Saudozu Koronel Maucalo hakotu viajen moris iha Malázia

Imajen: Koronel F-FDTL António Soares da Silva "Maucalo"
Imajen: Koronel F-FDTL António Soares da Silva "Maucalo"
banner 120x600
139 Views

G-NEWS (DILI) — Koronel F-FDTL António Soares da Silva “Maucalo” moris iha loron 9 fulan Dezembru tinan 1962) iha Macaduique, munisípiu Viqueque. Nia hanesan figura militar ida iha Timor Leste, no eis Xefe Estadu Maior Militar ba Prezidente Timor Leste.

Viqueque (Tetum: Vikeke ) sidade ida iha kosta súl Timor Leste nian, dook km 183 hosi Dili. Silva luta dezde invazaun Indonézia iha Timor Lorosa’e iha tinan 1975 nu’udar komandante unidade ida (Unidade) FALINTIL nian hasoru invazór sira.

banner 325x300

Iha loron 8 Agostu 1983 Silva envolve iha atake hasoru unidade militár Indonézia iha Kraras, iha ne’ebé soldadu Indonézia na’in 14 mate (tuir fonte seluk 16). Tanba festivál lokál sira, ema Indonézia sira iha sira nia kilat la tanjível bainhira hetan ataka. Guarda na’in-rua ne’e hetan derrota iha minutu sanulu nia laran. Vítima sira ne’e dehan tesi tiha timoroan sira nia penis. Indonézia sira hatán ba atake sira hosi Masakre Kraras.

Masakre Kraras akontese iha fulan Agostu to’o Setembru 1983 iha ne’ebé kuaze mane inklui labarik mane sira iha aldeia Kraras hetan oho husi ABRI. Ema balu halai ba ai-laran. Bainhira sira kaer ka rende, obriga sira hela iha fatin ida iha Kraras ne’ebé hanaran Lalerek Mutin. Iha fatin ne’e sira barak mak mate hamlaha.

Trajédia Kraras hahú ho kazu asédiu seksuál ne’ebé tuir informasaun soldadu Indonézia sira maka halo. Tuir Carrascalao no testemuña ocular lubuk ida, iha membru Hansip ida ne’ebé rekoñese katak nia feen hetan tratamentu indesente hosi membru militár Indonézia nian. Membru Hansip ida-ne’e maka halo reasaun no baku membru militár ne’ebé maka inkomoda nia feen.

Iha loron 8 fulan Agostu, tropa FALINTIL no membru sira Ratih nian ne’ebé komandu husi Virgílio dos Anjos (Ular Rheik) ataka aldeia Kraras, hodi hamate membru 15-16 husi batallaun enjeñeiru kombate nian (Yon Zipur). Membru zipur ida iha uma nia kakuluk nune’e nia seguru. Hafoin nia relata atake ida-ne’e ba komandante batallaun 501.

Iha loron 7 fulan Setembru tinan 1983, batallaun 501 tama iha aldeia Kraras ne’ebé mamuk no sunu kuaze uma hotu iha ne’ebá. Ema na’in 5 resin ne’ebé sei hela iha aldeia, inklui ferik ida, mate iha atake ida-ne’e. Ema sira ne’ebé hetan oho balun nia mate-isin sunu hamutuk ho sira nia uma.

Iha loron 20 Juñu 1991, Silva hetan kaptura husi Indonézia sira. Iha julgamentu xefe FALINTIL nian Bainhira iha FALINTIL, nia sente hanesan sidadaun Portugál, maibé agora nia ema Indonézia. Silva seidauk iha komarka iha momentu ida-ne’e. Reduz ba Indonézia sira iha tinan 1999 Silva ofisialmente retira no tama iha Forsa Defeza Primeiru Timorense (F-FDTL) foun. Iha tinan 2003, nia kaer kargu kapitaun no hetan kna’ar atu ke’e FALINTIL sira ne’ebé monu iha foho sira Timor Lorosa’e nian.

Konstituisaun Timor Leste fó mandatu katak F-FDTL mak responsavel atu proteje nasaun husi atake husi liur. Konstituisaun hateten katak F-FDTL “sei garante independénsia nasionál, integridade teritoriál no liberdade no seguransa populasaun nian hasoru kualkér agresaun ka ameasa esterna, iha respeitu ba orden konstitusionál.” Konstituisaun mós hateten katak F-FDTL “sei la partidáriu no tenke obedese ba organizasaun kompetente sira soberania nian tuir konstituisaun no lei sira, no labele interfere iha asuntu polítiku sira.” Polísia Nasionál Timor Leste (ka PNTL) no forsa seguransa sivíl sira hetan responsabilidade ba seguransa interna. Iha prtika responsabilidade F-FDTL no PNTL nian la delinea klaru, no ida nee hamosu konflitu entre organizasaun rua nee.

Iha loron 24 Maiu 2017 Silva hetan nomeasaun nu’udar xefe estadu maiór militár ba Prezidente Francisco Lú-Olo Guterres. Iha tempu hanesan promesa ne’e hetan promosaun hosi tenente koronel ba koronel.

Kareira Militár FALINTIL

Informasaun ne’ebé fó sai iha Booklet Prezidensia Repúblika 2017 esplika katak, molok, invasaun Maucalo tama FALINTIL nuudar Soldado iha sentru instrusaun Taibessi Dili. Hafoin invazaun Maucalo kontinua sai militar ho kargu soldado partensia ba kompanhia movel  ho Komando Paulino da Gama Mauk Moruk iha Setor Ponta Leste.

Iha 1976 Maucalo asumi kargu Komandante Pelutaun movel neebe ikus mai transforma ba forsa intervensaun.

Iha, 1977-1978, Maucalo noemadu Komandante pelutaun primeira kompanhia de Choque . Hafoin zona libertadas rahun, husi 1979-1980 Maucalo kontinua Komandante pelotaun forsa konsentrada. Depois Konferensia reorganizasaun Nasional iha 1981 Maucalo ezerse kargu Komandante pelotaun da kuatru companhia  husi Brigada Vermelha kolokadu iha Regiaun Nakroma.

Husi, 1984-1991 Maucalo asumi kargu  segundu Komandante ba III  Unidade ba forsa konsentrada.

Bataliuan 303 husi forsa invanzasaun Indonesia kaptura Maucalo iha dia-20 junhu 1991 no sai prizoneiru iha Soibada , Ainaro 1996.

Iha prizaun Maucalo involve iha atividade organizasaun frente Klandestina to’o 1999, ikus mai reingresu ba forsa Armada FALINTIL.

Iha periode Independensia Maucalo asumi kargu nudar Chefe da Repartisaun da Justiça das-F-FDTL.

Iha 2017- 2022 Maucalo nomeado no asumi kargu nudar Chefe da Casa Militar Presidensia República ho postu Coronel F-FDTL.

Hakotu is iha Ospitál Malázia

Tuir informasaun ne’ebé fó sai iha mídia online SAP News TL ne’ebé G-NEWS asesu katak, veteranu Maucalo hakotu is sábadu, loron 12 fulan-Outubru tinan 2024 iha Malázia. Oras ne’e, Saudozu nia mate isin sei iha Malázia, enkuantu iha informasaun kona-ba transladasaun saudozu António Soares nia mate isin hosi Malázia mai nia rai moris fatin, Timor-Leste.

Saudozu Antonio Soares “Maucalo” ba hala’o tratamentu iha ospitál Internasionál Malázia tanba sofre moras, infeslimente la konsege kura ba nia moras ne’e  tanba sofre moras grave.

Redasaun G-NEWS

relavante