G—NEWS (REDASAUN) — Natureza iha kbi’it ne’ebé boot liu duké ita. Ita barak iha tendénsia atu sente fiar-an iha ita-nia abilidade atu ultrapasa dezafiu sira ne’ebé natureza soe mai ita, maibé mota sira maka elementu naturál ida ne’ebé dala barak hatudu mai ita oinsá ita sala atu subestima sira-nia kbi’it. Koko korrente mota nian bele sai desizaun ida ne’ebé maka fatal, no trajédia sira iha mundu tomak hatudu oinsá ida-ne’e bele sai perigozu.
Ezemplu ida ne’ebé partikularmente trájiku akontese iha mota Amazónia iha Brazil, ne’ebé koñesidu hanesan mota ida ne’ebé boot liu no maka’as liu iha mundu. Iha tinan 2019, grupu turista sira iha aventura ida iha mota ida-ne’e tenta atu atravesa korrente ne’ebé maka’as tebes, maski sira la komprende didi’ak oinsá korrente ne’e maka’as iha ne’ebá.
Sira balun, ne’ebé maka aventureiru sira ne’ebé iha esperiénsia, la hatene kona-ba mudansa iha kondisaun bee nian hafoin udan-boot monu iha área mota-leten nian. Bainhira sira koko atu hakur, mota nia korrente sai makaʼas derrepente no lori sira balu ba dook, no naʼin-rua mate. Trajédia ida-ne’e hanesan lembransa ida katak mota nia laloran bele muda lalais tebes, maski iha fatin sira ne’ebé parese la perigu.
Kazu sira hanesan ne’e hatudu oinsá importante atu respeita nafatin forsa natureza nian. Maski ita bele aprende buat barak kona-ba mota sira no kondisaun naturál, maibé ita labele kontrola ho kompletu. Sala boot ida ne’ebé turista sira-ne’e halo maka fiar-an demais, sente katak sira nia esperiénsia sufisiente atu hasoru dezafiu natureza nian. Tuir loloos, mota nia laloran sira hanesan sira iha Amazónia iha kbi’it ne’ebé maka’as tebes, no bele muda iha instante ida, hetan influensia hosi tempu no fatór seluk ne’ebé maka ita labele kontrola.
Ezemplu seluk, ne’ebé besik liu maka kazu mota Merced nian iha Estadus Unidus, mota ida ne’ebé suli liuhosi Parke Nasionál Yosemite, California. Iha ne’ebá, iha tinan 2021, turista ida ho tinan 25 koko atu atravesa mota maski iha avizu sira kona-ba kondisaun atuál ne’ebé maka’as tebes.
Mota Merced, maski parese kalma iha superfísie, bele iha korrente maka’as tebes hafoin neve monu maka’as no bainhira neve hahú nakfera. Mane ne’e hetan lori hosi korrente no hetan mate oras balun liutiha. Insidente ida-ne’e fó hanoin mai ita katak maski ita hanoin katak ita komprende natureza, natureza dala barak iha maneira ida atu koko ita-nia limite sira.
Iha mós insidente barak iha Austrália, liuliu iha mota Murray nia sorin, ne’ebé hanesan mota ida ne’ebé naruk liu iha nasaun ne’e. Iha tinan 2017, ema na’in rua mate tanba koko atu nani hasoru laloran ne’ebé maka’as iha mota ne’e. Vítima na’in rua, ne’ebé maka aventureiru ne’ebé iha esperiénsia, la kalkula ho kuidadu forsa hosi korrente mota nian ne’ebé mosu hafoin udan-boot iha mota-leten. Sira mout hafoin koko atu ultrapasa korrente ne’ebé maka’as liu duké sira antisipa. Akontesimentu ne’e hanesan avizu ida ba ema barak ne’ebé hakarak atu esplora ka halo atividade hale’u mota, katak natureza iha kbi’it ne’ebé labele prevee.
Aleinde ne’e, insidente sira-ne’e fó hanoin mai ita kona-ba importánsia atu respeita natureza nia sinál sira no rona ba avizu sira. Iha mota barak ne’ebé koñesidu ho sira nia rápidu, hanesan Amazónia, Yosemite, ka Murray, sempre iha avizu kona-ba kondisaun perigozu , tantu avizu hosi ofisiál lokál ka sinál naturál ne’ebé hateten mai ita katak kondisaun mota nian la seguru. Ignora avizu sira-ne’e dala barak remata iha trajédia.
Akontesimentu trájiku hanorin ita katak laiha buat ida maka importante liu duké ita-nia seguransa bainhira hasoru forsa natureza nian. Maski sente iha esperiénsia, ita nunka bele kontrola ka predikte forsa furak natureza nian. Se ita hakarak goza natureza nia furak, ita tenke halo ida-ne’e ho kuidadu tebes no sempre tau prioridade ba seguransa.
Ikus mai, natureza hanorin ita atu sai matenek no respeita nafatin nia kbi’it. Koko korrente mota nian la’ós desizaun ne’ebé matenek, tanba ita bele koko de’it atu adapta ba natureza, la’ós atu konkista nia. Molok atu sai ba rai-fuik, importante atu sempre fó atensaun ba kondisaun sira iha ita-nia sorin-sorin no husu nafatin ba ita-nia an: ha’u prontu atu hasoru forsa natureza nian ne’ebé ita la espera?