Ohin Guvernu uja forsa hamamuk Arte Moris

Ekipa DNTP no Grupu Arte Moris hala'o Diskusaun (1/12/2021) / Foto : Julio Paixao
banner 120x600
169 Views

G-RTV.com (DILI) : Arte Moris nu’udár grupu volutáriu ne’ebé akumula jóvem kreativu iha arte pintura, Múzika no Teatru, inísia iha tinan 2003 ho rezultadu formandu kuaze ema na’in 200. Arte Moris ne’ebé moris iha tempu Timor  Leste foin restaura nia independênsia, moris ho kondisaun ne’ebé mínimu tebes maibé ho konsisténsia ne’ebé iha,tuba rai metin hodi promove arte bá Mundu. Ho rezultadu ne’e, konsege hetan rekoñesimentu oi-oin husi ajénsia internasionál no hetan fiar husi instituisaun públiku no privadu hodi hala’o atividade promosaun arte Timor-Oan nian bá Mundu, to’o tinan 18, Grupu Arte Moris sai ona familiar iha mundu arte Timor Leste.

Bainhira sira okupa fatin atuál ne’ebé lokaliza iha Suku Madohi, Munisípiu Dili, hetan koñesimentu husi Primeiru Guvernu Konstitusionál ne’ebé lidera husi Mari Alkatiri liu husi Sekretáriu Estadu Arte Kultura (SEAK), Virgilio Smith ho tempu ne’ebé indeterminadu maibé bainhira halo reabilitasaun, presija iha koñesimentu husi SEAK.

banner 325x300

‘’Ami mai okupa fatin ne’e, la’ós Ilegál, maibé hetan rekoñesimentu husi Primeiru Guvernu Konstitusionál, ho tempu indeterminadu maibé atu hadia buat ruma ka modifika fatin ne’e, presija halo karta koñesimentu bá SEAK’’, Hateten Iliwatu nu’udár fundadór no atuál diretór Arte Moris.

Maske nune’e, Guvernu da-8 ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, liu husi desijaun SEAK, atribui fatin Arte ne’e bá Konsellu  Kombatentetentes Libertasaun Nasionál ne’ebé lidera husi Veteranu Vidal De Jesus ‘’Riak Leman’’ no muda fali Arte moris bá Armazém Bebora.

Notifikasaun sira ne’ebé Arte Moris simu atu hamamuk fatin, entre fulan Juñu no jullu to’o Agustu 2021, fó prazu loron 30 atu hamamuk fatin,  hafoin halo rekursu, adia ba loron 10 tan, nune’e husi mediasaun entre Gabinete Prezidente Repúblika no Primeiru Ministru inklui Sekretáriu Estadu Kultura, atu indika fatin seluk hodi solusiona, infelizmente tambá konfinamentu bá pandemia COVID-19 la konsege iha solusaun.

Hafoin prossesu Administrasaun ne’ebé inisia iha fulan Juñu, seidauk iha  konkordánsia serteja hodi muda grupu refere bá fatin armajém Bebora, ho razaun grupu arte Moris la konkorda ho fatin atribuisaun ne’e.

Derrepente iha loron 1 fulan Dezembru 2021, pessoál husi Diresaun Nasionál Terras no Proprietáriu (DNTP)-Sekrtáriu Estadu Terras no Proprietáriu nian mosu mai ho dokumentu komprovativu husi tribunál atu hasai obrigatóriu Grupu Arte Moris husi fatin refere.

‘’Ohin iha tuku 8 dader sira mai atu obriga ami  sai, iha de’it loron tolu hahu husi ohin to’o loron 3 fulan ida ne’e, maibé ami seidauk prontu atu lori bá ne’ebé, tambá ami sei kaer metin hela prossesu administrasaun ne’ebé seidauk iha konkordánsia entre parte rua’’. Iliwatu Haktuir ho triste.

Obsaun provizóriu ne’ebé indika bá Grupu ne’e, rezeitadu tambá fatin la sufisiente atu hala’o sira nia atividade arte nian.

‘’Obsaun provizóriu ne’ebé guvernu atribui mak armazém Bebora maibé seidauk iha konkordánsia serteja bá prossesu ne’e,  ho razaun fatin ne’e la sufusiente bá Arte Moris atu okupa hodi hala’o atividade’’. Dehan Iliwatu.

Diretór ne’e saliente liu tan katak, bá  notifikasaun ikus liu ne’e, Arte Moris Sei tur hamutuk ho membru no parte legál sira hodi fó solusaun.

 ‘’Antes atu responde bá despaixu notifikasaun ne’e, Arte Moris presija koalia ho ekipa tomak inklui advogadu sira atu bele haree situasaun ne’e, maibé ho prinsípiu katak ami seidauk prontu atu ses husi fatin ne’e’’. konfirma fonts ne’e.

Maske nune’e, Iliwatu deklara katak sei kontribui bá solusaun no kolabora bá realokasaun, maibé presija iha konkordánsia atu bele solusiona

Situasaun ida ne’e, sei hamate Arte espesialmente grupu Arte Moris nia kreatividade bá oin tambá la iha konkordánsia bá malu, maibé hasai Arte Moris.

‘’Situasaun ida ne’e, sei hamate dezenvolvimentu Arte espesialmente Grupu Arte Moris tambá la konsidera no la iha kolaborasaun ne’ebé diak atu iha solusaun’’, lian husi membru ida Grupu Arte Moris nian.

Tuir Observasaun Jornalista G-RTV iha terrenu nota katak, Guvernu liu husi DNTP ne’ebé akompaña husi PNTL, hala’o diskusaun kuaze oras rua ho grupu Arte Moris. Pessoál DNTP obriga no ameansa uja forsa atu hamamuk fatin kedas.

Ho reasaun kolaborativu entre parte rua, ikus mai DNTP deside halo deklarasaun husi parte Arte Moris, atu hamamuk fatin hahu ohin to’o semana oin (Semana ida nia laran), infelizmente parte Arte Moris seidauk fó serteja ho razaun rua, Sei koalia ho parte legál no sei kaer metin prossesu administrasaun ne’ebé seidauk serteja tambá labele obriga parte ida atu submete ba parte seluk bainhira seidauk iha konkordánsia bá malu.

Iha óras tuku rua loraik, ÓTL,  (1/12), Parte DNTP ne’ebé akompaña husi PNTL obriga no tula sasan husi Arte Moris no tau iha parte estrada, hodi la kumpri promessa ne’ebé iha parte dadér konkorda malu ne’ebé dehan katak Arte Moris mak sei hala’ot nia sasan rasik to’o semana oin mamuk ona.

Bainhira G-RTV tenta atu entrevista ho pessoál DNTP ne’ebé iha terrenu maibé rezeita atu halo entrevista ho média tambá sira ezekuta de’it órdem servisu ne’ebé superior fo bá sira.

 

Jornalista : Arménio/ J. Paixão.

Editór : G-RTV

relavante