G-NEWS (DILI) – Autoridade komunitária iha papel importante iha sosiedade nia leet. Xefe Suku nu’udar aman ida hodi ukun populasaun sira iha nível Suku. Sira mak sai matadalan ba populasaun tomak, liu-liu joven sira. Relasiona ho konflitus ne’ebé akontese, Xefe Suku sira husu ba Joven sira atu kontribui ba Paz no Estabilidade. Bainhira iha ona paz, sosiedade tomak sei moris hakmatek hodi hala’o atividade iha loron no kalan. Iha ne’e mak Governu sei konsentra ba Dezenvolvimentu Nasionál, dada investor sira mai rai-laran hodi halo investimentu, no loke kampu servisu ba sidadaun tomak, nune’e bele hadia moris ida-idak nian.
Iha edisaun ida ne’e, G-News sei prioritiza asuntu Paz nian, nune’e atu tatoli sidadaun tomak nia lian, liuhosi lian autoridade komunitáriu.
Tuir mai ita akompaña narrativa hosi sidadaun sira no Xefe Suku sira nian iha territóriu Nasionál
Nu’udar foin sa’e hanesan mós sidadaun ida atu fo hanoin nodi husu ba maluk foin sa’e sira ne’ebé mak envolve an iha Grupo Arte Marciais no Arte Ritual. Atu kontribui ba Paz, Estabilidade no kria harmonizasaun Sosiál iha embairomentu iha embairomentu ne’ebé ita ida-idak hela ba.
Biar diferente iha Arte Marsiais no Rituais ida ne’e laos sai moru ida atu haketan no harahun joven sira nia amizade, antes Arte Marsiais no Ritual mosu, Timor Leste tradisionalmente moris nanis ona ho kultura ne’ebé hakesi nanis ona Timoroan sira, Ezemplu hanesan Kultura uma mane no Mane foun, no Kompadre/Komadre, Uma Lisan maun alin/ Uma lisan Lulik malu, la admite jerasaun sira atu hirus malu no seluk-tán. Bainhira komportamentu husi individu sira ne’ebé inklina-án iha Arte Marciais no Rituais nakonu ho espíritu kolaborativu maka sidadaun hotu sei livre halo movimentasaun iha tempu loron no kalan la trauma no sira bele sente seguru.
Se bainhira ema dehan Paz no Estabilidade ne’e sai hanesan xave prinsipal ? Sim Sr!, tanba laiha Paz, mak la iha Liberdade. Laiha Paz maka sei laiha Desenvolvimento. Tanba ne’e ho neon nakra’ik husu ba maluk Jovem sira hotu, kria Paz no Estabilidade iha sosiedade nia le’et, ida né parte ida ita mós ajuda ona kontribui ba Prossesu konstrusaun Estadu. Governo no Estado ida ne’e presiza ita hotu, Joven hanesan aliserse prinsipal ba iha prossesu hotu, prepara ita ida-idak nia mentalidade hodi ajuda Liberta Povo ida ne’e, tuir éroi no Mártires da pátria sira hanorin hela. Faze Libertasaun pátria atinjidu, ita hirak ne’ebé lá akompaña kontribui ba Prossesu Luta Libertasaun Pátria. Iha momentu Independênsia ida ne’e oportunidade di’ak mai ita ida-idak atu kontribui ho ita ida-idak nia bukae, hahú ho kuda Paz, estabilidade no armonizasaun Sosiál hosi embairomento ne’ebé ita pertense ba mais importante sosiedade em jerál. Situasaun agora ejize ita atu ajuda ita nia Governu/Estadu atu Liberta Povo. Ita nia kntribuisaun nato’on ho ita nia komportamento pessoal atu soin no beran espíritu Domin no Paz iha sosiedade Nia Le’et.
Tuir ha’u nia perspetiva katak juventude mak autor prinsípal ba Dezenvolvimentu no kria estabilidade iha sosiedade nia leet, hato’o komprimenta ba ema seluk ho respeita, rona no simu ema hotu nia diak ka hanoin di’ak ne’ebé koletiva.
Agora dadaun ema hotu preokupa ho situasaun ne’ebé amk akontese iha rai doben idaa ne’e katak problema iha fatin-ftin hodi fo prezudika ba ema hotu nia movimentu no la seguru.
Pontus primeiru:
- Lideransa arte marsiais la másimu foti desizaun regirozu ba hahalok membru sira.
- Lei segundu diretiva la forte hodi regula ka sansaun la forte ba ema ne’ebé halo krime.
- Bainhira kaer ema kriminozu lei balun mós hodi defende ema ne’ebé halo krime.
- Estadu ka Guvernu nunka buka tuir abut, hun, lolon no sanak. Ha’u foti lia tatean ida katak hun mai hosi forsa ou kbi’it.
- Estadu ou Governu la kria kampu de traballu ba joven sira.
“Nasaun RDTL Sosa ho ruin no ran husi Juventude lubuk wa’in to’o agora, barak maka seidauk hetan sira nian ruin tamba de’it liberta Pátria no Maubere iha rezime ditadura, ho nune’e husu ba juventude milenial atu hatudu Sentidu Patriotismu no Nasionalismu hodi fó kontribuisaun ba prosesu konstrusaun Estadu tanba dezemvolvimento atu lao di’ak tenke iha estabilidade hodi garante investimentu sira iha setór oin-oin bele eleva Juventude sira ne’ebé seidauk iha koñesementu ba área industria no kapasitasaun.
Juventude hanesan futuru Nasaun nian tenke kontribui Paz no Estabilidade iha sosiedade nia leet para komunga doutrina éroi sira nian ne’ebé hateten katak “Jerasaun ka Juventude maka hanesan RIN BA NASAUN NO NA’IN BA ESTADU” Tanba desde Timor Leste ukun án Juventude komesa lakon morál no la iha esperansa ba futuru, no ha’u hanesan Juventude ida mak sai líder komunitáriu hakarak rekomenda ba maluk Juventude hotu-hotu ne’ebé maka namkari iha Timor laran tomak inklui diáspora atu kontribui ba Paz no Establidade.
Mensajen ba Lider Arte Marsiais no Arte Ritual atu hola pozisaun hanesan líder da Massa tenke responsabilidade hodi kontrola membru hotu-hotu para labele kria instabilidade iha sosiedade para hamosu pertubrasaun ba komunidade nia movimentu Públiku tanba iha doutrina kada Organizasaun Arte Marsiais no Arte Ritual sempre hateten katak “AKAN SETIA KEPADA NEGARA DAN TANAH AIR” tanba líder hotu-hotu labele kontrola ninia membru sira hodi nafatin halo konflitu prinsípiu seluk hateten katak “SE LAOS OHIN BAINHIRA TÁN NO SE LAOS ITA FALI ” karik komunga filosofia hirak ne’e entaun sei lahalo konflitu iha Sosiedade nia leet.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo