G-NEWS (REDASAUN) — Iha aldeia ki’ik ida ne’ebé subar iha foho hun, moris la’o ho simples maibé nakonu ho signifikadu. Loron-loron, lian husi labarik sira nia hamnasa ne’ebé halimar iha kintál laran, lian husi anin ne’ebé huu iha ai-hun sira, no knananuk husi manu-aman ne’ebé simu dadeer, ne’e halo parte iha armonia ne’ebé nunka hotu. Maski izoladu no dook hosi barullu sidade nian, aldeia ne’e iha espíritu ne’ebé maka’as—espíritu atu mantein independénsia, atu luta ba bem-komún, maski dezafiu sira kontinua mai.
Hakbesik ba tinan foun, atmosfera iha aldeia ne’e sente diferente oituan. Juventude aldeia nian, ne’ebé barak liu fila ona hafoin estuda iha sidade, halibur iha prasa hodi halo planu oinsá sira bele simu tinan foun ho maneira ida ne’ebé signifikativu liu. La’ós festa ka fogu artifisial de’it, maibé oportunidade atu fahe ksolok, halo inovasaun no hametin espíritu kooperasaun mutua ne’ebé sai ona baze ba sira nia moris.
Joven balu tuur hamutuk iha ida-idak nia knua, fatin neʼebé dala barak sai sentru ba enkontru sira. Sira ko’alia ho sériu, maibé iha ambiente amigavel, hanesan laiha buat ida maka importante liu duké sira nia knua nia futuru.
“Saida maka ita bele halo atu halo tinan foun ida-ne’e sai diferente duni?” dehan joven ida ne’ebé foin fila husi sidade, nia lian emosionadu ne’ebé eko iha nia belun sira nia leet.
“La’ós kona-ba festa ka luxu,” hatán joven ida seluk ne’ebé serbisu nu’udar agrikultór. “Maibé oinsá ita bele kombina paixaun foun ida-ne’e ho ita-nia moris ne’ebé simples. Karik liuhosi introdús teknolojia ruma atu ajuda agrikultór sira, ka simplifika komunikasaun entre sidadaun ho maneira ida ne’ebé efisiente liu.”
Mane joven seluk dehan: “Haʼu konkorda.” “Ita tenke mantein tradisaun, maibé ita mós tenke hahú hanoin ho inovativu liután. Porezemplu, ita bele kria aplikasaun ki’ik ida ne’ebé ajuda agrikultór sira fa’an produtu diretamente ba merkadu lahó intermediáriu. Teknolojia simples hanesan ne’e bele hadi’a prosperidade sein muda ita-nia kultura.”
Tinan Foun to’o ona. Prasa aldeia nian nakonu ho rezidente ne’ebé mai ho família, kumprimenta malu no halo piada. Iha ema lubun nia leet, joven sira, agora hatais roupa tradisionál ho roupa modernu.
Sira la’ós de’it mai atu selebra tinan foun, maibé mós atu asiste saida maka sira planeia ona—eventu ida ne’ebé kombina tradisaun ho inovasaun. Foin-sa’e sira iha planu atu halo festa povu nian, la’ós de’it ba luxu ka divertimentu, maibé hanesan oportunidade ida atu hametin hamutuk, enkuantu introdús mudansa oioin ne’ebé sira fiar sei fó benefísiu ba povu nia moris.
Joven ne’ebé lidera eventu ne’e, ho kuidadu maibé ho entuziazmu, hahú ko’alia ba aldeia-oan sira. “Tinan foun ne’e hanesan momentu ida ba ita atu hahú buat foun ida. Ita hakarak lori ita-nia espíritu hamutuk no kooperasaun mútua ba diresaun ida ne’ebé avansadu liu, enkuantu mantein buat ne’ebé ita iha ona. Mai ita simu tinan ne’e ho fuan nakloke, hodi serbisu hamutuk ba aldeia ida ne’ebé di’ak liu.”
Iha selebrasaun nia leet, ahi-matan ne’ebé lakan fó manas ba oin hotu-hotu. Labarik sira halai haleu ho ksolok, enkuantu inan-aman sira tuur ko’alia ba malu, hanoin hikas pasadu no fahe esperansa ba futuru. Buat hotu sente besik tebes, hanesan família boot ida ne’ebé suporta malu inkondisionalmente.
Iha kalan ne’ebé nakonu ho paixaun, maski buat sira la’ós sempre perfeitu, buat ida maka serteza: mudansa hahú ho sira-nia an rasik. Foin-sa’e sira hatene katak maski dezafiu sira koko nafatin, sira iha kbi’it atu halo mudansa. Tinan foun ne’e la’ós de’it troka númeru iha kalendáriu, maibé entuziazmu foun atu kontinua luta ba progresu mútua, mantein liberdade atu moris tuir valór rasik no dalan moris nian.
Iha kalan ne’ebá, maski mundu li’ur kontinua habelar, sira hili atu hahú hosi sira-nia uma, hosi knua ki’ik ida ne’ebé nakonu ho esperansa. Sira lahatene saida maka sei akontese iha futuru, maibé sira iha konfiansa katak, hamutuk, sira sei liu ida-ne’e. Tanba, tuir loloos, ksolok no ukun-an loloos mak bainhira ema ida bele moris hamutuk, suporta malu no halo inovasaun ba futuru ne’ebé di’ak liu.