G—NEWS (DILI) — Múzika hanesan meiu espresaun ida ne’ebé bele kria influénsia ne’ebé maka’as tebes iha sosiedade, liuliu iha termu sira persesaun sosiál no kulturál nian. Maibé, ho kbiit ida-ne’e mai ho responsabilidade morál no étika ba hakerek-na’in sira atu kria obra sira ne’ebé maka edukativu, pozitivu, no la prejudika grupu balu. Bainhira knananuk sira hakerek ho linguajen neeb la edukativu, liuliu se iha potnsia atu viola norma sosil, kulturl, relijiozu no direitus umanus, ida-nee sai kestaun neeb sriu.
Iha Timor Leste, kazu ida ne’ebé dada atensaun maka knananuk ida ne’ebé hakerek husi artista lokál ida ho lirik ne’ebé kontra lisan, relijiaun Katólika, no to’o viola direitus umanus. Iha sosiedade Timor Leste ne’ebé mahar tebes ho valór tradisionál no relijiozu, ida ne’e problema ida ne’ebé komplexu liu. Mai ita haree klean liután saida maka akontese daudaun, no tanbasá ida-ne’e merese atensaun liután.
- Linguajen la edukasaun iha knananuk sira
Knananuk sira, hanesan forma arte ida, iha abilidade atu forma persesaun sosiedade nian, liuliu jerasaun foun sira. Uza linguajen ne’ebé la edukadu iha lirika knananuk nian—liuliu sira ne’ebé maka alvu ba feto sira ka grupu vulnerável sira seluk—bele hametin estereótipu sira ne’ebé maka prejudika. Porezemplu, lirika knananuk nian ne’ebé objetiva feto sira ka trata sira hanesan símbolu seksuál de’it lahó respeitu ba sira nia dignidade klaru katak la konsistente ho valór edukasionál sira ne’ebé hanorin igualdade, respeitu no direitus umanus.
Knananuk sira ho linguajen hanesan ne’e la’ós de’it ignora aspetu edukasionál, maibé mós lori ba espallamentu mensajen sira ne’ebé la saudavel. Karik sosiedade, liu-liu adolexente sira, absorve valor sira ne’e, impaktu bele boot tebes hodi forma atitude no hahalok ne’ebé prejudika, tantu ba feto sira rasik no ba sosiedade en-jerál.
- Viola Kostume no relijiaun Katolika iha Timor Leste
Timor Leste hanesan nasaun ida ne’ebe nia populasaun maioria katolika, ho kultura tradisional ne’ebe forte tebes. Iha kontestu ida-ne’e, arte, inklui múzika, tenke konsidera valór tradisionál no relijiozu sira ne’ebé eziste. Knananuk ho lirika neʼebé la tuir relijiaun katólika ka kontra prinsípiu kostumeiru bele hamosu divizaun sosiál, liuliu se mensajen neʼebé hatoʼo ema konsidera nuʼudar insultu ba fiar neʼebé sosiedade tau iha respeitu boot.
Porezemplu, se knananuk ida deskreve hahalok ne’ebé konsidera la morál tuir relijiaun Katólika—hanesan hatun feto nia dignidade ka ignora valór família nian—entaun knananuk ne’e la’ós de’it kontráriu ho norma sosiál sira, maibé bele mós haree hanesan ameasa ida ba integridade espirituál sosiedade Timór nian.
- Viola direitus umanus
Buat ida ne’ebé báziku liu iha sosiedade sivilizadu mak respeitu ba direitus umanus (HAM). Knananuk sira ho lirika ne’ebé hatun ka objetiva feto sira la’ós de’it kontra norma sosiál no relijioza sira, maibé mós viola prinsípiu báziku sira direitus umanus nian, partikularmente direitu atu hetan tratamentu ho dignidade no respeitu.
Knananuk sira ne’ebé la respeita direitu individuál, inklui feto nia direitu atu hetan valór no respeitu, bele agrava problema dezigualdade jéneru no violénsia hasoru feto. Iha kontestu ida-ne’e, importante ba ema sira ne’ebé halo múzika atu iha konxiénsia liután kona-ba impaktu hosi lirika sira ne’ebé sira kria no oinsá sira bele hametin kultura patriarkál ne’ebé prejudika.
- Impaktu ba sosiedade
Arte, inklui múzika, iha kbiit atu influensia opiniaun no atitude sosiál sira. Bainhira knananuk ida iha mensajen ne’ebé maka prejudika ka la edukativu, impaktu bele sai boot. Foin-sa’e sira, nu’udar grupu ida ne’ebé hetan influénsia maka’as hosi kultura populár, bele hahú internaliza valór sira ne’ebé reflete iha knananuk sira, ne’ebé bele hamosu atitude no hahalok sira ne’ebé kontráriu ho valór edukasionál, relijiozu no kulturál sira ne’ebé tenke kaer metin.
Aleinde ne’e, knananuk sira ne’ebé la edukativu bele hamosu divizaun sosiál sira, liuliu se knananuk nia liafuan sira konsidera ofensivu ba grupu ka ema balu. Iha Timor Leste ne’ebé fó énfaze boot ba armonia sosiál no armonia entre grupu, ida-ne’e bele agrava tensaun sosiál ne’ebé eziste.
- Responsabilidade artista nian iha kriasaun obra
Nu’udar ajente ba mudansa sosiál, artista no múziku sira iha responsabilidade morál ne’ebé boot. Sira tenke konsidera impaktu hosi obra hotu-hotu ne’ebé sira produz. Knananuk sira ne’ebé sira kria fó kontribuisaun pozitivu ba sosiedade? Ka ida-ne’e halo aat liután situasaun sosiál ida ne’ebé frajil ona?
Artista sira tenke realiza katak múzika la’ós de’it divertimentu, maibé mós forma komunikasaun ida ne’ebé bele influensia ema nia hanoin no hahalok. Iha kazu ida-ne’e, artista sira tenke sai ajente mudansa nian ne’ebé fornese mensajen edukasionál sira, respeita direitus umanus, no kaer metin ba prinsípiu morál no relijiozu sira ne’ebé eziste iha sira nia kultura.
Konklusaun
Knananuk ho lirik ne’ebé la edukativu, kontra lisan no relijiaun, no viola direitus umanus, iha poténsia atu kria impaktu negativu boot ba sosiedade, liu-liu iha Timor Leste ne’ebé tane aas tebes valór tradisionál no relijiaun Katólika. Nu’udar ema ne’ebé halo arte, importante ba artista sira atu hatene katak sira nia serbisu iha responsabilidade sosiál no kulturál. Sira presiza kria obra sira ne’ebé la’ós de’it divertidu, maibé mós edukativu, respeita valór kulturál no relijiozu sira, no mantein dignidade ema ida-idak nian. Ho maneira ida-ne’e, múzika bele sai nafatin instrumentu ida ne’ebé maka’as atu harii sosiedade ida ne’ebé di’ak liu no armoniozu liu.