PR Horta promove Indice Demokrásia no Liberdade Imprensa iha ONU

Imajen: Prezidente Repúblika José Ramos Horta, hato'o diskursu Estadu iha Asembleia-Jerál ONU, Nova Iorke-EUA. (Foto: Relasaun Públika Palásiu Prezidensia Repúblika).
banner 120x600
148 Views

G-NEWS (NOVA IORKE) Xefe Estadu Timor Leste José Ramos Horta hato’o Timor Leste nia indise kona-ba Demokrasira no indise mundial Liberdade Imprensa Timor Leste nian, iha  Asembleia-Jerál Organizasaun Nasaun Unidas nian ba dala-78, ne’ebé hala’o iha Nova Iorke Estadus Unidus Amerika (EUA) foin lalais ne’e.

José Ramos Horta iha nia diskursu hateten, demokrasia Timor nian konsidera sei joven hela

banner 325x300

Ami-nia demokrasia sei joven hela, kmanek maske la’ós perfeitu, ho dame, toleránsia no liberdade, ho demokrasia lakan nabilan”, Prezidente Repúblika ne’e haktuir.

Hori kedas independensia iha tinan 2002, ami-nia demokrasia buras, moris hela no ho laran-ksolok. Ami hala’o tiha ona eleisaun prezidensial lima (5) no eleisaun lejislativa neen (6) badinas ho kompetisaun, ho dalan nakloke ba sira hotu ne’ebé kompete malu maibé iha liberdade no orden nia laran”, Horta kontinua tán.

José Ramos Horta esplika tán, setor hotu-hotu sosiedade tomak nomós observadór internasionál sira hotu rekoñese katak eleisaun lejislativa ne’ebé hala’o tiha iha 21-maiu-2023 nu’udar eleisaun livre no justu, hodi loke dalan ba IX Governu Konstitusional bele hahú ukun iha loron 1 fulan Jullu tinan 2023, ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

Antigu Prezidente mós informa kona-ba indise demokrasia no Indise Mundial Liberdade Imprensa Timor Leste nian, ne’ebé okupa di’ak liu iha mundu.

Tuir “indise ba Demokrasia” hosi revista The Economist, Timor-Leste nu’udar pais demokratiku liu iha Sudeste Aziatiku; tuir Reporteres Sem Fronteiras nia “Indice Mundial de Liberdade de Imprensa” Timor-Leste hetan fatin 10 iha nivel mundial ba liberdade imprensa. Ami nu’udar sosiedade multikulturál, multirrelijioza, multilingé no multietnika. Ami haraik-an no la’o ba oin nafatin hodi hari nasaun nakloke ba mundu, nu’udar tolerante no hadock hosi ódiu no violénsia. Ami nia populasaun barakliu maka nu’udar ho fiar katoliku, hale’u 98%, no buras-moris sori-sorin ho maun-alin sira ho fiar seluk hanesan protestante no musulmanu”.

Timor-Leste la iha violensia politika, la iha lia-sakar ka haketak bazeia ba razaun étnika ka relijioza, no la iha krime organizadu doméstiku ka ema asalta ema ho kilat iha liman Maske hatun nivel moris hosi mukit, ami sei iha ema barak kiak hale’u 45,8%. Atu foti-sa’e ami-nia povu dook hosi kiak rabat-rai, hosi hamlaha, hosi moras rakitiku ho isin krekas no la buras, labarik sira la han diak no tenke tau matan ba inan sira, mak nu’udar hahalok balu ami tenke hala’o hodi hasoru susar hirak ne’e hotu iha tinan liman tuir mai nia laran.

Hodi hetan independênsia tinan 20 liubá, iha indikadór ekonomiku no sosial ne’ebe hatudu katak buat balu hetan progresu iha Timor-Leste, liuliu, esperansa ba vida, (uluk, iha tinan-2002, ho idade tinan 60, iha tempu daudauk hasa’e ba idade tinan 70), hamenus kiak no hamenus mós labarik mate bainhira sei kosok-oan hela, iha tinan-2002 ami iha médiku 21 no ohin loron, tuir dadus hosi tinan-2022, ami iha liu médiku 1,200 Ne’e la’o ho di’ak tanba solidariedade hosi Cuba, maske ami-nia governu rasik halo nia parte ho tulun liuhosi programa sanitária ne’ebé la’c mós ba daudauk tha tinan-2002, ami-nia sidade-kapital nia servisu enerjia elétrika la’o ladiak, ahi lakan-mate beibeik, no iha fatin seluk ahi la iha liu”.

Alende ne’e, Prezidente Repúblika mós sita kona-ba Timór nia enerjia elétrika hodi naroman 96,1% no, iha fatin dook iha foho, uma balu hahu lakan liuhosi painél solar loro nian. Koneksaun ba telemóvel kona besik rai klaran tomak no internet mós nakloke ba ema barak.

Prezidente ne’e mós iha esperansa ho situasaunsira ne’e la’o di’ak liu, iha tinan 2-3 nia laran, bainhira instalasaun kabu fibra ótika liuhosi tasi okos hodi halo ligasaun ba mundu tomak.

Jornalista            : Ekipa G-News

Editór Testu       : Amito Qonusere Araújo

relavante