G—NEWS (INTERNASIONÁL) — Eleisaun kardeál Robert Prevost nu’udar Papa Leão XIV, hein hosi nia seguidor sira atu ‘lori iis fresku’ dame nian ba Papua.
Bainhira Prevost vizita Papua iha dékada rua liubá, norte-amerikanu ne’e haree rasik “atmosfera moris komunitáriu nian no mós kontestu iha Papua”, haktuir hosi pastor papuanu ida.
Tanba ne’e, líder relijiozu sira ne’ebé iha kontaktu ho Robert Prevost iha tinan 2003 hein katak nia deklarasaun dahuluk nu’udar Papa Leão XIV kona-ba diálogu no dame bele realiza iha konflitu Papua nia leet.
Robert Prevost, agora koñesidu nu’udar Papa Leão XIV, la’ós figura foun ida ba ema indíjena Papua balun. Mane ho tinan 69 ne’e vizita rejiaun tolu iha Papua no hela iha aldeia ida ne’ebé asesivel de’it ho “aviaun ki’ik” iha tinan 2003.
Nia pasa nia kalan sira iha igreja simples sira iha Sorong Regency, Maybrat Regency, no Tambraw Regency.
“Ha’u nia impresaun dahuluk bainhira ha’u hasoru nia maka kaer liman. Nia ema ida ne’ebé amigavel tebes, depois simples, depois haraik-an”, hatete hosi Padre Abuna Markus Mala, ne’ebé rekoñese katak akompaña Robert Prevost nia vizita bainhira nia hanesan líder másimu hosi Orden Santu Agostinho (OSA).
Robert Prevost nia vizita koinside ho aniversáriu prezensa OSA nian ba dala 50 iha Papua.
Pastor Markus hatete katak Robert Prevost fó ona palestra ida iha edifísiu Eskola Sekundária Agustinus, Sorong. “Kona-ba vida Igreja nian, Agostinho nia hanoin polítika, vida relijioza, depois kona-ba diálogu”, nia esplika.
Maibé Padre Markus nia memória ne’ebé maka’as liu—ne’ebé iha tempu ne’ebá hala’o hela períodu probatóriu novisu nian—tuur hamutuk ho Robert Prevost. Nia bolu insidente ne’e hanesan reflesaun ida hosi Prevost nia “haraik-an”.
“Maske ami foin-sa’e de’it, ami bele tuur iha meza han nian hanesan ho nia nu’udar ami nia líder supremu,” nia kontinua.
Hafoin loron ne’ebá, Prevost kontinua nia vizita ba aldeia sira iha Rejénsia Maybrat no Tambraw ho aviaun ki’ik.
“(Nia) hela iha retória ida ne’ebé simples tebes iha Ayawasi (Aldeia) no mós retória ida ne’ebé simples tebes iha Senopi (Aldeia),” dehan Padre Markus.
‘Ha’u hakfodak tebes katak nia maka Amu-Papa’
Padre Floridus Angelus Nadja la partisipa iha Robert Prevost nia vizita ba Sorong, Papua, iha tinan 2003. Maibé ba nia, Papa Leão XIV la’ós ema estrañu ida.
Padre Nadja rekoñese katak dala barak nia hasoru no konversa ho Robert Prevost bainhira nia estuda iha Roma, Itália. Ida husi sira akontese hafoin susesór ba dala 267 São Pedro nian fila husi Papua.
“Ha’u hakfodak tebes. Ha’u la hein no la fiar katak nia sei sai Papa”, nia hatete.
Tuir istória, Robert Prevost admira duni Indonézia nu’udar nasaun luan ho “povu ne’ebé amigavel”.
“Nia dehan, ‘Ida-ne’e (Papua) hanesan ha’u iha rai-li’ur fali. Ne’e Austrália ka lae? Rezulta katak ne’e nafatin Indonézia.’ Nia hakfodak”, dehan Padre Nadja, hodi hanoin fali Robert Prevost nia impresaun sira durante nia vizita iha Papua.
Nia dehan, bainhira vizita Papua, Robert Prevost mós hakfodak ho ai-laran no nia rikusoin naturál.
“Maibé povu sei luta nafatin, kiak nafatin iha interiór, sei husik hela iha kotuk. Nia hein katak iha futuru sira sei dezenvolve ho di’ak, ho progresu tempu nian”, nia hatete.
Ba nia, Robert Prevost iha Papua hala’o papél ida iha, “Loke área izoladu sira iha interiór, hafoin loke edukasaun, haruka labarik Papua barak hosi rejiaun sira ba sidade, hodi fornese bolsa estudu sira.”
Medida ida-ne’e sei iha nafatin to’o ohin loron iha OSA nia okos.
Maski Robert Prevost nia vizita ba Papua ne’e ba loron balun de’it, Amu Stevanus Alo fiar katak nia seidauk haluha, “Atmosfera moris komunidade nian no mós kontestu iha Papua”.
Diretór Eskola Sekundária Katólika Villanova iha Manokwari, ne’ebé iha Fundasaun OSA nia okos, hein katak Amu-Papa Leão XIV sei fila fali hodi vizita Papua.
“Pelumenus (trata) saudade atu harii maun-alin, depois tradús Evanjellu ho kontestu atuál Papua nian, konserteza nia mós sei sente movimentadu, movimentadu hodi bolu kontinuamente bainhira hanoin hanesan ne’e kona-ba justisa no saida de’it”, tenik Padre Stevanus.
‘Diálogu Jakarta-Papua’
Iha ninia diskursu dahuluk ba audiénsia ne’ebé halibur iha Prasa S. Pedro, Sidade Vatikanu, Amu-Papa Leão XIV bolu, “Ita tenke buka hamutuk oinsá sai Kreda misionária, Kreda ne’ebé harii ponte sira, ne’ebé envolve iha diálogu, ne’ebé nakloke nafatin atu simu ema hotu. Hanesan prasa ida-ne’e, nakloke ba ema hotu, ba sira ne’ebé presiza ita-nia domin, ita-nia diálogu, ita-nia domin.”
“Ami hakarak sai Igreja Sinodál. Igreja ne’ebé la’o hamutuk, Igreja ne’ebé buka nafatin dame, domin no besik, liuliu ba sira ne’ebé terus”, dehan Amu-Papa Leão XIV.
Padre Nadja hein katak Amu Papa Leo XIV nia bolu bele fo impaktu ba Papua.
“Hodi nune’e violénsia ho arma oioin bele ultrapasa no hamenus. Tanba Amu-Papa ne’e, hosi nia diskursu inisiál, hatete ona katak kona-ba dame, dame, dame”, nia hatete.
Entretantu Padre Markus interpreta deklarasaun ne’e hanesan, “Lori dada iis fresku ba Papua” sobre konflitu ne’ebé durante ne’e la’o. Primeiru, Igreja hanesan ponte ba diálogu dame nian iha Papua.
“Ami hein katak sei iha pontu nabilan ida hodi rezolve problema oioin iha Papua relasionadu ho violasaun sira direitu ema nian… Hein katak ho Papa foun ne’e, mehi boot ba diálogu ida Jakarta-Papua nian hodi rezolve problema Papua nian sei realiza lalais”, nia hatete.
Papa Leão XIV nia esperiénsia ho grupu marjinalizadu sira
BBC News Indonézia fonte sira fiar katak Papa Leão XIV iha esperiénsia luan liu kona-ba kondisaun no destinu komunidade marjinalizadu sira iha parte seluk mundu nian.
Papa, ne’ebé pasa tempu hanesan misionáriu iha Peru dezde meadu dékada 1980, dedika nia atensaun ba ema marjinalizadu sira no migrante sira iha nasaun Latino-Amerikanu.
Sarani no Katóliku sira iha Illa Papua halo parte liu 60% hosi populasaun kuaze millaun 6. Igreja nia knaar sai sentrál ba ema nia moris, maski hahú kedas iha tempu koloniál Olanda nian.
Iha parte seluk, kazu violénsia iha Papua seidauk tun. Rejiaun, ne’ebé hanesan uma ba mina osan-mean ida ne’ebé boot liu iha mundu, hetan susar tanba violénsia, violasaun direitus umanus no esplorasaun ambientál durante tinan barak nia laran.
Iha 2024, Komnas HAM rejista insidente 113 relasiona ho direitus umanus iha Papua, ne’ebé kazu 85 envolve konflitu armadu no violénsia. Konflitu ne’e fó impaktu boot ba ema sivíl sira, inklui mortalidade, kanek no dezlokasaun interna.
Iha insidente ida foin lalais ne’e, mineiru osan-mean ilegál na’in 17 hetan oho hosi grupu milísia pro-independénsia Papua nian.
Iha kazu seluk, profesór no traballadór saúde na’in ualu maka sai vítima hosi atake ida hosi Ezérsitu Libertasaun Nasionál Papua Osidentál hosi Organizasaun Papua Livre (TPNPB OPM) iha Rejénsia Yahukimo.
Ativista sira, sírkulu igreja nian no akadémiku sira husu beibeik diálogu entre Jakarta ho Papua nu’udar esforsu ida hodi hakotu konflitu. Maibé, governu no grupu sira ne’ebé pro-independénsia Papua nian seidauk hetan pontu komún, inklui iha determinasaun mediadór ida.
Nune’e, konflitu armadu entre TNI/Polri no TPNPB-OPM sei la’o nafatin.
Nu’udar dalan atu hato’o sira-nia preokupasaun kona-ba konflitu iha Papua, sarani lubuk ida iha Papua hala’o asaun ‘Dalan Krús’ iha Jakarta no Jayapura. Dalan Krús nian hanaran forma seluk atu espresa lian sira ne’ebé “taka tiha ona” no “espasu demokrátiku taka tiha ona”.
Asaun ne’e koinside ho Papa Francisco nia vizita ba Indonézia. Iha Jakarta, ajente polísia sira prende krús no poster sira ne’ebé manifestante sira lori durante manifestasaun.
Iha ninia vizita ba Indonézia, Papa Francisco ko’alia kona-ba dame no fraternidade, maibé nunka temi espesífiku kona-ba Papua.
BBC News Indonézia ko’alia fali ho Jeeno Alfred Dogomo ne’ebé hamutuk ho Dalan Krús nian iha Embaixada Vatikanu nia oin iha Jakarta iha tinan 2024. Tuir nia, eleisaun kardeál Robert Prevost nu’udar Amu-Papa sei fó impaktu ba Papua.
Ida-ne’e tanba Papa Leão XIV iha esperiénsia vizita Papua, inklui servisu naruk ida iha Peru no dalabarak ko’alia kona-ba kestaun sira dame nian, estragu ambientál sira no rasizmu, hatete hosi Jeeno, ne’ebé hanesan mós prezidente jerál hosi Aliansa Estudante Papua nian.
“Nune’e ha’u iha esperansa boot katak Papa Leo sei ko’alia kona-ba kestaun umanitáriu no ambientál sira ne’ebé maka akontese beibeik iha Papua”, nia hatete.
Koordenadór Frente Juventude Estudante Katólika Papua nian interpreta eleisaun Robert Prevost nian nu’udar Papa hanesan marku ida, “Igreja Katólika tenke hamriik hanesan igreja ida ne’ebé apoia povu, instituisaun ida ne’ebé apoia povu baibain.”
Presaun ba lider sira Igreja nian estraga natureza
Maibé, la’ós líder Igreja hotu-hotu iha atitude hanesan ne’e, Jeeno hatete. Iha kazu lubuk ida, hanesan desflorestasaun iha Merauke no despeju sira iha Nusa Tenggara Leste, líder igreja sira envolve duni.
Dadaun ne’e iha Merauke hala’o hela hamoos ai-laran no rai hodi kria natar no plantasaun modo iha Projetu Estratéjiku Nasionál (PSN). Alvu maka atu atinji hektares millaun tolu.
Ema indíjena Papua balu iha Merauke rejeita projetu ida-ne’e tanba sira preokupa katak sira-nia ai-laran sei hetan estragu no fó impaktu ba ambiente no sira-nia moris.
Prezidente Fórum Guardia Floresta Feto Merauke nian, Emiliana Ugahiwag Gebze, fiar katak floresta sira funsiona hanesan kaer udan-been no regula siklu bee nian durante tempu udan.
“Entaun nia tahan, nia ajuda tahan. Bainhira ai-laran hetan estragu, sira halakon tipu ai-horis sira-ne’e, iha tempu ne’ebá bee sei sa’e, no ami sei hetan dezastre hanesan ne’e iha Merauke,” dehan Emiliana.
Iha parte seluk, lider Igreja Katólika sira iha ne’ebá tuir loloos apoia projetu ne’e.
Emiliana, ne’ebé reklama katak nia hanesan “100% katólika”, hein katak prezensa hosi Papa Leão XIV bele lori mudansa sira iha Igreja hodi nune’e “komprende ita-nia ezisténsia nu’udar ema ne’ebé iha ita-nia fatin durante jerasaun sira”.
Iha fatin seluk, empreza ida ne’ebé maka na’in hosi Dioseze Maumere iha NTT hasai ona ema indíjena sira nia uma atus resin.
“Tenki iha presaun no mós apelu sira ne’ebé entrega, tanba Amu-Papa la’ós de’it líder Igreja Katólika nian, maibé mós símbolu dame nian ba umanidade iha rai”, akresenta Jeeno.

















loading="lazy" />