Lilin hosi Dili nunka mate ba masakre 12NOV91

Imajen: Labarik na’in rua ho joven ida, iha área Pantai-Kelapa, Dili, sunu lilin, no hasae orasaun, hodi fó omenajen ba masakre Santa Cruz, tinan 34 liu-bá, kuarta-feira, 12112025. (Foto//G—NEWS)
Imajen: Labarik na’in rua ho joven ida, iha área Pantai-Kelapa, Dili, sunu lilin, no hasae orasaun, hodi fó omenajen ba masakre Santa Cruz, tinan 34 liu-bá, kuarta-feira, 12112025. (Foto//G—NEWS)
banner 120x600
147 Views

G—NEWS (DILI) — Insidente Santa Cruz, ne’ebé akontese iha loron 12 fulan-Novembru tinan 1991, iha Dili, nu’udar pontu mudansa ida iha istória Timor-Leste nia luta ba ukun rasik-an. Liutiha tinan tolunulu resin haat, komunidade mantein nafatin tradisaun komemorasaun liuhosi rituál sunu lilin iha uma no fatin públiku sira.

G—NEWS aprezenta narrativa refletivu bazeia ba observasaun sosiál no aprosimasaun kulturál ba prátika komemorasaun iha kontestu dezenvolvimentu identidade nasionál pós-independénsia.

banner 325x300

Liuhosi entrevista badak (vox pop) ho rezidente lokál iha Dili, G—NEWS destaka memória koletiva kona-ba trajédia ne’e kontinua forma konxiénsia nasionál, solidariedade sosiál, no valór umanitária.

Masakre Santa Cruz sai hanesan akontesimentu ida ne’ebé signifikativu liu. Manifestasaun pasífiku ida hosi joven rezisténsia iha Díli hosi Igreja Motael ba semeteriu Santa Cruz nakfilak ba ran bainhira forsa TNI tiru hasoru manifestante sira. Tuir relatóriu internasionál oioin, hanesan BBC News (1991) no Relatóriu Amnistia Internasionál (1992), ema atus ba atus mate ka lakon iha akontesimentu ne’e.

Eventu ida-ne’e nu’udar símbolu sofrimentu no katalizadór ida iha luta diplomátika ne’ebé lori ba ukun rasik-an, ne’ebé hetan iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002. To’o ohin loron, kada loron 12 fulan-novembru, povu Timor-Leste hala’o rituál sunu lilin koletivu nu’udar forma respeitu ba vítima sira. Tradisaun ida-ne’e iha valór sosiál, espirituál no nasionalista ne’ebé kle’an, no sai ona parte ida hosi narrativa nasionál.

Papél ida-ne’e uza aprosimasaun kualitativu-deskritivu uza métodu narrativa vox-pop (povu nia lian) hodi reprezenta konxiénsia públika kona-ba memória koletiva trajédia Santa Cruz nian.

Dadus narrativu hetan liuhosi sasin hosi rezidente Dili sira hosi background sosiál oioin—inklui rezidente sira hosi Pantai Kelapa, Suco Comoro, no Becora—ne’ebé fahe signifikadu hosi rituál sunu lilin iha véspera aniversáriu ba dala 34 hosi trajédia ne’e (12 Novembru 2052).

Bainhira kalan 12 Novembru 2025, besik ona, situasaun iha Dili sai nonook ivu. Kuaze iha uma hotu, rezidente sira sunu lilin hanesan sinál respeitu ba vítima sira. Rituál ida-ne’e la’o ona durante dékada tolu resin no sai nu’udar parte integrante ida hosi identidade sosiál povu timoroan nian.

Iha tasi-ibun Kelapa, rezidente ida naran Juanico Gomes, agora ho tinan 56, hatete:

“Ami sunu lilin atu hanoin fila-fali akontesimentu tinan barak liu ba. Lilin nia naroman hanesan omenajen ida ba sira ne’ebé mate, rejulta fó independénsia mai Timor Leste.”

Tuir Juanico, tradisaun ne’e mós sai hanesan meiu ida hodi eduka jerasaun foun sira kona-ba valór nasionál. Labarik sira involve iha sunu lilin hamutuk ho família, akompaña ho orasaun no esplikasaun kona-ba sentidu luta ba ukun rasik-an.

Iha Suco Comoro, Ernesto Belo joven ida esplika:

“Bainhira ita sunu lilin, hanesan ita hanoin de’it pasadu, ne’e sinal ida atu ita hamutuk hodi mantein dame. Ita hakarak jerasaun foun, labarik sira hotu hatene katak independénsia lmoris hosi korajen.”

Entretantu, Carlito Exposto nu’udar joven hosi Becora reprezenta perspetiva hosi jerasaun pós-independénsia:

“Ita sente reflesaun ne’e iha ninia signifikadu. Kada vez sunu lilin ida, ita hatene katak ne’e nu’udar ritual ka tradisaun, no nu’udar sidadaun di’ak ne’ebe iha responsavel. Ita hakarak kontinua sira nia luta—liu hosi edukasaun no dezenvolvimentu.”

Narrativa ida-ne’e hatudu prosesu transmisaun valór nasionalista hosi jerasaun vítima ba jerasaun tuirmai. Liuhosi rituál simples ida-ne’e, komunidade kuda konxiénsia istóriku ida katak independénsia maka rezultadu hosi luta morál ida.

Tinan tolu nulu resin haat hafoin trajédia Santa Cruz, sosiedade timoroan kontinua prezerva memória koletiva liuhosi símbolu lilin no orasaun. Hahalok simples ida-ne’e reprezenta forma nasionalizmu ne’ebé sinseru liu—nasionalizmu ida ne’ebé iha abut iha esperiénsia terus no forsa morál.

Ritual lilin Santa Cruz hatudu katak povu Timor hari’i sira nia nasaun independente. Nune’e, reflesaun Santa Cruz nu’udar lembransa ida kona-ba trajédia pasadu nian, no aktu ativu ida hodi salvaguarda futuru ida ne’ebé bazeia iha umanidade, solidariedade, no domin ba Timor Leste.

relavante