Hakerek kna’ar sira ne’ebé seidauk hotu bele sai solusaun ida atu toba lalais no di’ak

Imajen: GETTY IMAGE-Halo lista atu halo ka lista kna'ar nian molok toba bele ajuda ita-boot atu toba lalais no di'ak liu.
Imajen: GETTY IMAGE-Halo lista atu halo ka lista kna'ar nian molok toba bele ajuda ita-boot atu toba lalais no di'ak liu.
banner 120x600
77 Views

G-NEWS (INDONÉZIA) — Ita-boot bele iha difikuldade atu toba tanba iha serbisu barak liu ne’ebé maka seidauk hotu no tenke hotu iha tempu badak. Bainhira ida-ne’e akontese, halo lista atu halo ka lista tarefa nian bele sai solusaun ida.

Buat ida ne’ebé halo ita-boot la toba iha kalan maka preokupa ho buat hira maka ita-boot tenke halo iha loron tuirmai, liuliu se iha kna’ar sira ne’ebé ita-boot hahú ona maibé seidauk remata.

banner 325x300

Tuir estudu ida ne’ebé envolve funsionáriu sira iha empreza IT alemaun ida, sira ne’ebé iha kna’ar sira ne’ebé seidauk hotu iha tendénsia atu hanoin liu kona-ba sira nia serbisu iha findesemana duké sira ne’ebé nia kna’ar sira hotu ona.

“Persesaun kona-ba la kompleta kna’ar sira hosi semana ida agrava koñesimentu perseverativu hosi funsionáriu sira no perturba toba iha findesemana sira, maski liu impaktu hosi presaun tempu nian”, hatete hosi investigadora Christine Syrek hosi Universidade Trier nian kona-ba rezultadu sira estudu nian.

“Perseverative cognition” hanesan termu psikolójiku ida ba situasaun ida ne’ebé ema ida hanoin beibeik kona-ba buat negativu sira ne’ebé akontese ona iha pasadu ka bele akontese iha futuru.

Domingu kalan sira bele sai todan. Se ita-boot hadeer tarde iha Domingu duké iha loron baibain sira, ita-boot bele iha difikuldade atu toba iha kalan ne’ebá.

Depois, hanoin sira mosu: aban ita tenke fila fali ba serbisu no hasoru kna’ar sira hotu ne’ebé seidauk hotu, no mós serbisu foun lubuk ida.

Saida maka ita-boot bele halo atu hasai ansiedade ida-ne’e ne’ebé halo ita-boot matan-moris nafatin?

Ita bele sura bibi. Ita-boot bele lee livru ida ba tempu uitoan, lori ita-boot nia an ba mundu ida ne’ebé dook hosi ita-boot nia preokupasaun sira.

Ita-boot mós bele halo meditasaun, pratika konxiénsia hodi konsentra iha ita-boot nia halimar no sensasaun ruma ne’ebé ita-boot bele detekta iha ita-boot nia sorin.

Ka, ita-boot bele loke fali lampu sira no halo lista ida atu halo ka lista kona-ba buat hotu ne’ebé ita-boot presiza atu halo.

Sim, ita-boot lee ida-ne’e loos. Ha’u sujere katak ita-boot deliberadamente hanoin-hetan kna’ar hotu-hotu ne’ebé presiza atu halo no hanoin nafatin ita-boot nia an. La’ós ida-ne’e de’it, ha’u sujere atu ita-boot grava buat hotu manualmente.

Ita-boot bele laran-rua atu lee ida-ne’e, maibé estudu ida iha EUA hatudu katak atividade foti nota ida-ne’e efetivu tebes.

Michael Scullin, diretór hosi Laboratóriu Neurosiénsia Koñesimentu no Toba nian iha Universidade Baylor iha EUA, peskiza ida-ne’e ho tulun hosi grupu voluntáriu rua.

Molok atu toba, husu ba grupu voluntáriu dahuluk atu hakerek lista ida kona-ba buat sira ne’ebé sira kompleta ho susesu iha loron ne’ebá. Entretantu husu ba grupu daruak atu halo lista to-do ka lista kna’ar ne’ebé sira tenke halo aban no loron hirak tuir mai.

Nu’udar rezultadu, grupu daruak rejista hanesan konsege toba lalais liu.

Lalais oinsá? Minutu neen. La menus.

Duké depende ba voluntáriu sira nia avaliasaun rasik kona-ba sira nia toba (ne’ebé la’ós sempre loos), peskizadór sira hala’o teste ida ne’ebé hanaran polisomnografia.

Liuhusi sensor sira ne’ebé tau iha ulun no parte sira seluk hosi isin, investigadór sira bele monitoriza voluntáriu sira nia ondas kakutak nian, respirasaun no movimentu sira.

Eskala estudu ne’ebé Scullin hala’o ladún boot, maibé iha mekanizmu psikolójiku sira ne’ebé bele esplika tansá nia hetan rezultadu sira hanesan ne’e.

Ida-ne’e hanaran “deskarga kognitivu”, ne’ebé akontese bainhira ema ida hala’o asaun fíziku sira hodi hamenus estrese mentál.

Ezemplu ida kona-ba alíviu karga kognitivu maka bainhira ita-boot fila pozisaun mapa nian hodi koresponde ho dezeñu estrada nian iha ita-boot nia oin.

Atividade sira-ne’e permite ita-boot atu hamenus serbisu mentál balun ne’ebé ita-boot presiza halo hodi orienta ita-boot nia an, nune’e hamenus estrese iha kakutak no halo kna’ar atu la’o iha diresaun loos sai fásil uitoan.

Bainhira atu halo lista ida atu halo antes toba, saida maka akontese maka ita-boot download kna’ar hotu-hotu husi ita-boot nia hanoin ba iha surat-tahan ida hodi hakerek sira iha ne’ebá (ka iha ita-boot nia telefone se ita-boot iha serteza katak ita-boot sei la tentadu atu loke mídia sosiál ka email).

Ho maneira ida-ne’e, ita-boot hamenus ezijénsia atu hanoin kona-ba kna’ar sira-ne’e enkuantu ita-boot koko atu toba.

No, envezde husik kna’ar sira la’o arbiru iha ita-boot nia ulun, buat hotu sei arranja ho di’ak iha orden ida.

Kna’ar sira-ne’e hanesan “arkivadu”, prontu atu halo iha kualkér tempu. Hanesan bónus, hodi foti nota sira, ita-boot la presiza preokupa atu haluha sira.

Idealmente, hakerek kna’ar hotu-hotu ne’ebé iha liman ho detalle envezde uza de’it títulu boot sira.

Profesór Scullin nia peskiza hetan katak ema okupadu sira ne’ebé halo lista ho tarefa liu 10 toba ho média minutu 15 lalais liu duké sira ne’ebé la hakerek lista atu halo.

Sira mós toba minutu neen lalais liu duké ema sira ne’ebé halo de’it lista badak.

Entaun, halo lista ida ne’ebé komprensivu.

Halo buat sira-ne’e hotu bele sai susar bainhira ita-boot kole no besik atu toba. Maibé, rezultadu sira bele vale esforsu.

Hakerek kna’ar hotu-hotu molok halo sira konserteza sei la halo ita-boot nia moris sai relaxadu liu, maibé ida-ne’e bele ajuda ita-boot hamenus ansiedade no toba di’ak liu.

No, Ita-boot sei preparadu liután atu hasoru loron aban, tanba Ita-boot hakerek ona buat hotu ne’ebé presiza halo ho moos.

Fonte: BBC Indonézia

relavante