(Artigo Ida Ne’e Analiza Kona-bá Lider Paridu Politiku Naimori Interven Servisu SNI)
Husi: Moisés Vicente
Nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan no hotu-hotu halo tuir lei haruka. Iha ne’ebé Lei Inan Konstituisaun da Repúblika Demokátika Timor-Leste, Artigu 16 alinea (1). Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan. (2). Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika eh mentál. Ita analiza iha Lei Inan Konstituisaun da RDTL ne’ebé hakerek ona iha leten, iha ne’e hakerek nain analiza no sita katak ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan ka nia la hare nia ne’e ema boot ka nia ema lider partidu politiku ruma.
Bazeia ba kazu sira ne’ebé akontese iha ita nia rai doben Timor-Leste foin dadaun ne’e, ita hare lider partidu politiku balu komesa ona no bebeik ona kontra viola lei no la hakruk ba lei. Se ita halo tiha lei, lider partidu politiku balu la kumpri lei, entaun ita halo lei atu halo saida?. Husu ba lider nasional ka husi lider partidu politiku sira hotu tenke halo reflesaun ba ninia-an rasik. Tanba nasaun Timor-Leste, nasaun ida ne’ebé aplika ho ninia lei rasik. Labele besik ona eleisaun Parlamentar mak, lider partidu politiku balu halo manobra tun sae. Se osan ne’e barak, tanbasa mak la fahe deit ona, osan hirak ne’e ba ita nia povu sira iha Timor-Leste?. Se lider partidu politiku hatene hela lei, sa tan membru Governu balu involve an iha Governasaun ida ne’e, depois finzidu la hatene lei?. Se hakarak sosa atributu partidu politiku sira nia iha rai liur, tenke tuir dalan legal, la bele liu husi dalan ilegal, se lae viola lei?. Tanba sa mak osan hirak ne’e fó direita ona ba Ministeriu Edukasaun hadia fasilidade infraestrutura nian hanesan hadia eskola sira iha Timor-Leste?.
Iha loron hirak liubá, Prezidente Parlamentu Nasional (PPN), Dr. Aniceto Guterres husu Konselleiru Maximu Partidu Khunto, José dos Santos Naimori Bucar no membru Governu nain tolu, atu hakruk ba lei no labele hakat liu lei hodi intervene Servisu Nasional Intelijensia (SNI), ligadu ho kazu prende osan USD 130.000 iha Aeroporto Internasional Nicolau Lobato Comoro. “Hau hanoin hotu-hotu hatete lei sa tan membru Governu sira hatene liu. Tanba ne’e, karik kazu ne’e iha indisiu krime mak sira Autoridade Judisiáriu tenke halo intervensaun. Estadu ne’e, Estadu no interese Estadu iha leten a’as hotu, tenke hatene-an ita agora iha konstestu saida”, dehan Prezidente Parlamentu Nasional, Dr. Aniceto Guterres, ba jornalista sira Segunda (10/10/2022) iha Parlamentu Nasional. (Fontes: Jornal Nacional Diário, 11/10/2022). Iha sorin seluk, deklarasaun husi Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL) husu ba Sua Exelencia Senhor Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak atu avalia no foti medidas adekuadas ba membru Governu sira ne’ebé halo interferência ba prosesu averiguasaun no investigasaun ba suspeitos sira ne’ebé hatudu envolvimentu iha tentativa halo tranferensia osan sai husi aeroportu ne’ebé kontra lei, dehan Porta-vos RENETIL, José Neves Sama-Rua hatete iha deklarasaun Konferensia Imprensa, iha Farol, Dili, 13/10/2022. (Fontes: Media Neon Metin, 13 Outubru 2022). No lider nasional, Xanana Gusmão mos esplika kuandu sidadaun ida halao viajena liuhusi Indonesia (Bali) ka nasaun seluk, ema sempre fó billete kiik ida hodi justifika osan ho montante hira mak lori. No tuir liu katak kuandu sidadaun ida atu halo viajen lori osan boot liu, karik prefere ba dolar mak 10.000 USD. Karik atu lori osan liu ida ne’e tenke hetan autorizasaun husi banku. (Fontes: Jornal Timor Post, 18/10/2022).
Lei Kodegu Penál Timor-Leste, iha Krime Hasoru Ekonomia, Brankeamentu ba kapitál. Artigu 313, alinea hatete katak (1). Ema ne’ebé, maski hatene katak bem ka produtu ruma mai hosi krime terrorizmu, tráfiku ho arma ka produtu nukleár, ema nia tráfiku ka venda, pornografia ho menór, korrupsaun, burla ka extorsaun, fraude fiskál, tráfiku ho espésie protejida no tráfiku ho órgaun ka tesidu umanu ka krime grave seluk tan, ne’ebé ema ruma komete, ho kompartisipasaun oin naran ida, no fó-fatin ba pena ho limite mínimu aas-liu prizaun tinan 4: (a) Konverte, transfere, ajuda ka fasilita operasaun ruma atu konverte ka transfere bem ka produtu ne’e, totalmente ka parsialmente, diretamente ka indiretamente, atu okulta ka disimula produtu ne’e nia orijen ilísita ka ajuda ema implikadu iha infrasaun sira-ne’e ruma nia prátika sees-án hosi konsekuénsia jurídika ne’ebé mai hosi nia hahalok; (b) Okulta152 ka disimula153 bem ka produtu sira ne’e nia natureza, orijen, lokalizasaun, dispozisaun, movimentasaun ka propriedade ka direitu kona-bá bem ka produtu sira-ne’e; (c) Hetan ka simu vantajen ne’e ho títulu naran ida ka uza, detein ka konserva vantajen ne’e, sei hetan pena prizaun tinan 4 to’o tinan 12. (2). Sei aplika nafatin pena ba aktu sira-ne’ebé hakerek hela iha númeru anteriór, alínea a) too c), maski ajente pratika faktu ne’ebé integra krime subjasente154 iha territóriu la nasionál ka la hatene krime ne’e pratika iha ne’ebé ka se loos maka pratika krime ne’e. 152 (313) Okulta (v)-Subar. 153 (313) Disimula (v)-Finje hodi subar154 (313) Krime subjasente-Krime ne’ebé hosi ne’ebé bem, produtu ka direitu ne’ebé atu halo brankeamentu mai 333. (3). Koñesimentu, intensaun ka propózitu ne’ebé tenke tama hanesan krime nia elementu konstitutivu bele rekoñese hosi sirkunstánsia faktuál efetivu no konkreta. (4). Lalika iha tiha uluk kondenasaun tanba krime subjasente nia prátika atu hatudu no prova katak rendimentu ne’e iha orijen ilísita. (5). Infrasaun subjasente inklui mós krime ne’ebé ajente pratika iha territóriu la nasionál kuandu aktu sira-ne’ekonstitui krime iha Estadu ne’ebé ajente pratika krime ne’e no iha Timór-Leste nia territóriu. (6). Krime brankeamentu ba kapitál la aplika ba ema ne’ebé komete krime subjasente. (7). Rankeamentu ba kapitál nia tentativa fó-fatin ba kondenasaun no bele fó-fatin mós ba redusaun iha pena nu’udar regra jerál. (8). Pena prevista ba faktu ilísitu típiku sira-ne’ebé númeru 1, alínea a) to’o c) deskreve labele aas-liu pena prevista ba infrasaun subjasente korrespondente nia limite másimu.
Nomos iha Kodegu Penál Timor-Leste Artigu 314 Fraude fiskál, Alinea (1). Ema ne’ebé, atu la selu ka fó-fatin ba ema la selu, totalmente ka parsialmente, impostu, taxa ka obrigasaun pekuniária fiskál ruma ne’ebé tenke selu ba Estadu, tanba (a) La deklara faktu ne’ebé fó-fatin ba tributasaun ka ne’ebé presiza atu halo likidasaun; (b) Deklara inkorretamente155 faktu ne’ebé serve hanesan baze ba tributasaun; (c) Impede ho meiu naran ida ka so nega156 elementu nesesáriu atu halo fiskalizasaun ba aktividade ka faktu ne’ebé fó-fatin ba tributasaun, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6. (2). Kuandu kuantia devida ne’ebé seidauk selu aas-liu dolar amerikanu 5.000 ajente sei hetan kastigu pena prizaun tinan 2 too tinan 8. 155 (314) Inkorrectamente (adv)-Lalós. Deklara inkorretamente=deklara sala hela; la deklara loos. 156 (314) Sonega (v)-La temi ka deskreve (buat ruma) iha situasaun ne’ebé, tuir lei, tenke temi ka deskreve; subar.334.
Iha lidun seluk, Lei Inan Konstituisaun da RDTL artigu 142 (sistema finansa nian), Lei mak halo sistema finansa nia estrutura atu bele garante formasaun, kaptasaun no seguransa poupansas sira, no mós aplikasaun meiu finanseiru sira-ne’ebé presiza ba dezenvolvimentuekonómiku no sosiál. No Konstituisaun da RDTL artigu 143 (banku sentrál) (1). Estadu tenke harii banku sentrál nasionál ida ko-responsavel ba definisaun noezekusaun polítika monetáriu no finanseiru. (2). Lei mak define funsaun no relasaun entre banku sentrál, Parlamentu Nasionál noGovernu, bainhira salvaguarda autonomia jestaun instituisaun finansa nian. (3). Banku sentrál iha kompeténsia eskluzivu atu halo no fó-sai moeda nasionál.
Iha parte seluk, Hakerek Na’in sita relatóriu tinan 2011 liubá husi Fundasaun Mahein (FM) hatete katak Lei Mak Komandante Ka Juramentu?. Juramentu hemu ran hamutuk entre artemarsial no arte ritual ne’ebé hala’o (14-15/05), iha Centru Convensaun Dili (CCD) foin lalais ne’e ita bele hatete katak hanesan lori anin fresku ida ba povu Timor-Leste. Tanba saida mak konsidera nudar anin fresku ida? Tanba juramentu ne’ebe refere ho prinsipiu atu garante Estabilidade, Seguransa no Defende Soberania Nasional Timor-Leste. Juramentu ne’e nudar lori anin fresku tanba lideransa artemarsial sira iha ona komitmentu hamutuk ho membru sira hodi evita hahalok krimi hanesan baku malu, oho malu entre grupu artemarsial sira iha futuru. Maibé, mosu perguntas folin laek ida katak tanba saida mak la’os aplika lei maibé halo fali juramentu? Lei mak komandante ka juramentu mak komandante?. (Fontes:https://www.fundasaunmahein.org/2011/05/23/lei-mak-komadante-ka-juramentu/).
Ikus liu, halo nia konkluzaun katak, hakerek nain nia hare lider nasional se deit, no lider partidu politiku se deit mak moris iha rai doben Timor-Leste tenke respeitu Lei Konstituisaun sira no Lei Kodegu Penal Timor-Leste ne’ebé em vigor ona iha nasaun Timor-Leste hotu-hotu tenke hakruk ba lei refere. Labele ita hanesan lider partidu politiku ida mak sama fali Lei Inan Konstituisaun da Repúblika Demokrátika de Timor-Leste, ne’e labele. Husu ba sidadaun hotu-hotu ou ba ema hotu-hotu tenke valoriza lei sira ne’ebé ita nia Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste produs ona sai hanesan lei. Ba sidadaun hotu-hotu atu halo tuir lei haruka, laos lao tuir ita hotu nia hakarak ka ita hotu nia gostu deit. Atu taka, Hakerek Nain hakarak kongratula ba Sr. Gastão Piedade, Diretur Servisu Nasional Intelejensia (SNI) ho nia ekipa ne’ebé durante ne’e servisu makas no hodi kontinua kombate rede krime organizadu, droga sira iha ita nia nasaun Timor-Leste. Husu ba ekipa seguransa Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL)/SNI-PNSIK, PCIC, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hotu-hotu kontinua nafatin hatudu profesionalismu no tenke la’o tuir lei haruka.
Konteúdu tomak hosi artigu ne’e, responsável hosi hakerek naín nian. Obrigadu. Redasaun