G-NEWS (REDASAUN) — IHa edisaun ida ne’e, G-NEWS prefere atu publika sai informasaun kona-ba impaktu husi konsume alkol sira liu-liu ABC no seluk-tan ne’ebé fó implikasaun ba moras TBC.
Iha mundu ida ne’ebé kontinua aumenta iha kompleksidade, saúde públika hasoru dezafiu oioin ne’ebé presiza atensaun espesiál, liuliu iha termu ábitu sosiál sira ne’ebé afeta indivídu sira iha idade balu. Iha Indonézia, konsumu alkol, liuliu tua tipu ABC (bebida alkólika ho nível alkóliku ida), sai ona parte ida hosi kultura komunidade nian, maski iha avizu sira kona-ba nia impaktu ba saúde. Iha parte seluk, TBC (Tuberkuloze) nu’udar moras hada’et ida ne’ebé komún liu ne’ebé hetan iha nasaun ida ne’e, liu-liu entre idozu sira. Maski kestaun rua ne’e—konsumu alkol husi adolexente sira no prevalénsia TB iha idozu sira—parese ketak, sira iha relasaun besik ho ábitu sira estilu moris nian no fatór risku saúde nian ne’ebé labele ignora.
Bebida alkólika, iha marka oioin no forsa oioin, halo parte kleur ona iha rituál sosiál iha komunidade barak, liuliu iha forma tua nian hanesan ABC. Tipu hemu ida-ne’e iha konteúdu alkol ne’ebé aas, nune’e bele hamosu impaktu ne’ebé maka’as ba saúde, liuliu ba grupu adolexente ne’ebé maka vulneravel.
Iha área barak iha Timor Leste, tantu iha sidade boot no área rurál, alkol la’ós buat foun ida, liuliu entre adolexente sira. Adolesente barak, tantu labarik-mane no labarik-feto, hetan espozisaun ba dala uluk ba alkol iha idade ki’ik, dala barak iha kontestu halibur sosiál ka selebrasaun. Maski ábitu ida-ne’e dala barak konsidera hanesan parte ida hosi prosesu auto-deskoberta nian, konsumu ne’ebé la kontroladu bele hamosu risku saúde nian ba tempu naruk.
Alkol, liuliu hemu sira ho alkol barak hanesan ABC, afeta sistema nervozu sentrál, hodi hamosu defisiénsia iha auto-kontrolu no foti desizaun. Iha adolexente, ne’ebé nia kakutak sei dezenvolve hela, efeitu ne’e bele halo aat liután kontrolu impulsu nian no aumenta posibilidade atu envolve iha hahalok risku nian. Efeitu ba tempu naruk hosi konsumu alkol iha adolexente sira inklui funsaun fígadu ne’ebé ladi’ak, estragu ba órgaun seluk, no moras mentál ne’ebé bele afeta dezenvolvimentu sosiál no akadémiku.
Aleinde ne’e, konsumu alkol iha idade joven hatudu katak aumenta risku ba asidente tráfiku, violénsia interpesoál, no problema hahalok kriminozu. Estudu oioin mós hatudu katak adolexente ne’ebé hahú hemu tua iha idade ki’ik iha posibilidade boot liu atu envolve iha uzu substánsia ilísitu seluk, hanesan droga.
Konsumu alkol ne’ebé maka’as bele mós hamenus sistema imunidade isin nian, ne’ebé maka sai hanesan problema boot ida ba indivídu ne’ebé maka suspetivel ona ba moras oioin. Iha adolexente, maski sira forte liu fizikamente, impaktu ba tempu naruk hosi konsumu alkol ne’ebé kontinua bele halo aat liután nia potensiál atu hetan problema saúde iha futuru, inklui moras respiratóriu, moras fuan, no mós kankru.
Entretantu, iha parte seluk hosi espektru saúde públika, TBC sai nafatin hanesan moras infesioza ida ho taxa prevalénsia aas iha Indonézia, liuliu entre idozu sira. TBC, ne’ebé kauza hosi infesaun ho baktéria Mycobacterium tuberculosis, iha taxa mortalidade ne’ebé aas bainhira la hetan tratamentu lalais. Kondisaun ida-ne’e perigozu liu ba idozu ne’ebé iha sistema imunidade ne’ebé fraku liu, nune’e halo aat liután prognóstiku moras nian.
Iha idade katuas, sistema imunidade isin nian naturalmente hetan diminuisaun iha funsaun, ne’ebé hamosu aumentu susceptibilidade ba infesaun. TB, ne’ebé ataka pulmaun no órgaun seluk isin nian, susar tebes atu kura iha indivídu idozu ne’ebé iha ona istória moras króniku, hanesan diabetes ka hipertensaun. Dala barak ida-ne’e halo sira nia kondisaun saúde sai aat liután no halo prosesu rekuperasaun sai neneik.
Aleinde ne’e, idozu barak mak moris iha kondisaun ekonómika ne’ebé limitadu, ne’ebé impede atu hetan kuidadu médiku ne’ebé adekuadu. Dala barak sira laran-rua atu buka atendimentu médiku, ka se sira buka, dala barak tarde liu atu hetan diagnóstiku ne’ebé loos. TB iha idozu, se la hetan tratamentu sedu, bele dezenvolve ba forma ida ne’ebé grave liu no ameasa vida.
Moras TBC iha idozu la’ós de’it fó impaktu ba saúde fíziku, maibé mós ba kualidade moris jerál. Ema adultu barak ne’ebé idade ona tenke depende ba família ka komunidade ne’ebé hale’u ba kuidadu no apoiu emosionál, ne’ebé dalaruma la disponivel. Estudu oioin hatudu katak idozu ne’ebé infetadu ho TB vulneravel liu ba estigma sosiál, ne’ebé dala barak halo kondisaun mentál sai aat liután.
Atu ultrapasa problema TB iha idozu, presiza aprosimasaun olístiku ida ne’ebé inklui prevensaun, diagnóstiku sedu, no tratamentu ne’ebé apropriadu. Etapa importante ida mak hasa’e koñesimentu entre públiku kona-ba importánsia husi kontrolu saúde regulár, nune’e mós fó edukasaun kona-ba sintoma TB nian. Aleinde ne’e, kuidadu bazeia ba komunidade ne’ebé envolve família no akonsellamentu ba ferik-katuas kona-ba oinsá atu mantein estilu moris ne’ebé saudavel mós importante tebes hodi hamenus taxa transmisaun no propagasaun TB.
Maski sira bele parese hanesan kestaun saúde rua ketak, iha korelasaun indireta entre konsumu alkol iha adolexente no prevalénsia TB iha idozu sira, liuliu se ita haree hosi perspetiva sosiál no estilu moris nian. Foin-sa’e ne’ebé maka toman ho estilu moris ne’ebé la saudavel, inklui konsumu alkol ne’ebé maka’as, iha posibilidade boot liu atu la tau atensaun ba saúde iha tempu naruk, ne’ebé bele afeta kualidade moris iha idade katuas. Aleinde ne’e, konsumu alkol ne’ebé maka’as bele hamenus isin nia rezisténsia, hodi halo indivídu suspetivel liu ba moras infesioza hanesan tuberkuloze.
Iha parte seluk, idozu ne’ebé infetadu ho TB dala barak presiza apoiu husi jerasaun foun, tantu iha termu kuidadu fíziku no emosionál. Maibé, se joven sira monu ba toman aat hanesan hemu tua, karik la iha rekursu ka vontade atu tau matan ba membru família neʼebé idade ona. Tanba ne’e, rezolve problema saúde entre adolexente no idozu tenke halo parte iha esforsu saúde públika ne’ebé komprensivu.
Konsumu alkol ne’ebé jeneralizadu entre adolexente no prevalénsia TB ne’ebé aas entre idozu mak problema saúde públika ne’ebé tenke rezolve ho aprosimasaun ida ne’ebé estratéjiku no multidimensionál liu. Ba adolexente, edukasaun intensivu liu kona-ba perigu hosi alkol no dezenvolvimentu hosi polítika ne’ebé rigorozu liu ne’ebé regula konsumu alkol nian maka pasu dahuluk ne’ebé importante. Iha parte seluk, ba idozu, komprensaun di’ak liu no asesu ba kuidadu médiku no apoiu sosiál ne’ebé adekuadu maka esensiál atu hamenus efeitu adversu hosi TB. Presiza esforsu hamutuk entre família, komunidade no governu hodi hamenus todan sosiál no ekonómiku ne’ebé mosu hosi problema saúde rua ne’e.