Diskursu públiku kandidatu Xefe Suku Wailili-Baucau

banner 120x600
212 Views

G-NEWS (BAUCAU) – Konteúdu hosi narrativa ida ne’e, responsabiliza hosi autór rasik, no Redasaun G-News iha obrigasaun atu halo publikasaun de’it.

Bom dia no bem-vindu ba ita bo’ot sira hotu mak hau respeitu no hadomi, antes hau hau ko’alia la haluha hato’o hau nia agradesimentu wa’in ba ita bo’ot sira nia prezensa tanba fo ona ita bo’ot sira nia tempu hodi mai partisipa iha lansamentu ba hau nia kandidatura.

banner 325x300

Ba mos ita bo’ot sira hotu ne’ebé ohin loron marka prezensa iha ne’e mak hau labele temi ida por ida nia naran, hau hato’o hau nia respeitu ho hakru’uk no domin tomak ba imi hotu, lolos ita idak-idak ho familia iha uma maibe tan de’it ho razaun ida simples maibe espesial tebes lori ita mai hamutuk iha fatin ida ne’e. los duni katak hau ata hamri’ik iha ita bo’ot sira nia oin ho hakraik an tebes husu ita bo’ot sira hotu nia permisaun atu deklara a’an ho vontade ida servi Wailili. Ida importante liu tan mak ita nu’udar Wailili oan prontu atu servi ita nia rai sem rezerva. ho ida ne’e mak hau lori lema ida mai hato’o ba ita bo’ot sira nia oin mak “Wailili ba wailili oan tomak” ne’e signifika katak ita hotu hamutuk ida deit servisu ba ita nia rain tanba rai Wailili mak ita nia rain.ita hotu iha dever duni hodi servisu maka’as oinsa hadi’a ita nia rain ba oin  tuir ita hotu nia posibilidade.

Iha ita bo’ot sira nia oin hau hato’o hau nia prontidaun hodi kandidata hau nia a’an atu konkore ba eleisaun suku, hau konsiente katak laos oportunidade atu hetan kargu ka pozisaun hodi benefisiu hau nia an ho ekonomikamente maibe nu’udar Wailili oan iha dever liu husi dalan oi-oin. Tanba lei fo dalan tuir sistema demokratiku atu sai sefe suku tenke liu husi dalan mak eleisaun nune’e mak hau kandidatu hau nia a’an no iha hanoin ne’ebé diak atu kontribui ba ita nia rain iha ita nia servisu hamutuk. karik eleitu hau sei servisu hamutuk ho entidade sira hotu .

Ho Lema ne’ebé mak hau iha mak “Wailili ba wailili oan tomak “ mak motiva hau hodi oferese a’an no hakarak dedika a’an ba servisu Suku nian ne’ebé tuir hau nia pontu-de-vista hakarak servisu hamutuk ho ita bo’ot sira hodi hodi dezenvolve ita nia suku ba mandatu hau nian karik hau eleitu sei tau prioridade ba programa prinsipal sira iha parte lima (5) mak hanesan :

  1. Garantia unidade no seguransa jeral
  2. Dezenvolvimentu jeral
  3. Inklusaun ba asunto sosial no Umanitária
  4. Hijiene no saúde Públiku
  5. Lideransa inkluzivu

Husi parte lima ne’e nu’udar prioridade ida husi hau nia vizaun no sei servi haamutuk ho ita bo’ot sira karik eleitu hanesan sefe suku.

Iha ne’e hau hakrak halo esplikasaun ituan kona ba hau nia vizaun ne’ebé fahe ba parte prinsipal lima ne’ebé hau determina ona mak hanesan :

  1. Garantia unidade no seguransa jeral. ita koalia unidade iha kontestu ita nia suku nian, ita hakarak mak ita nia hamutuk nu’udar familia hanesan Wailili oan tanba ita hateke ba malu, ita mesak iha relasaun familiar. hare husi parte kultura ita mesak la seluk la le’et de’it. Nee ho sentidu katak ita iha nanis kedan unidade no laos buat foun ba ita maibe husi jerasaun ba jerasaun unidade ne’e buras hela, ita mai kontinua no hametin tan de’it laos atu sobu no harahun mesmu ke ita iha dezafiu oi’oin maka ita to’o ohin loron. iha pontu ida ne’e hau pesoalmente hato’o uluk apresiasaun ba ita nia xefe suku atual nia servisu, durante nia mandatu maske iha nia servisu durante ne’e hasoru desafiu,problema no difikuldade oi-oin maibe nia tau as nafatin espiritu unidade iha ita nia suku, buat diak ita tenke kontinua maibe klaru ke hau tenke ajusta no hadi’a liu tan ba oin atu hametin liu tan ita nia unidade, nune’e bele kria paz,armonia, no prosperidade. Sorin seluk hau sei maximiza liu tan kooperasaun ho seguransa estadu nian atu servisu hamutuk hodi kontrola liu tan area risku sira no sosializa nafatin ita nia lei sira ba komunidade atu bele komprende no hase’es a’an husi krime organizadu sira ne’ebe lori risku ba ita nia vida iha prezente no futuru.
  2. ita koa’lia dezenvolvimentu foka ba buat rua mak importante no sai baze fundamental mak dezenvolvimentu Umanu no dezenvolvimentu fiziku. Kuandu ita koa’lia dezenvolvimentu Umanu iha kontestu suku nian ita refere ba edukasaun ne’ebé sai baze fundamentu ba ita nia sosiedade liu-liu ba ita nia suku, karik hau eleitu iha area edukasaun hau sei servisu ho entidade hotu atu oinsa bele hametin no haburas liu tan tantu iha edukasaun non formal no edukasaun formal, ita hotu hatene katak ita nia suku iha areia ne’ebé luan no nia populasaun ne’ebé barak tebes, nunee difikulta ema barak atu asesu ba edukasaun ne’ebé  diak nune’e mos falta informasaun no distansia ne’ebé dook hodi fasilita ba ema atu asesu ba edukasaun ne’ebé besik.hau sei esforsu a’an atu buka meius hotu-hotu hodi servisu ho entidade sira hotu atu oinsa bele ultrapassa difikuldade no desafiu sira ne’ebé sai hanesan problema prinsipal durante ne’e iha ita nia populasaun nia moris. Ba dezenvolvimentu fiziku sira mak hau tenke klaru ba ita bo’ot sira katak buat balun ita asesu ona no mos buat balun mak seidauk halo nune’e hau sei esforsu diak liu tan hodi halo tratamentu ba fasilidade baziku sira ne’ebé to’o oras ne’e balun ladauk hetan mak hanesan bé, ahi, dalan diak  no seluk tan. Ita hotu hatene katak kompetensia xefe suku ne’e limitadu los no labele buat hotu halo mesak maibe ita fiar katak se ita esforsu a’an hamutuk ita bele rezolve liu husi tulun oi-oin ne’ebé ita husu ba entidade sira, ba hau mak importante liu mak servisu no apoiu sira ne’ebé mak ita hetan ita sei jere ho transparansia no fahe hanesan, ita mos fo prioridade ba ida ne’ebé merese liu la hare ba kor ka grupu saida deit, nu’udar sefe suku ( karik eleitu) laos hau mak atu sai nain ba buat hotu ka buka atu domina buat hotu maibe simplesmente hau hanesan sevidor no ita hotu mak nain ba buat hotu hanesan Wailili oan.
  3. Inkluzaun ba asuntu sosial no Umanitáriu. kontestu ba ita nia rain ita hotu iha direitu no dever hanesan ba saida mak ita fo no simu iha asesu ba buat hotu la ho dalan diskriminasaun, hau nia mandatu karik hau eleitu hau sei haka’as a’an liu tan hodi buka tulun ruma.hau iha dever atu informa ba ita bo’ot sira hotu katak kualker dezisaun hau labele foti mesak maibe sei konsuklta ho ema hotu atu hetan ideia no opiniaun antes uza kompetensia hasai dezisaun ruma, kontinua identifika klase vulneravel hamutuk ho sefe aldeia sira atu buka dalan ba sira hodi hetan tulun husi entidade sira kona ba tulun sosial sira, maske desafius no difikuldade maibe hau sei haka’as a’an liu tan hodi resolve presiza sira hotu ne’ebé iha programa sosial nian.
  4. Hijiene no saúde Públiku. Iha moris sosiedade ida ne’e iha kontestu ita nia suku ita laos iha familia ida ka rua de’it, basta ita hare ba ita nia rain Wailili laran de’it. tanba ita hotu tenke tau importansia ba ambiente ida mo’os no saudavel, katak responsabilidade maximu iha ida idak nia kabas iha familia nia laran. ita rasik mak tenke halo limpeza ba ita nia ambiente ida saudavel no mo’os tan ne’e hau eleitu hau hakarak konsensializa ita hotu bele hamosu abitu ida oinsa ita moris mo’os no saudavel, ita bele hamosu limpeza komunitáriu organiza liu husi Bairu no aldeia no kada individuo iha aldeia no bairo mak sai ajente ba limpeza.
  5. Lideransa inkluzivu. Parte importante ida husi hau nia kandiatura atu marka diferensia maka ho maneira oinsa sai servidor ida ne’ebé diak. hau mai laos atu tau hau nia a’an iha leten liu maibe hanesan servidor ida ne’ebé hakarak servisu hamutuk ho wailili oan hotu la hare ba grupo,kor no seluk tan.hau nia misaun mak servi Wailili oan no hadi’a ita nia rai ne’ebé ita hotu hakarak hetan moris diak no seguru, hau haten katak iha dezafiu no difikludade oi-oin ne’ebé ita hotu sei enfrenta maibe ita servisu hamutuk ita sei ultrapassa, naran katak ita tau a’as ita nia servisu hamutuk no hanoin ida deit hodi dezenvolve ita nia rain ba oin liu tan.

Atu habadak deit katak hau nia vizaun ne’ebé hau mensiona ona nee maka, hau tau esperansa ba ita bo’ot sira liu husi ita nia servisu hamutuk ,sei lori ita se’es husi desafiu no difikuldade no hein katak ita bo’ot sira bele fo konfiansa mai hau atu servisu hamutuk ho ita bo’ot sira ba tempu tuir mai .

Mak ne’e deit ba hau nia aprezentasaun ba hau nia kandidatura ba uta bo’ot sira nia koperasaun no kolaborasaun la haluha hato’o hau nia obrigadu wa’in.

Mellor komprimentus.

 

Ângelo da Silva Freitas

Kandidatu Xefe Suku Wailili-Baucau

relavante