Invazaun Indonézia ba Timor Leste: liman ran hosi Embaixador Australia nian iha Jakarta

Eis Diplomáta no Konsul Australia iha Dili James Dunn halos katak arkiva refere “lista alvu” sira ba líder Timor. “laos atu duni hosi Timor, maibé labele hosik atu hasees,” haktuir nia, “Tristemente-ke, ida ne’e lista assasinatu nian”

banner 120x600
216 Views

G-NEWS (DILI) – Dokumentasaun ida ne’e, públika ona iha loron 13 fulan Juñu tinan 2023 IndoProgress hosi Indonézia nian, ne’ebé ativista no mídia nasionál Indonézia sira mós hala’o ona publikasaun, inklui G-News iha Timor Leste mós asesu. Istória pasadu ne’e interesante tebes, la’os atu hakanek fitar ne’ebé iha, hmaibé istória ne’e pertinente tebes ba jerasaun foun sira atu bele prezerva nu’udar memória ida ba luta libertasaun nasionál. Tuir mai ita ba sani hamutuk.

 

banner 325x300

Lian ne’ebé hato’o hosi eis Diplomátika Australia Richard Woolcott, ne’ebé hakotu ona is ho tinan 95. Durante ne’e Woolcott sai ezemplu ho “asaun kongratula”, nu’udar Diplomáta Australia di’ak liu hosi jerasaun” jigante iha ambiente diplomátika,” to’o konsidera diplomátika efetivu ne’ebé Australia iha”. Saída mak menus hosi esplikasaun maske barak hatene katak ninia papel ba desizaun Jakarta invade Timor Leste. Mal-entendidu ne’ebé luan kona-ba papel Woolcott iha Timor Leste hetan komentáriu hosi eis Diplomáta ida. Nia hateten katak hosi kazu refere Woolcott maka apoiu (Australia) atu foti desizaun ho aktus Fait Accompli, nu-entantu Australia laos sai hanesan observador ke la iha kontrola. Faktus sira hatudu katak Australia inklui ninia embaixada iha Jakarta, espesialmente iha Woolcott (1975-1978) halimar ho estratéjia importante hodi apoiu dezastre ba invazaun ho brutalismu hasoru povu Timor durante tinan barak nia laran.

 

Parese-ke prova ne’ebé hatodan Woolcott mak dokumentu segredu ida ne’ebé ha’u asesu iha arkivu Nasionál Ministériu Negósiu Estanjeiru Australia nian. mumentu ne’ebá iha hela prosesu peskiza hodi hakerek livru kona-ba Narrative of Denial (2021). dokumentu sakrifïsiu iha loron 29 fulan Agustu tinan 1975 ne’ebé kontempla ho indíse ho nia alvu assasinatu hosi Indonézia. Iha laran deskreve naran ne’ebé inesperadu “Agitadora Komunismu” ne’ebé pikadu “bainhira tenpu to’o ona”. Dokumentu ne’e akompaña ho pájina hat ne’ebé priense serie ho akuzasaun ne’ebé detallu tebes ho erradu kona-ba naran sira ne’ebé mensiona (DFA 1975b).

 

Dokumentu ho títulu “Steps to Preven Communist Agitators to Escape” (‘Kada etapa atu prevene no hasees hosi agitadoraa komunismu’) ne’ebé entrega ba ajensia senior Intelijénsiaa Indonézia Harry Tjan hato’o ba Allan Taylor, asesor senior liu embaixador Woolcott nian. provizoriamente Tjan hanesan peso aida ne’ebé hala’o kontaktu Intelijénsia Australia ne’ebé mak hetan konfia másimu hosi rezime militár Indonézia. Nia fó “lista alvu” iha fulan Setembru tinan 1975, fulan rua ho balun antes invazaun akontese. Dokumentu refere kontinua ba Ministériu Negósiu Estranjeiru Alan Renouf, hodi arkiva tiha.

 

Eis Diplomáta no Konsul Australia iha Dili James Dunn halos katak arkiva refere “lista alvu” sira ba líder Timor. “laos atu duni hosi Timor, maibé labele hosik atu hasees,” haktuir nia, “Tristemente-ke, ida ne’e lista assasinatu nian”.

 

La iha referénsia ba dokumentu ida ne’e ho ninia kontinuasaun “Lista Alvu” ne’ebé arkiva. La iha faktus katak objetu kona-ba lista refere hato’o on aba autoridade relevante Indonézian nian. tambem la iha faktus ba aktus atu fo atensaun ba ema sira ne’ebé sai alvu ba assasinatu katak sira nia vida ameasadu.

Dokumentu refere alista ho ema na’in 19 hosi lideransa Independênsia Timor Leste nian, Fretilin. Ema sira ne’ebé alista ona iha Timor, no hetan kapturasaun hafoin invazaun Indonézia depois oho hosi forsa Indonézia. Sira ne’e mak hanesan;

  1. Rosa Muki Bonaparte, Sekretária ba Organizasaun Mulher de Timor (OPMT). Hetan eksekusaun hosi forsa Indonézia loron ida depois Invazaun.
  2. Nicolau Lobato, Lideransa Fretilin ne’ebé oho iha tinan 1978, nia kaben Isabel Lobato, nia naran la tama lista maibé oho hafoin kaptura depois invazaun
  3. Antonio Carvarino, Eskritór Fretilin nian ne’ebé hetan oho hafoin kaptura iha fulan Fevereiru tinan 1979, no
  4. Maria do Ceu Carvarino, Konselleiru Polítika Fretilin no Antonio Carvarino nia kaben lakon lakleur de’it invazaun

Jornalista Australia Roger East, ne’ebé subar án iha apartamentu ida iha Dili hamutuk ho timoroan balun, hetan kapturasaun no hala’o kedan eksekusaun iha Dermaga Dili. Entantu, ema na’in tolu sorti atu kaptura no oho hosi forsa Indonézia. Na’in tolu refere nu’udar fígura sentral Timor Leste ne’ebé luta to’o hetan ukun rasik án

  1. José Ramos Horta, atúal Prezidente Timor Lestes, ne’ebé haruka ba Australia antes invazaun;
  2. Mari Alkatiri, Primeiru Ministru da-huluk Timor nian, mumentu ne’ebá nomeia ba Mozambike, no
  3. Xanana Gusmão, ne’ebé refujia ba ai-laran no sai fígura ba rezisténsia Timor Leste. Hafoin Restaurasaun Independénsia iha tinan 2002, Xanana sai prezidente da-huluk Timor Leste.

Woolcott sai embaixador Australia iha Jakarta to’o tinan 1978. Ida ne’e mak períodu militár Indonézia hala’o operasaun “Limpeza” iresponsável hasoru povu Timor. Opesaun refere afeta hamlaha iha área rural sira. Iha tinan tolu nia laran de’it, maijumenus populasaun hamutuk rihun atus ida walu nolu mate tanba hamlaha. Iha parte seluk, situasaun ne’e hetan dokumentasaun hosi Declassified Asutralia iha artigu ho nia títulu “Blook in the Archives”.

 

Woolcott ninia kareira di’ak tebes nu’udar Embaixador Australia nian iha Nasoens Unidas iha tinan 1982, antes promove nia sai nu’udar Ministru Negosiu Estranjeiru iha tinan 1988 to’o tinan 1992.

Kareira Allan Taylor mós nune’e. to’o nível ás nian, nia assume kargu nu’udar Diretór ba Spionajen estranjeiru, Australian Secret Intelligence Service (ASIS), desde tinan 1998 to’o tinan 2003. (Nu’udar narrativa, pozisaun Taylor iha ASIS troka hosi ema antigun ida iha Embaixada Jakarta, David Irvine, en’ebé iha responsabilidade ba operasaun espionajen Timor Leste hosi Australia iha tinan 2004.

Dokumentu “Lista Alvu” inklui deklarasaun Woolcott no lideransa balun tán katak, istória kona-ba oinsa diplomata sira Australia nian ne’ebé intelijente no nakonu ho fiar án hosi ameasa hosi  rede sira; reputasaun sira dezabilitadu (cacat) tanba halo ona kolaborasaun ho Indonézia ne’ebé atu atu hapara prosesu dekolonizasaun Timor Leste no obriga integrasaun ho assasinatu teb-tebes.

Primeiru Ministru Gough Whitlam nomeia Sekretária privadu Peter Wilenski ba Indonézia atu negósia ho Tjan iha fulan Juñu tinan 1974. Tuir fontes sira hosi Indonézia (Wanandi 2012, 195) ho Australia, Wilenski hateten ba Tjan katak, Whitlam fiar Timor Leste nia ukun rasik án susar atu atinji, nune’e di’ak liu hamutuk ho Indonézia la ho violênsia. Negosiasaun ne’e apoiu hosi Woolcott iha mumentu ne’ebá nomeia nu’udar Embaixador.

Akompaña nafatin, sei kontinua fila-fali iha parte II nian.

Redasaun G-News (Tatoli Ita Lian)

relavante