G-NEWS (DILI) – Timor Leste nia ukun-rasik-an kompleta ona tinan-24, hafoin rai ki’ik ne’e restaura hikas ninia Independénsia iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002. Ohin tinan-22 ona, hanesan mós tempu naruk ne’ebé Povu Timor Leste luta ba ukun-rasik-an, duni sai militár Indonézia ne’ebé invade Timor Portugés, iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975.
Hakerek ida ne’e, nu’udar reflesaun ida ba sani na’in tomak, atu bele hanoin pasadu, tuir narrativa hirak ne’ebé ita rona, tuir mós literatura ne’ebé ita haree kona-ba prosesu naruk luta libertasaun nasionál. Ohin ita iha ona mós tinan 22, ba independénsia. Serake ita tinan 2025 ba oin mak hahú ka investe makaas ba dezenvolvimentu no moris di’ak povu nian, hanesan mós nasaun seluk?. Ida ne’e sidadaun tomak nia responsabilidade. Rai Timor, ita hotu tenke kuidadu, se lae, tinan rua nolu resin mai tán, nafatin opta polítika foin katak; aprende no hahú, buat hotu bele lao neneik.
Sidade Dili: Pisina foer no ki’ik iha tempu udan
Hanoin ida ne’e la pertinente ona, tanba povu barak mak terus demais, no grupu balun goja. Maske povu lao livre loos atu hala’o nia atividade moris loron-loron nian, maibé dalaruma mós laran tauk oituan tanba autoridade tenke bandu sira nia movimentu hanesan faan sasan, kalan lao tauk oituan tanba tauk ema hana hosi grupu organizadu balun, no balun mós laran la hakmatek tanba iha grupu nauk sasan. Buat hirak ne’e ki’ik, maibé ninia konsekuênisa boot, kuandu la tau atensaun sériu. Serake ida ne’e mós rejultadu hosi ukun-an ida ne’e. mai ita diskute hamutuk hodi fó solusaun !!!
G-News, halo peskiza, no halo entrevista ho sidadaun sira, hodi husu sira nia hanoin kona-ba dezenvolvimentu ne’ebé sira sente, no moris di’ak ka lae, ne’ebé sira enfrenta.
Lalehan ki’ik iha tasi Timor, infernu iha rai-maran
Jordão Ximenes, haktuir ba G-News, Sábadu (18052024) iha tasi-ibun Pantai-Kelapa hateten, ho Independénsia tinan 22 nia laran, nu’udar orgullu boot tanba povu Timor Leste kore an ona hosi intimidasaun, no deside hosi Indonézia hodi bele moris livre ho demokratiku.
Nia dehan, maske povu livre ona hosi independénsia, maibé povu seidauk sente loloos rejultadu ba moris di’ak hosi ukun an ida ne’e, tanba moris sei iha nakukun laran. Nia fó ezemplu katak, rai mak livre ona, maibé kondisaun moris hanesan uma hela fatin, bee moos, estrada, labarik sira nia asesu ba edukasaun, aimoruk, no seluk tán seidauk livre total hosi ukun an ida ne’e.
“Obrigadu barak ba G-News, tanba bele entrevista ha’u. dala-uluk fó parabens ba povu Timor Leste ne’ebé selebra loron restaurasaun independénsia ba dala-22; ita hotu kontente, maske dezenvolvimentu lao neneik, maibé ita nia estadu kontribui mós hodi hadia povu nia moris”, Jordão Ximenes haktuir.
“Ha’u husu ba ita nia governu, di’ak liu soe ona ódiu no vingansa polítika, hodi konsentra de’it ba dezenvolvimentu nasionál. Se ita nia líder sira la iha unidade, to’o sira la iha mós, ita nia povu no nasaun mak nune’e hela de’it. Dalan di’ak mak tenke iha unidade nasionál”, Nia esplika.
Luis Marvão, sidadaun ida, hela iha Tasitolu, hateten ba G-News katak, sente kontente ho loron restaurasaun Independénsia, maibé nia konsidera ukun na’in sira mak sente loloos ninia didi’ak, tanba povu barak sei moris iha nakukun laran.
“Ami povu sente ukun an ida ne’e hanesan moris iha nakukun laran, tanba ita nia moris seidauk di’ak, povu barak sei moris iha nakukun laran, duni tun duni sae, povu balun sei hamlaha, tanba la iha oportunidade atu servisu. Ita nia governu mak goja ukun an ida ne’e”, Luis Marvão ko’alia ba G-News, iha tasi ibun Pantai-Kelapa, sesta-feira (17052024).
Loré furak ho sítiu rezisténsia no turistíka “estrada grave”
Maske dezenvolvimentu rai laran sei lao neneik iha setór barak, maibé governu mós konsege rejolve buat lubuk ne’ebé sidadaun sira enfrenta, hanesan atribui bolsu da mãe ba família kbi’it laek, subsidiu sosiál ba ferik eh katuas, subsidiu ba veteranu sira, no programa seluk ne’ebé kontribui ba moris di’ak sidadaun tomak nian.
“Tuir ha’u nia hanoin, iha ukun an ida ne’e, estadu halo buat barak ona, maske buat balun mós seidauk rejolve, maibé neneik bele rejolve hotu. Governu labele halo buat ida iha loron ida de’it, labele halo milagre, buat hotu lao tuir prosesu”, José Vicente Mendes, haktuir ba G-News, iha terminal Becora, sesta-feira (19052024).
Sosa na’in ida iha merkadu Manleu, Dili, Teresa Maria Pereira, informa, ho independénsia tinan 22 nia laran, sente haksolok maske kondisaun moris ladun estável, maibé importante mak livre hala’o atividade, tanba tuir nia, atu moris di’ak depende ba ema hotu nia esforsu moris iha rai ida.
Nia dehan, governu iha kompeténsia atu fó apoiu, maibé laos governu mak fó han loron-kalan, tanba governu iha programa barak ba dezenvolvimentu nasionál.
“Ita kontente ho independénsia, tanba livre. Iha nasaun seluk ne’ebé seidauk ukun an, moris susar loos, halai ba hali mai. Ita Timor ne’e sorte ukun an ona, tanba ne’e mak buat ki’ik kona-ba moris, ita labele depende de’it ba governu, maibé nu’udar ema mós tenke esforsu, hanesan faan sasana,a no seluk-tán. ita kuandu moe, ne’e ita nian mak loron-kalan kestiona hela de’it”, nia ko’alia ba G-News, sábadu (19052024).
Sekretáriu-Jerál Conferência Episcopal Timorense (CET), Bispu Diocese Baucau Dom Leandro Maria Alves fó parabens ba povu Timor Leste ne’ebé selebra loron restaurasaun Independénsia 20 de Maio ba dala-22, ne’ebê sei realiza, iha segunda-feira (20052024).
Masakre Setembru Negro Suai pinta-ran ho narrativa sadizmu
Dom Leandro Maria Alves, lori sarani hotu nia naran hato’o parabens ba povu Timor Leste ne’ebé agora tama ona iha tinan 22. Nu’udar sidadaun ba rai ida ne’e sente kontente.
“Tinan ida ne’e bele lori grasa barak liu tán bai ta nia nasaun, ba ita nia povu sira, atu buat hotu-hotu ne’ebé mak ita bele dehan bele mai ita hotu-hotu nia hakarak, povu nia desezu, atu bele moris di’ak, atu bele hetan dezenvolvimentu ida ne’ebé tulun sira, bele fó ksolok ba ita nia povu sira. Ida ne’e bele akontese, bele realiza ho espíritu selebrasaun ba tinan 22 Independénsia ba ita nia nasaun ne’e”, Bispu Diocese Baucau Dom Leandro Maria Alves haktuir.
Iha komemorasaun loron restaurasaun Independénsia ba dala-22, governu Timor Leste konvida artista Internasionál sira hosi nasaun amigu CPLP no nasaun viziñu Indonézia, hodi anima povu Timor Leste tomak. Iha kapitál Dili, iha feira nasionál ne’ebé organiza hosi Ministériu Komersiu no Industria, no kada munisípiu balun mós, iha atividade feira, hodi selebra eventu nasionál ho istóriku ne’e.
To’o oras ne’e, G-News seidauk asesu relatóriu, liu-liu gastu orsamentu ba komemorasaun loron restaurasaun independénsia, loron 20 fulan-Maiu tinan 2024 ba dala-22.
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo