G-NEWS (DILI) – Iha referendu tinan 1999, tinan 24 liu-ba, tinan ne’ebé determina Timor Leste nia luta, hafoin tinan-24 nia laran, forsa Indonézia ho illegalmente invade Timor Leste iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975. Durante periódu okupasaun Indonézia nian ho administrativamente no militarmente, halo Timoroan sira la iha demokrásia, tanba la livre. Ho forsadamente hosi sira nia forsa ABRI (Angkatan Bersenjata Republik Indonesia), halo violasaun kontra direitu umanu, halo persegisaun, no halo asaun asasinatu sira hasoru timoroan rasik ne’ebé ejiji direitu ba ukun rasik án.
Konserteza, iha tinan-24 liu ba, iha tinan 1999, timoroan barak koñese no hatene se loos mak sai autor violênsia ba krime sira ne’ebé akontese iha prosesu tomak Referendu ninian, tanba mídia internasionál sira halo filmajen ba referendu no konsulta popular ninian, iha ne’ebé akontese masakre sira iha munisípiu, tantu mós iha Dili. Iha munisípiu sira, akontese masakre lubuk ida, hanesan Masakre Igreja Suai, Masakre Likisa, Masakre Tumin iha Oekusi, Masakre iha Api-Kuru Lospalos, no fatin balun tán.
Tuir entrevista ne’ebé G-News hasoru sasin sira iha Referendu 1999, sira hateten, asaun violentu sira ne’ebé akontese, ne’ebé organiza hosi Milisia no timoroan sira ne’ebé Pro-integrasaun ba Indonézia hosi sira nia grupu, maiória orienta hosi Eurico Guterres, líder másimu ba Milisia Aitarak, ne’ebé envolve masakre oi-oin sira iha Timor Leste, no halo destruisaun ba uma populasaun nian iha kapitál Dili.
Indonézia ofisialmente kondena no aplika sentensa ba Eurico Guterres, iha fulan Novembru tinan 2002, no nia sai prizioneiru hosi tinan 2006 to’o 2008. Iha fulan agustu tinan 2003, Laaskar Merah Putih (Elementu Merah Putih) hari’i iha Papua, Indonézia. Lideransa Elshm Aloysius Renwari relata, grupu Eurico Guterres iha ninia membru sira hamutuk na’in 200, konstitui hosi ekspatriadu sira Indonézia nian hosi Maluku, Timor no Sulawesi, iha fulan Dezembru 2003, kuandu nia solisita Governu refere atu fornese edifísiu organizasaun nian iha Timika, Papua.
Timoroan ida, ne’ebé fó nia sasin ba situasaun asasinatu sira ne’ebé akontese iha kapitál Dili, iha periódu Referendu 1999, Afonço Barreto. Nia konta, iha mumentu ne’ebá situasaun defisil tebes, tanba milisia sira okupa sidade Dili, no movimentu sira hosi munisípiu mai Dili. “Ita hanoin ida ne’e ita triste fali, tanba milisia sira ho kilat, nakonu iha Estrada boot, ita haree ita tauk. Ami nia família barak tenke ba subar iha Dare, balun halai ba munisípiu hodi salva án. Se mumentu ne’e maki ta brani hasoru, ita mesak de’it, sira tiru mate ita, tanba ita haree sira, naran oho ema arbiru”.
Afonço, mumentu ne’ebá halo ona tinan 21, otas joven nian. Nia hamutuk ho timoroan sira seluk halo kampaña ba Independénsia, maibé iha tinan ne’ebá defisil tebes. Ihafatin balun iha Dili, joven sira hetan torturasaun, balun hetan ameasa, milisia sira hasai lia-fuan mál, no hasai mós lia-fuan hasoru Independensista sira katak, “Bainhira Timor ukun án, manu-nehan moris”.
Nia fó sasin katak, Eurico Guterres mak sai hanesan líder ida iha periódu referendu 1999. Eurico Guterres mak lídera milisia sira hotu hodi halo desturbu iha sidade Dili.
“Ita hotu hatene, Eurico Guterres mak lídera milisia sira halo halo barallu iha sidade Dili. Ninia elementu sira mak halo asaun violênsia iha fatin-fatin. Sunu ema nia uma, ameasa, no mais pior liu balun halo relasaun seksual ba timoroan sira iha fatin-fatin, liu-liu ita nia feton sira, kuandu sira haree ninia família ema rezisténsia ida, milisia sira buka cara oi-oin para tenke estraga, ita hanoin fali ida ne’e, ita triste no laran moras loos”, Afonço ko’alia ho mataween.
Ermelinda Trindade, feto joven ida, mementu ne’ebá mós halai ba Dare. Nia konta, ninia família barak vítima ba milisia sira nia hahalok. Nia la koñese se loos mak Eurico Guterres, no nia la hatene se ida ne’ebé mak milisia no pro-Independênsia. Nia fó sasin katak, bainhira nia haree fali imajen sira ne’ebé públika iha mídia sira, nia foin hatene Eurico Guterres ho membru sira.
“Tuir informasaun ne’ebé ita asesu iha mídia sira, Eurico Guterres mak ida isin boot, fuuk boot ne’e, mais uluk ne’e Ha’u mós la koñese, tanba mumentu ne’e ha’u foin hali tinan 11. Ami halai ba Dare mais ita ki’ik, ita tuir de’it ita nia inan-mana no família sira. Ami halai ba Dare, labarik barak loos. Iha ne’ebá, hateke tun ba Dili ne’e, ahi lakan, ema sunu umu”.
Iha parte seluk, Agustinho Cardoso, iha periódu referendu 1999, foin halo tinan 15, nia ladun akompaña prosesu, maibé nia fó sasin katak, iha mumentu ne’ebá nia seidauk koñese no hatene se loos mak Eurico Guterres, maibé akompaña informasaun sira hosi mídia katak, aktus milisia sira iha mumentu ne’ebá, situasaun defisil tebes, no halo ema hotu tauk no trauma, tenke salva án.
“Mumentu ne’e ha’u kala foin tinan 15 karik, ha’u sei ki’ik. Ami nia família barak halai ba subar iha Dare, ami sae foho. Mumentu ha’u mós la koñese Eurico Guterres, se mak milisia, tanba ema kahur malu. Maibé kuandu ita akompaña notísia, Eurico momentu ne’ebá ne’e fuk boot, nia mak lídera milisia sira halo demo ka saida iha Dili laran. Sira nia maluk sira iha munisípiu mós barak, iha dalan mai Dili, milisia sira hapara ema, buka ema sira ne’ebé hakarak ukun rasik án ne’e, sira koñese ne’e, sira hala lakon tiha, balun to’o agora rate la iha. Ita hanoin no akompaña notisia sira tinan 1999, ita triste tebes, ita tauk, halo ita trauma tebes”, Agustinho konta tuir.
“Situasaun iha referendu 1999, ne’e ema hotu hatene, mundu hotu hatene katak, Eurico Guterres mak organiza milisia sira halo asaun, oho ema, sunu uma, estraga ema, maske la’os nia mak tun direita, maibé konserteza ke nia mak orienta. Se nia dehan laos nia, entaun se loos, entaun nia tenke claim ba mídia Internasionál sira katak la’os nia mak halo”.
Nia konsidera, Eurico Guterres ninia liman ran, maske laos nia mak direita oho ema, ka envolve iha asaun sira, maibé ninia orientasaun mak deside nia sai hanesan autor prinsipal ba asaun violentu sira ne’ebé akontese iha tinan 1999. “Maske laos Eurico Guterres mak envolve direita iha asaun sira oho ema iha kapitál Dili, maibé kuandu nia mak orienta, ne’e mak tenke responsábiliza, tanba Eurico mak líder boot ida milisia nian iha mumentu ne’ebá. Ema hotu hatene, mundu hatene, kona-ba se loos mak Eurico Guterres bainhira referendu 1999 ninian. Nu’udar timoroan ita triste ho aktus ne’e, maibé ida ne’e mak situasaun, ikus mai Timor ukun án, ida ne’e mak timoroan hotu nia esforsu”.
Krize iha referendu 1999 ka hanaran Operasaun Guntur hanesan asaun resposta ida hosi milisia pro Indonézia hasoru povu Timor Leste hafoin rona rezultau pozitivu ba referendu Independênsia iha Timor Leste, iha loron 30 fulan agusto tinan 1999. Hahú ho ataka hosi elementu anti-Independênsia hasoru sidadaun sívil sira, ne’ebé konsege haluan to’o iha territóriu nasionál, ne’ebé ho ninia sentru iha kapitál Dili. Asaun kriminál sira akontese iha fatin-fatin hafoin maiória populasaun Timor ho unanimidade ba Independênsia. Maijumenus populasaun rihun ida resin mak lakon vída.
Timoroan sira ne’ebé apoiu autonómia no Independensista sira hahú halo kampaña, iha grupu balun hosi parte rua hahú ameasa malu ho aktus violênsia, ikus mai akontese duni iha territóriu tomak. Ho akuzasaun sira hosi pró-Independênsia hosi parte UNAMET, grupu milísia sira servisu hamutuk no simu treinamentu hosi forsa Indonézia. Antes akordu fulan Maiu nian, iha ona ataka paramilitár iha fulan abril iha Likisa hosi pró-Indonézia Besi Merah Putih, ne’ebé implika Timoroan barak lakon vída. iha loron 16 fulan Maiu tinan 1999, grupu balun ne’ebé lídera hosi forsa Indonézia halo atake hasoru ativista balun iha Suku Atara; iha fali fulan Juñu grupu seluk mós edifísiu UNAMET iha Maliana. Autoridade relevante Indonézia nian konfesa la impotente atu hapara violênsia sira ne’ebé akontese hosi Timoroan sira, maibé José Ramos Horta hateten iha fulan Fevereiru tinan 1999 katak, Antes (Indonézia) retira, sira sei halo situasaun barullu no instabilidade, hanesan buat ne’ebé sira promote ona. Entantu líder milisia fó atensaun sei iha “Ran Fakar”. Francisco Lopes da Cruz hateten “Kuandu ema rejeita autonómia, parese ran sei nakfakar iha Timor Leste”. Líder ida hosi paramilitár alerta katak, “ahi suar iha tasi” sei akontese bainhira rezultadu eleisaun ba Independênsia nian. Iha loron anunsia rezultadu eleisaun besik dadauk, relatóriu sira kona-ba violênsia anti-Independênsia kontinua to’o iha munisípiu no área remota sira.
Komandante Em-Xefe Falintil nian Kay Rala Xanana deklara dala barak ona katak, Povu maka éroi loloos ba luta libertasaun da pátria, tanba povu maka politikamente duni sai invazor ho pregu liuhosi referendu iha tinan 1999. Kay Rala Xanana rekoñese rezisténsia gerileiru sira hosi Falintil nian durante tinan 24 maibé husu ba ema tomak atu hakruuk ba povu tomak maske moris iha presaun inimigu nian maibé ho aten brani hakat ba sentru votasaun sira hodi determina nasaun nia Independênsia. Iha tinan 1983, Kay Rala Xanana husu Referendu ba komunidade internasionál hanesan opsaun pasífika atu hakotu funu iha Timor-Leste. Opsaun ida ne’e refleta liuhosi planu da paz ne’ebé Xanana trasa hafoin reorganiza funu.
Nasaun Unidas opta proposta referendum iha 1999 hodi entrega ba Povu Timor-Leste tomak atu deside sira nia destiñu rasik. Ikus mai liuhosi ferik-katuas, inan-aman, joven feto-mane, no maluk defisiente sira ne’ebé la tauk mate iha milisia no TNI nia leet, hodi vota fó vitória ba Timor-Leste.
Rekonsiliasaun ho Indonézia
“Ita aseita ho rekonsiliasaun entre Estadu Timor Leste ho Indonézia, maibé memória ne’e labele lakon iha ita nia hanoin. Ita haree forsa Indonézia sira nia hahalok, ita triste, tanba kaer timoroan sira, halo lakon, balun rate la iha to’o agora, ne’e ita triste. Rekonsiliasaun ne’e polítika nasaun ida nian, maibé triste no mataween ne’ebé sempre iha família sira nia leet, ne’e sei la lakon”, haktuir Afonço.
Sidadaun sira ne’ebé lakon família aseita ho polítika Estadu kona-ba rekonsiliasaun entre Timor Leste ho Indonézia, maibé nu’udar sidadaun, sempre konsidera katak rekonsiliasaun laos solusaun atu kura kanek no fitar sira ne’ebé família no oan ki’ak sira hulan durante tinan naruk nia laran, tanba to’o família sira barak mak seidauk hetan oan sira ne’ebé lakon iha tempu rezisténsia.
“Ha’u aseita rekonsiliasaun tanba ne’e polítika entre Estadu ho Estadu, maibé rekonsiliasaun ne’e laos solusaun atu kura kanek no fitar sira ne’ebé iha. Ita nia família balun ne’ebé lakon iha masakre 12 Novembru, iha referendu 1999, no akontesimentu sira seluk, to’o agora ita la hetan nia isin mate, rate mós la iha, forsa Indonézia lori ba ne’ebé mós ita la hetan, ida ne’e mak ita triste ne’e. Bele akontese rekonsiliasaun maibé laos solusaun atu kura moras no fitár iha família ida-idak nia laran”, Nia aumenta.
Timoroan sira barak aseita kona-ba rekonsiliasaun, maibé kanek no fitár sira ne’ebé hulan hosi periódu rezisténsia, liu-liu família sira ne’ebé lakon, to’o agora la iha rate, balun to’o agora seidauk fila mai uma, no la hatene sira iha ne’ebé, ida ne’e mak sei moras iha sira nia neon. Politikamente rekonsiliasaun ne’e atu haluha istória pasadu, nune’e kooperasaun entre Estadu rua bele hametin relassaun no konsentra ba dezenvolvimentu rai-ida nian, hanesan Indonézia ho Timor Leste, ne’ebé durante periódu ukun-rasik-án, Timor Leste ninia nesesidade báziku maihosi Indonézia ho ekonomikamente.
Hosi notísia sira, G-News halo ona komunikasaun liuhosi aplikasaun WhatsUpp ba númeru kontaktu Eurico Guterres, iha Kupaun Indonézia, iha loron 16 fulan agostu tinan 2023, Nia aseita atu halo entrevista, nune’e ekipa redasaun G-News haruka perguntas ba, maibé to’o agora Guterres la fó resposta maske perguntas hamutuk sanolu resin-ida mak manda ba ninia WA iha mumentu ne’ebá. G-News tenta nafatin atu konfirma hodi bele hetan resposta sira, maibé la iha komunikasaun to’o agora.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo