Aldeia 4 Iha Tibar Fó Apoiu, Xanana-Horta Kontinua Sosializa Númeru Sorteiu 14

Juventude Tibar hala’o konferénsia Imprensa
banner 120x600
139 Views

Jornalista : Arménio //

G-RTV.com (Dili) : Atividade semana ikus nian (Sabadu), juventude hanaran-án aileba-oan iha suku Tibar kompostu husi aldeia 4 , Postu-Administrativu Bazartete, Munisípiu Likisa, afirma sira nia pozisaun apoiu líder nasionál ,Kandidatu Prezidente Repúblika 2022-2027, José Ramos-Horta no Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé lidera partidu CNRT.

banner 325x300

‘’Ami Juventude Aileba-Oan, kompostu husi aldeia 4 iha suku Tibar, hanesan grupu independente ida ne’ebé la inklina iha partidu polítiku ruma, deklara hodi rai lulik Timor Leste ia naran katak, ami pronto fó apoiu ba Kandidatu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta ba períodu 2022-2027’’, deklara porta-vóz Paulina Tanec Da Silva Cono iha suku Tibar, sábadu ne’e, 19/02/2022.

Tuir sira, Xanana no Ramos Horta maka bele hadia problema nasaun nian hodi hadia hikas povu no nasaun inklui dezenvolve no hadia ekonomia nasaun Timor Leste, Juventude Aileba-oan sira mós obserba durante povu Timor-Leste  sofre terus no hasoru dezastre oin-oin, Xanana no Ramos-Horta maka tun direta hodi lori apoiu vítima sira iha Timor-Leste.

Ekipa juventude sira ne’e mós hahú servisu makas hodi sosializa informasaun ba povu sira iha Tibar esplika lista kandidatu prezidente José Ramos Horta no númeru surteiu 14 ne’ebé Tribunál Rekursu fó sai ona.

Xanana no Horta Iha Tasi-Tolu no Villa-Verde Sosializa Númeru Ordem Boletím

Loron ne’ebé hanesan, Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão no Kandidatu Prezidente períodu 2022-2027 husi Partidu CNRT, José Ramos-Horta kontinua hala’o sosializasaun númeru órdem boletím votu ho númeru 14 ba militante no simpatizante kandidatu Prezidente Repúblika nian.

Atividade ne’e hala’o iha fatin rua, Komunidade Tasi-Tolu (Dili) ho partisipante mai husi aldeia 14, no kontinua kedas ba komunidade Villa-Verde iha rezidénsia saudozu atleta Boxista Tomás Américo ho partisipante hamutuk liu ema na’in 100.

Iha Intervensaun fatin rua ne’e, Kay Rala Xanana Gusmão no José Ramos-Horta preokupa ho lala’ók konstituisaun repúblika ne’ebé tinan hirak ikus ne’e konsidera katak la’o ladun loos, nune’e keta haluha iha loron votasaun, 19/03/2022,  hili númeru 14.

‘’Ksolok Bo’ot mai hamutuk ho imi, ita nia hamutuk ne’e atu tau fila-fali órdem konstituisaun iha nia fatin, ita la simu ema bo’ot sira ne’ebé uluk hakerek ita nia konstituisaun, la kumpri maibé sama fali konstituisaun nune’e nasaun la la’o ba oin, ho ida ne’e keta haluha iha loron votasaun hili númeru 14, José Ramos-Horta’’, dehan Kay Rala Xanana Gusmão bainhira lori bróxura buletím votu hasoru  komunidade Tasi-Tolu no Villa-Verde.

Tuir Xanana, lori José Ramos-Horta ba Prezidente Repúblika la’ós atu tuir Nia hakarak maibé halo tuir konstituisaun nia hakarak no ida ne’ebé nia merese halo, presija iha diskusaun no desijaun ne’ebé fó vantájem ba ema hotu, idak-idak servisu tuir nia parte.

Juventude Tibar hala’o konferénsia Imprensa

Nune’e, Diskursu Ramos-Horta nian reafirma, nia simu todan ne’e atu hadia fali violasaun sira ne’ebé durante ne’e akontese.

’Ha’u simu todan husi maun Xanana, husi CNRT, partidu sira seluk inklui movimentu no ema hotu, ne’ebé hahu koalia iha Tinan rua liu ba konabá violasaun ba konstituisaun, ita nia sistema nasaun ne’e nian semi-prezidensiál nune’e la iha dalan atu intervém desijaun guvernu nian liu-liu fó posse ba membru guvernu, ha’u nia missaun ne’e atu hadia naksalak sira ne’e’’, afirma José Ramos-Horta iha sosializasaun ne’e.


Xanana-Horta Hasoru Malu Ho Komunidade Villa Verde

Nia deklara tan, Prezidente Repúblika (PR) mós tenke iha kapasidade atu halo diálogu ho ema hotu, sai ema ida ne’ebé hakbesik-án ba ema hotu, tane guvernu ne’ebé o mak fó posse.

Entreteantu, José Ramos-Horta hetan fiar husi partidu CNRT liu husi konferénsia nasionál iha fulan ida liu bá atu sai kandidatu Prezidente Repúblika períodu 2022-2027.

Antes ne’e, Diplomata senior Ramos-Horta, sai ona PR períodu 2007-2012 iha ne’ebé Timor Leste foin sai husi kríze militar 2006. (Remata).

relavante