G—NEWS (DILI) — Durante períodu okupasaun Indonézia iha Timor Leste, iha terus luta nian ba ukun rasik-an, Igreja Katólika hala’o papél importante tebes hodi fó apoiu morál no prátiku ba povu Timor Leste. Maski iha risku boot, padre, madre no figura Igreja sira seluk barak, inklui Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, hatudu kompromisu estraordináriu hodi luta ba Timor Leste nia independénsia. Ho domin klean ba nia povu, Bispo Belo nu’udar lider espiritual, defensor ba povu oprimidu nia direitu.
Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo koñesidu tebes tanba ninia korajen hodi fó apoiu ba luta ba ukun rasik-an Timor Lorosa’e nian. Nia hamriik metin iha povu nia sorin, ho lian maka’as kontra opresaun ne’ebé sira hasoru durante okupasaun Indonézia. Aleinde hato’o mensajen dame no justisa nian, Bispu Belo mós subar ho ajuda juventude sira ne’ebé envolve iha luta ukun rasik-an nian iha ninia rezidénsia, hodi proteje sira hosi persegisaun no violénsia. Ninia korajen no dedikasaun halo nia sai símbolu rezisténsia ba povu Timor Leste iha sira-nia luta.
Maski nune’e, papel Igreja Katólika nian la limita de’it ba asaun individuál Bispu Belo nian. Estrutura tomak Igreja nian, inklui padre no Madre barak, hala’o papél ativu hodi fó apoiu ba luta ida-ne’e. Igreja mós sai hanesan refújiu fíziku ba sira ne’ebé hetan ameasa tanba sira nia envolvimentu iha movimentu independénsia. Líder Igreja nian ko’alia kona-ba injustisa ne’ebé sira asiste no husu ba ema sira atu defende sira nia direitu no luta hasoru opresaun ne’ebé maka’as ba beibeik.
Aleinde Bispu Belo, iha mós figura Igreja seluk ne’ebé mós fó apoiu maka’as ba luta ba independénsia mak hanesan Bispu Dom Martinho Lopes. Hanesan Bispo Belo, Bispo Lopes mos rekoiñese no suporta povu Timor Leste nia luta. Nia fiar metin ba povu nia direitu atu determina sira nia destiñu rasik. Bispu Lopes nia apoiu ba luta ida ne’e sai evidente husi nia kna’ar hodi fó protesaun ba kombatente libertasaun, hanesan ho asaun ne’ebé Bispu Belo halo. Ida ne’e hatudu katak Igreja nia papel iha luta ida ne’e la’os papel pasivu, maibé involve ativu hodi defende justisa no liberdade.
Bispu Lopes hamriik hamutuk ho lider Igreja seluk ko’alia sai kona-ba injustisa ne’ebé povu Timor Leste enfrenta. Ninia postura forte hodi apoia independénsia no ninia kondenasaun ba okupasaun Indonézia ajuda mobiliza komunidade lokál no komunidade internasionál atu tau atensaun ba sofrimentu ne’ebé povu Timor Leste hasoru. Ninia papel hametin liu tan mensajen katak Igreja iha Timor Leste nu’udar baluarte rezistensia ne’ebé defende direitu povu oprimidu nian.
Igreja Katólika hala’o papél ida ne’ebé liu fali fatin refújiu de’it. Igreja nu’udar forsa morál ne’ebé importante tebes hodi fó orientasaun no esperansa ba povu Timor Leste. Igreja mós fatin ida ne’ebé mantein identidade kulturál no sosiál povu nian—identidade ida ne’ebé sempre hetan ameasa husi polítika okupante nian. Liuhusi haklaken no hanorin, líder Igreja nian subliña valór fundamentál justisa, umanidade, no direitus umanus, hodi hametin fiar katak luta ba independénsia la’ós de’it luta polítika, maibé mós luta ba dignidade umana.
Aleinde ne’e, Igreja mós fasilita atividade sosiál no kulturál oioin ne’ebé hametin espíritu luta nian, halibur povu iha objetivu ida de’it, no fó hanoin ba sira katak ukun-rasik-an nu’udar direitu ida ne’ebé tenke luta hamutuk. Iha papél ida ne’e, Igreja Katólika mós fó apoiu ba luta fízika liuhosi fó protesaun, habelar informasaun, no fó korajen ne’ebé presiza tebes ba povu Timor Leste ne’ebé luta hela.
Maski Igreja Katólika hala’o papél importante tebetebes, maibé la’ós ema hotu iha movimentu ukun rasik-an Timor Lorosa’e nian konkorda ho envolvimentu relijiaun iha movimentu ne’e. Iha deklarasaun ne’ebé hato’o husi Kay-Rala Xanana Gusmão iha loron 25 fulan-Outubru tinan 2020, nia hato’o ninia hanoin katak ideolojia marxista ne’ebé hetan apoiu husi padre balun kontribui ba luta ba ukun rasik-an. Maibé, nia mós nota katak kuadru revolusionáriu balu, liuliu jerasaun foun, hahú rejeita relijiaun, balu to’o espresa la fiar iha Maromak. Gusmão fó hanoin katak iha luta konjunta FRETILIN nian, relijiaun no Igreja konsidera la relevante iha movimentu polítiku ne’e.
Maske nune’e, maski iha hanoin ne’ebé la hanesan kona-ba papél relijiaun nian iha luta, realidade katak Igreja Katólika kontinua hala’o papél morál ne’ebé importante tebes ba povu Timor Leste. Bispu Belo, Bispu Lopes, no figura Igreja seluk nia aten-brani hodi kontra hasoru opresaun ne’e prova katak sira-nia apoiu bazeia de’it ba hanorin relijiozu no prinsípiu umanitáriu ne’ebé boot liu.
Igreja Katólika nia apoiu ba Timor Leste hatudu oinsá importante papél igreja nian hodi mantein espíritu rezisténsia hasoru opresaun. Liu husi asaun konkretu, hanesan fo protesaun ba kombatentes libertasaun, nune’e mos luta moral kontinua, Igreja Katolika prova ona katak nia mos forsa ida ne’ebe luta ba justisa no direitu umanu ba povu Timor Leste. Maske iha hanoin oin-oin kona-ba Igreja nia involvimentu iha polítika, maibé labele subestima Igreja nia kontribuisaun ba Timor Leste nia luta. Igreja Katólika sai nafatin parte integrante ida hosi istória luta nasaun ida-ne’e nian.