Pensaun Vitalísia: ameasa ida ba OJE no Justisa Sosiál

banner 120x600
99 Views

G—NEWS (DILI) — Pensaun vitalisia ne’ebe implementa iha Timor Leste, mosu dilema bo’ot ida ne’ebe oras ne’e sai atensaun públiku. Polítika ne’ebé iha intensaun uluk nu’udar forma apresiasaun ba eis titular sira estadu nian ne’ebé dedika ona sira-nia an, agora ema barak konsidera hanesan todan boot ida ba orsamentu jeral estadu, no kauza ba injustisa sosiál ne’ebé kle’an liután.

Akadémiku, ativista no membru públiku lubuk ida hahú ezije revizaun ida ba lei ida-ne’e, haree ba ninia impaktu ne’ebé sai evidente ba beibeik, tantu ba ekonomia nasaun nian no ba lakuna sosiál ne’ebé aumenta. G—NEWS esplora perspetiva oioin liu-liu entrevista, kona-ba oinsá pensaun vitalísia la’ós de’it aumenta todan fiskál, maibé mós agrava dezigualdade sira ne’ebé eziste iha Timor Leste.

banner 325x300

Iha parte seluk membru Parlamentu Nasional Timor Leste balun konsidera ida ne’e la’os asuntu urjente atu halo revizaun. Maibé, iha loron 17 fulan-Janeiru tinan 2025, Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Fernanda Lay afirma katak, revizaun ba lei pensaun vitalisia sei sai prioridade iha Parlamentu Nasionál.

Iha inísiu, polítika pensaun vitalisia ida-ne’e implementa ho objetivu atu fó rekoñesimentu ba eis titular sira ne’ebé maka dedika sira-nia an tomak ba nasaun. Maibé, ho tempu, polítika ida-ne’e haree hanesan problematiku ba beibeik.

“Lei pensaun vitalísia ne’e la’ós fó todan de’it ba orsamentu estadu, maibé kria mós injustisa sosiál loloos iha rai ida ne’e. “Klase sosiál sira sai vizivel ba beibeik, ho maioria sidadaun luta hasoru ki’ak, enkuantu funsionáriu reformadu sira kontinua hetan subsídiu ne’ebé boot”, tenik Joãobosco Gama, akadémiku hosi Universidade Nasionál Timor Leste (UNTL), 23012025.

Nu’udar nasaun foin ukun-an ho rekursu ne’ebé limitadu, ema barak sente katak osan ne’ebé aloka ba pensaun vitalisia sei gasta di’ak liu ba setór sira ne’ebé urjente liu, hanesan edukasaun, saúde no infraestrutura.

“Ita tenke fó prioridade ba dezenvolvimentu nasionál. Se orsamentu estadu gasta de’it hodi fó pensaun vitalísia ba ema uitoan de’it, oinsá mak ita bele iha esperansa atu harii nasaun ida ne’ebé justu no prósperu liután?” dehan António Lopes Belo, dosente ida iha Universidade Nasionál Timor Leste (UNDIL), 21012025.

Mario Ximenes, ativista ida mós hato’o ninia preokupasaun kona-ba impaktu sosiál husi lei pensaun vitalisia. “Polítika ida-ne’e agrava de’it dezigualdade sosiál. Ema sira hahú sente katak klase sira forma daudaun, no sira ne’ebé maka sofre liu maka sira ne’ebé maka la’ós hosi sírkulu podér nian. Ami preokupa katak ida-ne’e sei hamosu insatisfasaun boot liu iha sosiedade,” nia hatete.

Maibé, la’ós ema hotu konkorda katak mudansa ba lei pensaun vitalisia tenke halo kedas. Membru Parlamentu balun, ne’ebé prefere atu mantein status quo, argumenta katak kestaun ne’e la’ós entre kestaun urjente.

Maibé Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, afirma katak iha loron 17 fulan-Janeiru tinan 2025, hafoin konsiderasaun oioin, Parlamentu sei hahú fó prioridade ba revizaun lei pensaun vitalisia.

Enkuantu movimentu ida-ne’e haree hanesan pasu pozitivu ida hosi ativista no akadémiku sira, sira nafatin sétiku kona-ba velosidade no kompromisu hosi Parlamentu atu realiza ida-ne’e.

“Ida ne’e pasu dahuluk ne’ebé di’ak, maibé ita presiza haree asaun loloos, la’ós promesa de’it,” Ximenes dehan. “Parlamentu tenke serbisu maka’as liután atu asegura katak revizaun sira-ne’e lori duni mudansa pozitivu, la’ós de’it medida kosmétika sira atu hamenus tensaun sosiál sira.”

Iha parte seluk, Bankada KHUNTO iha Parlamentu Nasional, apoia revizaun ba lei pensaun vitalísia. Vise Prezidente Bankada KHUNTO Luis Roberto pronto fó apoiu ba alterasaun lei pensaun vitalisia.

“Ba ami bankada KHUNTO nu’udar opozisaun, no inísiu kedas hetan asentu iha Parlamentu ida ne’e, sempre ko’alia pronto submeter bainhira atu halo alterasaun ba lei pensaun vitalisia”, Luis Robarto ko’alia iha Ajensia Notisiozu TATOLI.IP.

Iha kampaña eleitorál tinan 2018 no 2023, kuaze partidu polítiku hotu-hotu hato’o promesa atu halo revizaun ba lei pensaun vitalisia. Sira promete katak se sira hetan apoiu públiku, sira sei muda lei pensaun hafoin sira nia mandatu remata. Maibé, hafoin eleitu no simu pose, promesa ne’e sai tiha mehi de’it.

Maibé, bainhira mandatu hahú, realidade polítika ne’ebé maka’as no prioridade orsamentu estadu nian signifika katak promesa ne’e nunka realiza. Maski partidu barak maka halo ona koligasaun no promete ona mudansa, problema ho jestaun finanseira estadu nian no prioridade sira seluk, hanesan dezenvolvimentu infraestrutura no bem-estar públiku, halo revizaun ba lei pensaun vitalisia sai neglijénsia.

Partidu sira ne’ebé uluk ho entuziazmu apoia revizaun ne’e agora nonook, hodi fó razaun oioin, hahú hosi kestaun orsamentu nian to’o inkompatibilidade ho programa prioridade sira seluk. Entretantu, ema sira ne’ebé iha esperansa ba mudansa sente deziludidu, kestiona integridade promesa polítika sira ne’ebé nunka realiza.

Iha polítika, promesa sira dalabarak sai instrumentu ida atu hetan apoiu. Maibé, iha realidade, promesa sira-ne’e barak maka la kumpre hafoin polítiku sira simu sira-nia mandatu. Promesa kona-ba pensaun vitalísia agora sai hanesan ezemplu ikus liu kona-ba promesa midar sira ne’ebé parese lakon bainhira de’it líder sira tuur iha kadeira ukun nian.

Maski nune’e, debate kona-ba revizaun ba lei pensaun ne’e kontinua la’o, no públiku kontinua tau matan nafatin katak loron ida promesa ne’e sei realiza duni ka lae.

Ba maioria povu Timor Leste, revizaun ba lei pensaun vitalisia nu’udar nesesidade urjente ne’ebé tenke atende kedas. Iha esforsu hodi hadi’a ekonomia no kria justisa sosiál, movimentu ne’e hanesan símbolu esperansa nian ba sira ne’ebé sente husik hela no marjinalizadu iha sistema ne’ebé eziste. Hamutuk ho prosesu ne’e, ema barak hein katak polítika pensaun vitalísia ne’ebé konsidera la justu bele troka ho sistema ne’ebé transparente no justu liu ne’ebé fó prioridade ba bem-estar povu nian.

Revizaun ba lei pensaun vitalisia agora sai kestaun ida ne’ebé labele ignora. Ho orsamentu estadu ne’ebé limitadu no dezafiu boot iha kriasaun bem-estar sosiál, polítika ida-ne’e parese sai ameasa ba sustentabilidade ekonómika no justisa sosiál. Maski balun iha Parlamentu laran-rua nafatin atu haree ida-ne’e hanesan kestaun urjente ida, dudu ba mudansa sai maka’as liután. Timor Leste sei iha korajen atu halakon injustisa ida ne’e ba futuru ne’ebé justu liu ba nia povu? Resposta ba pergunta hirak ne’e sei determina diresaun polítika estadu hodi hasoru dezafiu sosiál no fiskál iha futuru.

Editor Testu: Amito Qonusere Araújo

relavante