G—NEWS (TUTUALA, LAUTEM) — Kada tinan foun, hahú hosi loron 2 to’o loron 10 fulan-Janeiru, Tasi-ibun Valu ne’ebé lokaliza iha Postu Tutuala, Munisípiu Lautem, sempre nakonu ho abitante lokál hosi munisípiu oin-oin, hanesan hosi munisípiu Lautem, Baucau, Viqueque, no munisípiu balun seluk tan. Tradisaun paseu anuál ida-ne’e sai hanesan tempu hamutuk nian ne’ebé ema hotu hein, hosi labarik to’o adultu sira.
Tasi-ibun Valu maka destinu favoritu ida tanba nia lokalizasaun estratéjiku hanesan odamatan ba Illa Jaco. Aleinde halo paseu, vizitante sira mós bele goza beleza naturál no atravesa ba Illa Jaco, ne’ebé famozu ba nia tasi-ibun ne’ebé moos.
Atu mantein orden no seguransa durante tempu feriadu tinan foun nian, Polisia Munisípiu Lautem koloka ona prezensa pesoal, partikularmente hosi postu Tutuala. Pesoál seguransa sira koloka iha tasi-ibun no kruzamentu sira hodi garante seguransa no orden ba atividade komunidade nian.
Rezidente lokál ida, Atanasio Lopes, espresa nia ksolok tanba bele pasa feriadu ho nia família iha Valu Beach no Jaco Island.
“Ha’u kontente tebes tanba bele mai iha Tasi-ibun Valu no mós atravesa ba Illa Jaco. Atmosfera moris, nakonu ho ksolok, no ema hotu goza hela sira nia férias ho hakmatek,” dehan Atanasio.
Nia mós esplika katak kustu ba kruzamentu hosi Tasi-ibun Valu ba Illa Jaco ne’e relativamente baratu.
“Folin atu atravesa ba Illa Jaco ne’e dolar lima de’it. Ho folin ne’e, ita bele goza tasi-ibun ida ne’ebé furak no moos tebes”, nia esplika.
Tuir Atanasio, Illa Jaco nia furak hanesan ho tasi-ibun ne’ebé famozu iha rai-li’ur.
“Tasi-ibun Jaco ne’e loro-matan no furak tebes, hanesan mós tasi-ibun iha nasaun seluk. Ha’u enkoraja sidadaun tomak atu halo férias iha Tasi-ibun Valu no Illa Jaco duké ba Bali iha Indonézia, ne’ebé gasta de’it osan barak”, nia hatete.
Liu tan, Atanasio mos hato’o nia esperansa katak governu sei fo atensaun liu tan ba infraestrutura estrada.
“Husu ba governu atu hadia estrada hosi postu Lautem ba Lospalos villa, no ba Ilha Jaco, atu nune’e ema hosi munisípiu seluk bele fasil liu vizita,” nia hateten.
Nia mós fó hanoin ba joven sira atu iha komportamentu ne’ebé apropriadu bainhira halo viajen.
“Bainhira vizita Valu Beach, ha’u hein katak joven sira sei la hamosu problema, maibé goza sira nia férias ho dame no ho respeitu ba malu,” nia hatutan.
Tasi-ibun Valu koñesidu ho nia rai-henek mutin ne’ebé di’ak, tasi ne’ebé moos, no paizajen naturál ne’ebé moos. Hosi tasi-ibun ida-ne’e, vizitante sira bele haree Illa Jaco ne’ebé furak. Atmosfera ne’ebé hakmatek, anin fresku, no beleza naturál halo Tasi-ibun Valu sai hanesan rikusoin turizmu prinsipál ida iha Tutuala.
Tradisaun paseu anuál ida-ne’e hanesan oportunidade rekreasaun ida, hametin lasu sosiál entre rezidente lokál, no introdús beleza naturál Timor-Leste nian ba komunidade tomak.
Ema Baucau nia esperiensia dahuluk vizita Ilha Jaco
Aleinde sasin hosi abitante lokál hosi Lautem, vizitante sira hosi munisípiu seluk mós espresa ksolok.
Custodio Belo, rezidente Munisípiu Baucau, espresa ninia emosaun no ksolok ne’ebé kle’an tanba ida ne’e foin primeira vez nia ho nia família sama ain iha Illa Jaco.
Viajen ba Tasi-ibun Valu no Illa Jaco la’ós badak ba Custodio ho nia família. Sira halo viajen ho distánsia ne’ebé dook tebes, liuhosi área oioin ho kondisaun estrada ne’ebé dezafiante. Maibé, hosi viajen ne’e hetan rekompensa kompletamente bainhira sira to’o iha Tasi-ibun Valu no haree beleza naturál hosi Illa Jaco ho matan rasik.
“Viajen hosi Baucau mai iha ne’e dook tebes; ami hala’o viajen ho ami nia família no liu hosi estrada ne’ebé naruk. Maibé fadiga hotu lakon bainhira ami to’o iha Tasi-ibun Valu no atravesa ba Illa Jaco,” dehan Custodio Belo.
Custodio esplika katak nia foin hatene kona-ba Illa Jaco liuhosi mídia no ema seluk nia istória.
“To’o agora, ha’u haree de’it Illa Jaco liuhosi media no rona istória sira hosi kolega sira. Ohin, ha’u konsege haree ho matan rasik no esperiénsia ho ksolok maka’as”, nia hatete.
Tuir nia, Illa Jaco nia furak liu dook imajen ne’ebé nia haree iha mídia.
“Bainhira ha’u to’o iha Illa Jaco, ha’u sente kontente tebes. Natureza ne’e moos, tasi ne’e moos, no atmosfera ne’e hakmatek tebes. Ida-ne’e hanesan esperiénsia ida ba dala uluk ne’ebé ha’u sei la haluha,” nia hatutan.
Custodio mós hatete katak viajen naruk ne’e hanesan momentu ligasaun ida ne’ebé iha valór ba nia família.
“Viajen naruk ida-ne’e tanba férias, no família hamutuk. Ami agradese tebes tanba bele mai no esperiénsia rasik Illa Jaco nia furak,” nia konklui.
Prezensa vizitante sira hosi Munisípiu Baucau no munisípiu seluk hatudu katak Tasi-ibun Valu no Illa Jaco iha atrasaun maka’as nu’udar destinu turístiku nasionál.
Ho infraestrutura ne ebé adekuadu no vizitante sira-nia konxiénsia kona-ba mantein orden, área ida-ne e iha poténsia atu sai nu udar íkonu turizmu prinsipál ida iha Timor-Leste.
Vizitante sira kaptura momentu no harii hamutuk iha tasi-ibun Valu no Illa Jaco
Aleinde goza beleza naturál, kuaze vizitante hotu-hotu ba Tasi-ibun Valu no Illa Jaco aproveita sira nia férias hodi kaptura momentu ne’e. Iha tasi-ibun, ema bele haree, hasai foto ho tasi azul, rai-henek mutin, no vista furak hosi Illa Jaco. Vizitante balu la’o iha tasi-ibun, hodi goza anin tasi nian, enkuantu seluk hili atu tuur ho família hodi han iha liur.
Etelvina dos Santos Soares, vizitante ida hosi Lospalos, hateten katak Valu Beach hanesan fatin ida ne’ebé di’ak tebes atu halibur malu no harii relasaun di’ak ho kolega no família.
“Ema hotu hakarak hasai foto kona-ba beleza hosi tasi-ibun Valu no Illa Jaco. Iha ne’e, ami la’o no goza tasi-ibun, han hamutuk, hasoru kolega sira, no to’o halo kolega foun,” Etelvina hatete.
Nia hatete katak sentidu komunidade nian ne’ebé kria iha Valu Beach halo feriadu tinan foun nian sai signifikativu liután.
“Tasi-ibun ne’e la’ós de’it furak, maibé halibur mós ema barak hosi munisípiu oioin. Atmosfera amigavel no nakonu ho ksolok”, nia hatutan.
Joven sira mós sente hanesan neʼe. Lilifania Mesquinta (16), foin-sa’e ida ne’ebé vizita ho nia família no kolega sira, fahe nia esperiénsia iha Valu Beach no Jaco Island.
“Ha’u kontente tebes atu mai iha Tasi-ibun Valu no Illa Jaco. Ami hasai foto barak, la’o tuir tasi-ibun, no goza vista tasi ne’ebé furak,” dehan Lilifania.
Nia deskreve vizita ne’e hanesan esperiénsia divertidu no memorável ida.
“Iha ne’e ha’u hasoru ema foun barak no bele halimar ho kolega sira. Atmosfera ne’e moris, maibé nafatin agradável no hakmatek,” nia hatete.
Hasai foto, la’o halimar, han hamutuk, no hasoru sira maka parte importante hosi tradisaun paseu tinan foun iha Valu Beach. Beleza naturál ne’ebé maka la estraga, kombina ho sentidu komunidade nian entre komunidade lokál, halo Tasi-ibun Valu no Illa Jaco sai hanesan espasu rekreasaun no sosiál ba ema barak hosi munisípiu oi-oin.
Tradisaun paseu tinan foun nian iha tasi ibun Valu no Illa Jaco nu’udar atividade halimar ne’ebé sai ona espasu ba komunidade hamutuk ba ema hosi munisípiu oin-oin.
Beleza naturál ne’ebé prezerva, atmosfera seguru tanba supervizaun hosi pesoál seguransa, no respeitu ba malu entre vizitante sira halo área ida-ne’e sai destinu turístiku ida ne’ebé iha válor.
Liuhosi istória no esperiénsia sira hosi vizitante sira—tantu rezidente lokál no vizitante sira hosi munisípiu seluk—Valu Beach no Illa Jaco hatudu potensiál boot nu’udar rikusoin turizmu nasionál. Ho apoiu governu nian hodi hadi’a infraestrutura no hasa’e koñesimentu públiku nian kona-ba mantein orden no sustentabilidade ambientál, Tasi-ibun Valu iha Tutuala hein atu kontinua sai símbolu beleza, dame, no unidade ba povu Timor-Leste.

















loading="lazy" />