Importansia hakerek istória Timor Leste nia ukun-rasik-an

Imajne: Supply
Imajen: Supply
banner 120x600
131 Views

G-NEWS (DILI) — Hakerek istoria Timor Leste nia ukun-rasik-an importante tebes ba jerasaun sira tuir mai tanba sai hanesan espellu ida ne’ebé refleta ba identidade no kultura nasionál. Komprende viajen naruk no dezafiante ne’ebé lori atu hetan independénsia ajuda foin-sa’e sira sente ligadu liután ba sira nia istória no kultura.

Importante mós atu hanoin no apresia sakrifísiu sira ne’ebé halo hosi nasaun nia eroi no fundadór sira, ne’ebé dala barak luta maka’as no hasoru susar oioin hodi hetan ukun-rasik-an. Liuhosi komprensaun istória ida-ne’e, jerasaun sira iha futuru bele aprende hosi esperiénsia pasadu, tantu hosi erru sira ne’ebé akontese ona no susesu sira ne’ebé hetan ona, atu nune’e sira bele foti desizaun ne’ebé matenek liu no evita repete fali erru sira ne’ebé hanesan.

banner 325x300

Nicolau Lobato hanesan figura xave ida iha Timor Leste nia luta ba ukun rasik-an no nu’udar Prezidenti dahuluk nasaun nian hafoin deklarasaun ukun rasik-an.

Lobato nu’udar líder FRETILIN ne’ebé lidera luta hasoru kolonializmu Indonézia. Iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, FRETILIN deklara Timor Leste nia independénsia no Lobato hetan nomeasaun nu’udar Prezidente. Maibé, nia ukun badak tebes, tanba Indonézia invade kedas Timor Leste iha fulan-Dezembru 1975.

Tuir dadus ne’ebé G-NEWS rekolla hosi fontes lubuk ida katak, hafoin invazaun Indonézia, Lobato hetan obriga atu kontinua nia luta iha funu gerilla hasoru invazór. Infelizmente, iha loron 31 fulan-Dezembru 1978, Nicolau Lobato mate iha funu hasoru tropa Indonézia. Maski nia prezidénsia badak, Lobato hanoin hanesan eroi nasionál Timor Leste nian no símbolu luta nasaun nian ba ukun rasik-an. G-NEWS hanoin katak, Ninia naran hetan boot iha maneira oioin, inklui naran dalan no instituisaun sira iha Timor Leste, nu’udar omenajen ba ninia dedikasaun ba ukun rasik-an no liberdade.

Depois ida ne’e, Xanana Gusmão assume hikas responsabilidade boot ida, hodi reorganiza funu, hodi hatudu ba mundu katak, Timor Leste nia funu sei kontiniua, atu defende povu no Rai Timor ne’ebé hetan okupa hosi forsa Indonézia nian. Gusmão sai nu’udar figura importante ida iha luta klandestinu no koñesidu nu’udar líder gerilla, no hanesan Komandante Em Xefe FALINTIL nian.

Gusmão hetan kaptura hosi tropa indonéziu sira iha tinan 1992 no hetan kondenasaun ba tinan 20 iha prizaun. Hafoin Timor Leste hetan independénsia iha tinan 2002, Gusmão hetan nomeasaun nu’udar Prezidente hosi tinan 2002 to’o 2007. Tuirmai nia hala’o kna’ar nu’udar Primeiru-Ministru hosi tinan 2007 to’o 2015 no fila-fali nu’udar Primeiru-Ministru hosi tinan 2015 to’o 2017.

Xanana Gusmão hetan venerasaun hanesan Timor Leste nia “Aman ba Independénsia” no konsidera nu’udar eroi nasionál ida hosi nasaun ne’e. Nia nafatin ativu iha politika no fó influênsia ba diresaun politika Timor Leste.

G-NEWS Koñesimentu kona-ba istória independénsia nian mós hametin konxiénsia sívika, enkoraja jerasaun foun atu sai ativu no responsável liután iha sira-nia moris polítika no sosiál. G-NEWS hanoin hodi dokumenta no estuda istória ida-ne’e, ita mós garante katak memória kona-ba akontesimentu importante la lakon ba tempu no moris nafatin iha nasaun nia memória koletiva.

Istória sira independénsia nian dala barak inklui perspetiva no lian oioin hosi grupu oioin iha sosiedade, ne’ebé ajuda promove inkluzividade no diversidade. Ikus liu, G-NEWS hakerek istória independénsia nian iha kna’ar importante atu forma no hametin sentidu unidade no orgullu nasionál, ne’ebé esensiál atu hari’i futuru ida ne’ebé harmonia no sólidu liu.

Istória hanesan espellu ida ne’ebé refleta identidade no jornada nasaun ida nian. Iha kontekstu Timor Leste, hakerek istoria ukun-rasik-an la’ós de’it dokumenta eventu boot sira, maibé fó onra ba luta no selebra konkista sira ne’ebé hetan ona.

G-NEWS nota katak, Timor Leste nasaun ki’ik ida ho istória ne’ebé nakonu ho dinámika, hetan independénsia hafoin tinan barak luta hasoru kolonializmu no okupasaun. Prosesu ukun-rasik-an ida-ne’e nu’udar ezemplu klaru kona-ba nia povu nia determinasaun no korajen. G-NEWS sente katak, atu hakerek istória Timor Leste nia ukun-rasik-an la’ós de’it atu grava data no akontesimentu; ida-ne’e inklui destaka sakrifísiu, perseveránsia, no esperansa ne’ebé forma nasaun ida nia identidade.

Primeiru, dokumentasaun istória ukun-rasik-an nian ajuda jerasaun futuru atu komprende sira-nia luta nia abut. Ida-ne’e maka pasu importante ida hodi hanorin valór sira kona-ba liberdade, soberania, no direitus umanus. Tuir G-NEWS katak, Jerasaun foun sira ne’ebé hatene istória kona-ba luta sira hosi sira nia antesesór sira sei apresia liután independénsia no iha kompromisu atu mantein no luta ba valór sira ne’ebé sira luta ba.

Aleinde ne’e, hakerek istória ukun-rasik-an sai mós hanesan lembransa ida ba komunidade internasionál kona-ba Timor Leste nia lala’ok. Ida-ne’e fó oportunidade ba reflesaun globál kona-ba importánsia hosi apoiu internasionál iha prosesu dekolonizasaun no rekuperasaun nasaun nian. Hodi iha narrativa ne’ebé klaru no detallu, Timor Leste bele hametin sira-nia pozisaun no lian iha palku internasionál.

Hakerek istória independénsia nian serve atu hari’i sentidu unidade no identidade nasionál. Ida ne’e ajuda povu Timor Leste atu sente orgullu no iha sentimentu pertense ba sira nia rain. G-NEWS nia perspetiva katak, liuhosi istória luta, sakrifísiu no atinjimentu, nasaun ida-ne’e bele hametin ninia identidade koletiva no serbisu ba futuru ida ne’ebé di’ak liu.

Timor Leste nia Ukun-Rasik-An

Iha loron 30 fulan-Agostu tinan 1999, Timor Leste rejista kapítulu foun ida iha ninia istória bainhira ninia povu ho unanimidade vota ba ukun rasik-an hosi Indonézia iha referendum istóriku ida. Iha tinan hirak nia laran, rejiaun ne’ebé uluk koñesidu ho naran Timor Lorosa’e hasoru dezafiu no difikuldade oioin iha luta ba liberdade. Maibé, povu nia determinasaun no espíritu luta nian nunka menus.

Referendu ne’e hanesan rezultadu hosi akordu internasionál ne’ebé halo hafoin esforsu diplomátiku oioin hodi rezolve konflitu ne’ebé la’o kleur ona. Ho apoiu hosi ONU no komunidade internasionál, prosesu votasaun la’o ho esperansa maski iha tensaun.

Tuir G-NEWS katak, Rezultadu referendum ne’e hatudu katak maioria povu Timor Leste vota atu haketak-an no harii nasaun foun. Desizaun ne’e nu’udar símbolu ba vitória direitu ba autodeterminasaun no esperansa ba futuru ne’ebé di’ak liu.

Timor Leste nia selebrasaun independénsia iha 20 Maiu 2002, bainhira ofisialmente sai nu’udar nasaun independente no soberanu, nu’udar momentu istóriku tebes. Lidera hosi Prezidente Xanana Gusmão no apoiu hosi komunidade internasionál, Timor Leste hahú jornada foun nu’udar nasaun independente.

Agora, tinan-tinan, povu Timor Leste komemora independénsia ho antusiasmu boot. Sira selebra ho parada sira, serimónia ofisiál sira, no atividade kulturál oioin ne’ebé hatudu sira nia identidade no orgullu nu’udar nasaun independente ida.

Vitória iha luta ida ne’e la’ós de’it refleta realizasaun polítika, maibé sai mós símbolu ba forsa no reziliénsia povu Timor Leste hodi hasoru dezafiu oioin. G-NEWS hanoin katak, espíritu “Ukun-Rasik-an ” kontinua sai destake no lembransa ba importánsia direitus umanus, liberdade no dame.

Ikus liu, dokumenta istória Timor Leste nia ukun rasik-an fó oportunidade atu apresia no fó onra ba eroi nasionál sira. Ida-ne’e maka forma apresiasaun ida ne’ebé apropriadu ba sira ne’ebé luta no sakrifika ona ba nasaun nia liberdade no independénsia. Hanoin hikas no selebra sira-nia kontribuisaun mak dalan ida atu garante katak sira-nia servisu sei la haluha.

Liuhosi hakerek no dokumenta istória ukun rasik-an nian, Timor Leste la’ós de’it kria arkivu ida ne’ebé iha folin maibé mós hari’i fundasaun ida ne’ebé metin ba futuru. Ida ne’e nu’udar pasu importante hodi prezerva legadu luta nian no garante katak valór sira ukun rasik-an nian moris nafatin iha aspetu hotu-hotu moris povu Timor Leste nian.

REDASAUN G-NEWS

relavante