G-RTV.com (DILI) : Timor Leste lakon tan erói nasionál saudozu José António Gomes da Costa koñesidu ho naran kódiku Ma’Hunu Bulerek Karatayano, ne’ebé durante tinan 24 dedika nia-an tomak ba libertasaun nasionál.
Ma’Hunu hakotu iis iha ICU, Óspitál Nasionál Guido valadares (HNGV) iha loron sexta ne’e hafoin hala’o tratamentu intensivu iha óspitál Lahane tambá moras Covid-19. Iha teste ikus hatudu negativu no família deside lori saudozu mai uma maibé tambá provoka husi moras seluk, nune’e família lori fila bá HNGV to’o hakotu iis.
Bainhira rona notísia falesimentu (mate) ne’e, iha rejiaun Oecusse, Xanana halo kedas konferénsia imprensa ida hodi hato’o nia sentimentu pezadu no kondolénsia bá falesimentu nia maun-alin iha luta.
‘’Ohin ha’u lakon tan ha’u nia alin ida, Ma’Hunu Bulerek Karatayano, hamutuk ho ha’u mak sobrivivente CCF husi kedas tinan 1980 ne’ebé re-organiza fali rezisténsia armada iha primeira konferénsia nasionál ne’ebé hala’o iha fulan marsu tinan 1981 iha lalini’’. Subliña komadante em xefe das FALINTIL Xanana Gusmão iha rejiaun Oecusse, sexta kalan.
Xanana esplika liu tan katak, rezultadu husi konferénsia ne’e, mak eleza fali mebru foun bá CCF inklui Nano Konis Santana.
‘’Iha konferénsia ne’e, ami na’in rua mak orienta kuadrus ne’ebé partisipa iha ne’ebá, hodi eleza fali membru foun CCF nian hanesan Nino Konis santa, Bere Malai Laka no seluk tan’’. Esplika Xanana.
Eis-Prezidente Repúblika ne’e, konta moos, atuál Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL ho postu Tenente Jenerál Lere Anan Timur eleitu moos iha konferénsia ne’e.
‘’Lere Anan Timur moos eleitu hanesan membru CCF no sai komisáriu polítiku iha reziaun haksolok, fronteira Sul, iha ona 1984, mak sai husi kargu polítiku no assume kargu hanesan komadante’’. Xanana afirma.
Xanana salienta liu tan, membru CCF husi jerasaun 1981, hela de’it ona Lere Anan Timur, no husi jerasaun 1975 la rende mak Xanana no Ma’Hunu.
‘’Ohin loron membru CCF husi jerasaun 1981, mak hela de’it ona komadante Lere husi fali jerasaun CCF 1975, ne’ebé la rende no sei moris mak ami na’in rua Ma’Hunu ho ha’u, maibé ohin Ma’Hunu liu tiha ona’’. Xanana reforsa.
Prezidente Partidu CNRT ne’e moos, lori partidu no militante partidu nia naran, presta omenájem no ónra bá fundadór partidu.
‘’Nu’udár partidu CNRT hamutuk ho kuadrus no militante partidu nia naran hakarak presta ami nia ónra bá fundadór ida partidu CNRT, nune’e moos hato’o sentidu pezadu ba kompañeira Terezinha Vieigas no família tomak, Maromak simu hela nian iha nia kadunan santu no husu Ma’Hunu bele tau matan no akompa`a ita hotuiha situasaun difísil ida ne’e’’. hato’o prezidente Partidu CNRT iha konferénsia inprensa ne’e.
Entertantu, Ohin (sábadu) parte dadér, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hanesan kompañeiru ida iha luta, hamutuk ho espoza, bá presta omenázem iha mate-isin saudozu nian iha rezidénsia Bebonuk.
‘’Ita lakon erói no fundadór ida nasaun nian, husu atu Aman-Maromak fo fatin hakmatek bá nia iha reinu-Lalehan atu kontinua tau matan bá ita sira ne’ebé sei moris hodi hatutan nafatin obra sira ne’ebé sira husik hela’’. Espressa PM hafoin remata presta omenájem.
Ho laran triste, Taur Matan Ruak, hateten bá espoza no família Ma’Hunu nian katak isin lolon mak la iha, maibé nia obra sira sei la lakon.
‘’Ita nia maun ninia isin-lolon mak la iha, maibé ninia memória no obra sira sei la lakon no sei hela husi jerasaun bá jerasaun’’. haktenik Taur.
Ma’Hunu, Moris iha loron 14 Abríl 1949. Saudozu nu’udár fundadór FALINTIL ida hodi hamutuk ho komadante sira seluk liu-liu hamutuk ho komadante Em Xefe das FALINTIL Xanana Gusmão lidera funu to’o hetan independénsia iha tinan 1999 liu husi konsulta popular hodi kore-an husi okupasaun Indonézia.
Atualmente, Ma’Hunu nu’udár moos Vise-Prezidente Dahuluk husi Partidu CNRT nian ne’ebé eleitu iha tinan 2017.
Antes hakotuk iss, Ma’Hunu Bulerek Karatayano sofre moras strock husi kedas 1999 no sempre hetan atensaun husi guvernu atu halo tratamentu intensivu bá rekoperasaun husi moras ne’ebé nia infrenta.
Guvernu no familia deside, antes bá halo’ot iha fatin dignu, saudozu Ma’Hunu nia mate-isin sei hatoba iha muzeum rezisténsia atu ema hotu bele bá hala’o presta omenájem ikus.
Jornalista : Arménio.
Editór : ekipa G-RTV.
Família Bo’ot GARDAMOR UNIP. LDA, hato’o sentidu kondolénsia bá Saudózu Ma’Hunu Bulerek Karatayano nu’udár Aman no fundadór nasaun Timor Leste, no korázem bá espoza saudozu nian no família tomak ba realidade moris ida ne’e.