Katedrál Kupaun: Sasin ba istória Timor nia independênsia

Imajen: Maria do Ceu Lopes (G-NEWS)
Imajen: Maria do Ceu Lopes (G-NEWS)
banner 120x600
124 Views

G-NEWS (DILI) — Prezerva istória rezisténsia maka esforsu importante ida ne’ebé inklui aspetu oioin. Istória forma nasaun ida nia prosesu ba ukun-rasik-an no identidade kulturál, fó mai ita komprensaun ida kona-ba ita-nia abut no valór sira ne’ebé ita hetan. Aleinde ne’e, aprende hosi pasadu permite ita atu evita sala sira ne’ebé hanesan no foti desizaun sira ne’ebé matenek liu.

Hodi komprende istória Timor nian, ita mós bele sai sensivel liután ba kestaun sosiál no polítika sira hodi ajuda harii konxiénsia kona-ba kontestu ne’ebé luan liu. Prezerva patrimóniu kulturál mós valoriza diversidade, promove toleránsia no enrikese ita-nia esperiénsia nu’udar sosiedade.

banner 325x300

Aleinde ne’e, istória sai hanesan ponte ida ba jerasaun iha futuru, hodi garante katak sira bele aprende hosi istória no esperiénsia hosi sira ne’ebé moris antes. Fatin istóriku dalabarak sai hanesan atrasaun turístiku importante ne’ebé suporta ekonomia lokál no kria empregu. Nune’e, prezerva istória la’ós de’it atu hanoin hikas pasadu maibé mós harii futuru ida ne’ebé di’ak liu.

Figura importante ida iha istoria Timor Leste ukun an mak Kay Rala Xanana Gusmão. Nu’udar líder luta ba ukun rasik-an, Gusmão hala’o kna’ar sentrál hodi reziste ba invazaun Indonézia dezde reorganiza funu ba libertasaun nasional hafoin Nicolau Lobato mate iha batalla rezisténsia nian.

Hafoin invazaun Indonézia no reorganiza funu iha loron 3 fulan-Marsu tinan 1983, Gusmão sai nu’udar líder prinsipál ida husi FRETILIN, movimentu ne’ebé luta ba ukun rasik-an. Ema kaer nia iha tinan 1992, maibé maski nia iha kadeia, nia luta la mate. Nia sai simbolu esperansa ba povu Timor Leste.

Prosesu klandestina atu hetan independénsia dala barak hahú ho organizasaun grupu segredu ne’ebé iha kompromisu ba kauza. Momentu ne’ebá, membru hosi grupu sira-ne’e hetan rekrutamentu hosi nivel oioin sosiedade nian hodi kria rede ida ne’ebé sólidu no oioin.

Estratéjia ne’ebé implementa inklui estabelese planu asaun ida ne’ebé klaru ho tátika oioin, hanesan sabotajen, propaganda no mobilizasaun massa. Komunikasaun maka krítiku, nune’e kódigu no kanál seguru uza atu evita vijilánsia hosi autoridade sira. Informasaun mós habelar liuhosi mídia alternativu, panfletu no enkontru ne’ebé taka.

Formasaun ba membru sira hala’o prepara atu hasoru situasaun rezisténsia, tantu iha parte militár no iha termu koñesimentu kona-ba direitu no objetivu luta nian. Apoiu públiku mós halibur liuhosi manifestasaun no kampaña ne’ebé konvida ema atu hola parte iha movimentu.

Tátika klandestina uza hodi hala’o operasaun iha segredu, inklui infiltrasaun no halibur informasaun ho objetivu atu hafraku podér koloniál. Tuir dalan, grupu ida-ne’e tenke hasoru medida represivu no adapta ba situasaun ne’ebé dezenvolve daudaun, hodi buka nafatin dalan atu mantein momentum luta nian.

Aleinde ida-ne’e, importante ba grupu ne’e atu harii lejitimidade iha komunidade internasionál nia matan. Liuhusi relatóriu no diplomasia, sira tenta atu bolu atensaun mundiál ba sira nia kauza.

Bainhira mosu dezafiu, hanesan krize internu ka kontra-atake hosi invazór, grupu sira tenke adapta lalais hodi kria planu kontinjénsia hodi kontinua luta. Karik esforsu klandestina ne’e hetan susesu, prosesu ne’e bele kulmiña iha deklarasaun independénsia hodi nakfilak movimentu segredu ne’e ba governu ida ne’ebé lejítimu no rekoñesidu.

Prosesu klandestina tomak ba independénsia maka viajen ida ne’ebé nakonu ho risku, estratéjia, no determinasaun atu atinji objetivu ida ne’ebé boot liu hasoru opresaun.

Eduardo Belo Soares “Gattot” no Cosme Camilio da Costa “Kohen” hanesan estafeta ba rezisténsia ninian. Dala barak sira uza igreja nu’udar fatin atu hala’o servisu rezisténsia nian, hanesan halo komunikasaun, simu sasan ne’ebé apoiu hosi rai-liur no atividade seluk-tán.

Maria do Ceu Lopes, hateten, iha momentu rezisténsia, Eduardo no Camilio, figura rua ne’ebé envolve iha luta ne’e hela iha otél ida ne’ebé la dook hosi Igreja Katedrál Kupaun. Iha ne’ebá, sira hasoru malu ho Ceu, kombina sira-nia misaun iha segredu.

Iha atmosfera ida ne’ebé nakonu ho tensaun no esperansa, personajen na’in tolu ne’e kombina ho segredu nia misaun sira, fahe ideia no estratéjia hodi atinji objetivu komún ida ne’ebé boot liu. Sorumutu ida ne’e nu’udar pasu importante ida hodi hametin sira-nia kompromisu ba luta ne’ebé la’o hela.

Hafoin enkontru badak ida ne’ebé signifikativu, sira kontinua sira nia viajen ba Katedrál hodi reza. Iha dalan, sira liu hosi ai-riin sira ne’ebé hakmatek, sente dame ne’ebé hale’u fatin santu. Atmosfera ho orasaun iha Katedrál konvida sira atu reflete kona-ba viajen ne’ebé sira liu ona, nune’e mós hametin sira-nia determinasaun atu kontinua la’o ba sira-nia objetivu komún.

Bainhira laiha ema seluk, sira tuur besik malu. Atmosfera hakmatek ida-ne’e fó oportunidade ba sira atu fahe hanoin no sentimentu sira ho íntimu hodi kria espasu seguru ida hodi diskute sira nia planu no esperansa sira ba futuru. Tensaun iha liur parese lakon ba momentu ida hodi permite sira atu mergulha iha momentu hamutuk ida-ne’e.

Iha konversa badak maibé signifikativu, sira fahe sasán no informasaun importante ne’ebé bele suporta sira nia luta. Amizade ne’ebé eziste entre sira sente frazil maibé iha fundasaun ne’ebé metin, reflete konfiansa no kompromisu ne’ebé harii ona.

Ceu, ne’ebé sempre alerta, nota detalle hotu-hotu ne’ebé sira diskute, hodi fó hanoin ba sira kona-ba importánsia atu la lakon tempu. Sira na’in tolu realiza katak sira nia susesu depende ba velosidade iha foti desizaun sira, nune’e sira koko atu uza sira nia tempu ho di’ak liu hodi hasoru dezafiu ne’ebé sei mai.

Istória kompletu, sei fó sai iha livru rezisténsia Eduardo Belo Soares “Gattot” nian, ne’ebé sei lansa iha fulan-Abril tinan 2025.

Editór Testu: Amito Qonusere Araújo

relavante