ANTI husu kaptura kandidatu PR Indonézia Prabowo Subianto

Imajen: CNN Indonézia/Hesti Rika: Prezidente Partidu Gerindra, Prabowo Subianto
banner 120x600
153 Views

G-NEWS (DILI) – Ho preokupasaun sériu evoluasaun no mudansa polítiku ida-ne’ebé dadaun ne’e la’o hela iha Indonezia, partikularmente fenomena kandidatura ne’ebé sei konkore iha eleisaun jerál Prezidensiál iha períodu tinan 2024. Aliansa Nasionál ba Tribunál Internasionál (ANTI) akompaña – ho laran taridu no susar tanba entre kandidatu hirak ne’e iha mós naran ho figura hanesan, ne’ebé ANTI no povu sobrevivente masakre sira krime pasadu sira kontra bebeik ona atu fila ba ukun no póder hanesan akuzadu eis Jenerál Prabowo Subianto.

Liuhosi komunikadu ne’ebé G-News asesu, Sexta-Feira (10112023) katak, Aliansa Nasionál ba Tribunál Internasionál (ANTI) apresia no kongratula ho dezenvolvimentu polítika no demokratizasaun ne’ebé agora la’o dadaun iha Indonezia hatudu klima no ambiente pozitivu tebes, maibé laran susar, haree no akompaña autór prinsipal violasaun direitu umanus grave sira ne’ebé uluk envolve iha rejime Soeharto fila-fali ba ukun no okupa pozisaun xave no estratejiku sira, hanesan akuzadu eis Jenerál Prabowo Subianto ne’ebé atualmente nu’udar Ministru Defeza Repúblika Indonezia ne’ebé nu’udar kandidatu forte Prezidente Repúblika Indonezia iha períodu tuir mai.

banner 325x300

“Haree fila-fali ba akontesementu sira ne’ebé akontese iha pasadu, eis Jenerál Prabowo hanesan elementu xave ne’ebé dezeña eventu/akontesimentu trájiku, kruel, desumanu nu’udar krime kontra umanidade no violasaun direitu umanus organizadu no sistemátiku durante okupasaun Indonezia iha Timor-Leste”, haktuir iha karta komunikadu imprensa.

Durante dekáde rua liu ona vítima sira no família vítima sira iha Timor-Leste kontinua ejije no konsistente hein lia-loos no justisa ba Timor-Leste husi Indonezia no komunidade internasionál liu-liu membru sira Konsellu Seguransa ONU nian.

Faktu sira envolvimentu husi eis-Jenerál Prabowo Subianto

Faktu sira hatudu katak durante iha rejime Soeharto nia ukun, Prabowo Subianto ninia envolvimentu iha masakre no violasaun direitu umanus sira iha Timor-Leste hanesan masakre ne’ebé akontese iha Setembru 1983 iha Vikeke ne’ebé kuñesidu ho masakre Kraras hodi oho ema atus rua (200) resin no fatin ne’e agora kuñesidu ho naran ‘sidade faluk.’

Tuir relatóriu CAVR, Chega! Haktuir katak iha ema na’in 530 ne’ebé hetan oho husi tropas Indonezia no lakon durante operasaun kontra-insurjensia ne’ebé hala’o iha tinan 1984, iha Timor-Leste tomak. Ema barak mós mate tanba hamlaha iha fatin konsentrasaun ne’ebé besik atu proteje ba sobrevivente sira husi Foho Bibileo.

“Iha relatóriu Chega! ne’e mós relata katak kompañia tropas Kopassandha/Kopasus mak unidade ida ne’ebé lidera husi Prabowo mak iha responsabilidade husi asosiadu ho númeru violasaun ne’ebé aas liu, ho papél Kopasandha/Kopasus nian akontese durante levantamentu iha tinan 1983-84. Durante okupasaun iha Timor-Leste, Kopasus hala’o papél sentrál iha formasaun milísia sira ne’ebé hala’o serbisu militár Indonezia nian barak tebes ba sira, la’ós antes no pelumenus to’o períodu 1999. Milísia sira sai parte boot husi serbisu iha Prabowo ho Kopasus”, sita iha komunikadu Imprensa ne’ebé G-News asesu.

Aleinde ne’e, prova mós hatudu katak iha indikasaun forte Prabowo Subianto nu’udar responsavel no autór intelektual ba masakre 12 Novembru 1991 ne’ebé oho mate joventude loriku aswain lubuk ida, hanesan haktuir iha relatóriu Amnesty Internasionál hamutuk ema nian 300 resin mak mate no lakon bainhira halo hela manifestasaun pasifiku iha Santa-Kruz, tanba antes masakre ne’e Prabowo Subianto halo vizita ida Batalhão armada Kostrad 303 ne’ebé estasiona iha Liquintai/Taibessi.

Enkuantu, iha Indonezia Prabowo Subianto alegadu envolve iha kazu (sekuestru no desaparesimentu forsadu (penculikan dan penghilangan paksa) hasoru estudante sira iha tinan 1997-1998 – no akontesementu relevante sira durante rejime ditadura Soeharto iha póder no ukun.

“Ami husu no bolu atensaun ba povu eleitór Indonezia, estudante, elementu sosiedade sivíl pro demokrásia sira ne’ebé luta ba promove no hametin demokrásia no direitu umanus iha Indonezia; atu hamutuk ho povu vítima, sobrevivente no masakradu Timor-Leste LALIKA fó votus ba kandidatura akuzadu violasaun direitu umanus iha Timor-Leste eis Jenerál Prabowo Subianto, ba Prezidente Repúblika Indonezia”, haktuir iha komunikadu imprensa

“Ami nu’udar povu vítima, sobrevivente no masakradu Timor-Leste ezije ba sosiedade demokrátiku no sivilizadu, intelektuál no sosiedade morderna iha Indonezia atu konsidera povu Timor-Leste ninia halerik, terus no ezijensia ba responsabilidade politiku no justisa ba autor xave no intelektual sira ne’ebé komete aktu atrosidade iha Timor-Timur (Timor-Leste) atu la bele fila ba ukun/póder”.

Alende ne’e, Aliansa Nasionál ba Tribunál Internasionál (ANTI) husu ba komunidade internasionál atu bele halo presaun no influénsia ba lideransa pro demokrásia no direitu umanus iha Indonezia ho sériu atu prevene kriminál sira ne’ebé kontinua hetan oportunidade ba ukun/póder atu nune’e bele hametin liután prosesu demokrásia nian no atu defende direitu umanus iha Indonezia no iha fatin seluk iha mundu tomak;

“Atu Konsellu Seguransa Nasoins Unidas konsistensia ho prinsipiu atu kombate impunidade, bazeia ba akuzasaun no faktu sira kona-ba envolvimentu eis Jenerál Prabowo Subianto iha violasaun krime iha Indonezia mós iha Timor-Leste. Ami husu atu buka mekanizmu ida-ne’ebé efetivu hodi asegura katak kriminál sira iha responsabilidade iha forma kredivel, liu-liu eis Jerál Prabowo Subianto no sira seluk”.

Nune’e mós, Estadu Indonezia no Timor-Leste presiza hametin no promove demokrásia hodi kontra impunidade no estabelese sosiedade sira ne’ebé respeita valór direitu umanus no hametin estadu direitu demokrátiku. Tanba ne’e, ami ezije no hamriik hamutuk nafatin ho povu Indonezia atu la bele fó-fatin no konfiansa ba kriminozu sira hanesan eis Jenerál Prabowo Subianto hodi okupa fatin importante hanesan Prezidente Repúblika;

“Ami bolu membru komunidade internasionál sira, estadu iha responsabilidade morál atu kaer eis-Jenerál PRABOWO SUBIANTO hodi responsabiliza ba aktu violasaun sira ne’ebé nia komete”, hakotu iha komunikadu imprensa.

Jornalista       : Ekipa G-News

Editór Testu : Amito Qonusere Araújo

relavante