Krize seguransa entre Índia-Pakistaun 2025

banner 120x600
197 Views

G—NEWS (INTERNASIONAL) — Iha loron 22 fulan-Abril tinan 2025, atake terorista ida iha Pahalgam, Kashmir ne’ebé kontrola hosi Índia, oho ema sivíl na’in 26, barak liu maka turista sira.

Índia fó sala ba grupu militante sira ne’ebé bazeia iha Pakistaun, hanesan Jaish-e-Mohammed no Lashkar-e-Taiba, ba atake ne’e, no fó sala ba Pakistaun tanba apoia terorizmu transfronteirisu. Pakistaun nega alegasaun sira. (Wikipedia)

banner 325x300

Nu’udar resposta, Índia lansa “Operasaun Sindoor” iha loron 7 fulan-Maiu tinan 2025, ho atake misil ho presizaun ba infraestrutura militante sira iha Pakistaun no Kashmir ne’ebé kontrola hosi Pakistaun.

Índia insisti katak nia alvu instalasaun militante sira nian, la’ós instalasaun militár ka sivíl pakistanés sira. Maibé, Pakistaun relata vítima sivíl sira no konsidera atake ne’e hanesan violasaun ida ba nia soberania. (CSIS)

Hanesan vingansa, Pakistaun lansa “Operasaun Bunyan-un-Marsoos” iha loron 10 fulan-Maiu, hodi ataka baze aérea indianu oioin, inklui Sirsa, no alvu área sira iha Jammu no Kashmir. Nasaun rua ne’e uza drone sira, misil sira no artillaria, halo konflitu sai maka’as liu iha dékada sira nia laran. (Wikipedia)

Hafoin funu maka’as durante loron haat, sesarfogu ida hetan ona iha loron 10 fulan-Maiu tinan 2025, ho mediasaun diplomátiku hosi Estadus Unidus. Maibé, tensaun sira sei aas nafatin, ho insidente esporádiku sira iha fronteira no retórika maka’as hosi parte rua.

Primeiru-ministru indianu, Narendra Modi, hatete ona katak asaun Pakistaun nian la’ós ona hanesan “funu proxy” ida maibé hanesan estratéjia deliberada ida hodi alvu Índia. Ministru Defeza indianu, Rajnath Singh, afirma hikas katak konversa sira ho Pakistaun sei foka de’it ba terorizmu no retornu Kashmir ne’ebé maka Pakistaun kaer.

Envezde, Pakistaun husu ona ba diálogu ida ne’ebé komprensivu hodi rezolve disputa bilaterál sira hotu. (The Economic Times)

Maski la uza arma nukleár sira, eskalasaun lalais entre poténsia rua ne’ebé iha arma nukleár hamosu preokupasaun globál sira. Peritu sira alerta katak lahó komunikasaun ne’ebé efetivu no mekanizmu jestaun krize nian, konflitu sira iha futuru bele sai lalais hosi kontrolu no habelar liu Kashmir. (Reuters)

Maski iha sesarfogu, kauza prinsipál sira hosi problema sira entre Índia no Pakistaun seidauk rezolve. Deskonfiansa klean, akuzasaun sira kona-ba apoiu mútuo ba terorizmu, no reklamasaun territoriál sira ne’ebé kompete kontinua hamosu tensaun sira.

Laiha diálogu konstrutivu no mekanizmu rezolusaun disputa ne’ebé efetivu, risku ba konflitu iha futuru sei aas nafatin.

relavante