha azia, ho misaun mak hosi politika ba asaun, nebee sei koordena husi Autoridade Turismo Timor-Leste (ne’ebé sei estabelese iha tempu besik), hodi hala’o dezenvolvimentu turismo nu’udar sistema makro ekonómiku, implementa polítika nasionál turismo, rugulamentu no prosedimentu legais sira kona-ba Baze Atividades Turístika, Fundo Turismu, Prosedimentu Lisensiamentu Setórial ba Atividade Turístika, Taxas no Respetivas Infrasaun siras, nune’e mos Turismu komunitáriu.

Politika Nacional Turismu aposta iha tema lima hanaran P5: Turismo nuudar Prioridade, lori Prosperiedade, halo Parseria ho Stakeholders sira, hodi Protégé rekursu turistico, residente, turista no ambiente, no Povo nuudar centro de dezenvolvimento.

VIII Governo lihosi MTCI prioridade ba Programa Turismo Komunitáriu nu’udar modalidade turismu ida ne’ebé foka ba Povu hodi dezenvolve hamutuk, hosi, no ho komunidade rasik iha fatin determinadu ida no hamosu dispozitivu ne’ebé permite dezenvolvimentu Komunidade lokal sira nia istória, kultura, ambiente no maneira moris no atividade tomak ne’ebé dezenvolve nu’udar atrasaun turístika.

“Enkoraja mos grupu empreendedor sira potensial halo Planu Negósiu diak, hodi bele asesu ba krêdito Suave ne’ebé Governo liuhosi MTCI servisu hamutuk ho BNCTL prepara ona, nune’e bele kontribui ba fortalesimentu institusionalizasaun ekonómia, diversifikasaun no modernizasaun iha produto no servisu, kria kampu traballu, hadia kualidade negósiu, no hamenus kiak nune’e Timor-Leste bele hamriik nu’udar Estadu Soberanu iha Polítika no Ekonómia iha mundu globalizadu”,

Editór Testu        : Amito Qonusere Araújo

relavante