G-NEWS (DILI) – Referendu 1999 ne’ebé Prezidente Repúblika Indonézia ba dala-3 BJ. Habibie deklara ofisialmente, ne’ebé aplika opsaun rua ba provínsia Timor Leste (Timor-Timur) katak hamutuk ho Indonézia ka autonómia espesial ka haketak án hosi Indonézia ka Independênsia total. Bainhira deklarasaun ne’e akontese, populasaun sira, joven rezisténsia timoroan sira kontente.
Hosi kontente hirak ne’e, tenke nakfilak sai tiha matanbeen no ran, tanba pró-autonómia sira la aseita ho Timor Leste nia Independênsia, ikus mai kuandu eleisaun iha loron 30 fulan agostu nu’udar loron ba konsulta popular, ho rejultadu populasaun Timor-Leste rejeita autonómia, no hakarak ukun-rasik-án.
Kuandu asaun milísia sira nian iha territóriu laran tomak oho populasaun, kontra violasaun direitu umanu no violasaun seksual, povu barak sai vítima, sasan hetan estragau, no balun ho obrigatóriamente tenke refujia ba Atambua, Timor Osidental.
Calistro Horácio dos Santos “Lito Sure”, hosi postu Luro, Munisípiu Laútem hateten, nu’udar labarik ki’ik ida momentu ne’ebá sente tauk tanba rona informasaun oi-oin no haree mós realidade situasaun diverzénsia ne’ebé eziste Makasae kona-ba referendu 1999.
“Ha’u tauk, ha’u lembra oituan mak pai sira dehan vota ne’e, vota ba Númeru 2 ka ukun án, la bele vota ba autonómia (ne’e segredu metin) no iha 1999 antes votasaun Movimento polítika ba ukun án la’o maka’as tebes, maibé ami labarik ki’ik oan ne’ebé nonook haree de’it maibé espíritu tuir Pai – Mae sira, Tiu-Tia sira, maun-alin sira ne’ebé defende maka’as Independênsia”, Horácio konta tuir, ba G-News (Tatoli Ita Lian), tersa-feira (05092023).
“No ha’u komprende oituan loron konsulta populár ne’e bainhira sai ona SD kelas 3 iha 2001 ona mak ha’u hetan jornál ida no manual ida ne’ebé ko’alia kona–ba konsulta populár. Hosi ne’e ha’u le’e tanba ha’u gosta le’e kona-ba textu istória nian no sempre husu ha’u nia Pai hodi konta kona–ba pasadu nian, inklui ambiente família mós mak lori ha’u hatene kona–ba ukun án”.
Iha referendu 1999, populasaun no família sira pró-Independênsia tenke husik uma, no halai ba ailaran. Nu’udar labarik, nia enfrenta hamlaha, hamrok, toba fatin araska, no tauk maibé populasaun tomak no joven sira ho aten berani), hodi salva án no defende hosi situasan defisil ne’e.
“Tauk tanba senti buat foun ne’ebe estraga buat hotu. Buat ne’ebé ita sente rona informasaun no sente kontente oituan mak rona Interfet, Unamet, Untaet, Unmiset, UNHACR no seluk tán tama Timor hodi fó apoia ba povu Timor Leste”.
Ho situasaun pasada moruk ne’ebé Timoroan hotu lembra halo povu tomak sofre ba rejime ditadura mak absolutamente hakotu ona liu husi referendu hodi sai livre no independente.
“Ho nunee, mak nu’udar jerasaun foun hanoin katak passadu husik sai lisaun ba ita jerasaun foun hodi inspira ita ba libertasaun povu ne’ebé nakonu ho espíritu patriotismu no nasionalismu, tanba hafoin ukun – án válor ba RDTL unidade, paz, estabilidade no dezenvolvimentu, entaun nu’udar jerasaun foun iha dever morál atu garante hodi rai ida nia hakmatek ba futuru, tanba todan ka kmaan, fasil ka defisil responsabilidade rai doben ida ne’e, sei tula hotu iha joven hotu nia kabas, tan aman no inan lider jerasaun tuan fatin ita hotu mak sei assume iha ida–idak nia kontribuisaun rasik ba ita nia rain”.
Objetivu luta iha era libertasaun povu mak hasai povu husi ki’ak no mukit, ne’e duni “inimigu uluk mak rejime ditadura no inimigu ohin loron mak ki’ak no mukit” iha ita hotu nia le’et, entaun timoroan hotu presiza hamutuk duni sai inimigu “ki’ak no mukit”.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo