Loron Proklamasaun iha RAEOA: Mantein espíritu ukun-rasik-an

banner 120x600
100 Views

G-NEWS (DILI) — Iha loron 28 Novembru 2024, Timor Leste komemora loron istóriku ba dala 49, nomeadamente Loron Proklamasaun Independénsia, ne’ebé proklama iha loron 28 Novembru 1975. Proklamasaun independénsia ne’e sai hanesan marku inisiál iha luta naruk povu Timor Leste nian hodi hetan liberdade hafoin liu tan liu tinan 400 iha ukun koloniál portugés nia okos, no hafoin hetan okupasaun Indonézia ne’ebé dura kuaze tinan 24 nia laran.

Maski proklamasaun ne’e la tuir kedas rekoñesimentu internasionál, proklamasaun ne’e sai nafatin símbolu maka’as ba povu Timór Leste nia vontade ba autodeterminasaun.

banner 325x300

Hanesan reflesaun ida ba viajen naruk ida-ne’e, iha loron 26 fulan-Novembru tinan 2024, Raimundo Cardoso, sidadaun ida, ko’alia ho G-NEWS kona-ba importánsia atu haree fali ba kotuk saida maka atinji ona durante kuaze meiu sékulu pós-independénsia .

Tuir Cardoso, governu presiza halo reflesaun liu tan ba nasaun ida ne’e nia lalaok hodi garante katak futuru nasaun ida ne’e bele hari’i diak liu tan. Nia subliña katak tenke tau iha konsiderasaun sosiedade, no dezenvolvimentu tenke hala’o ho foku ba hadi’a povu nia moris di’ak.

“Governu tenke halo reflesaun ba ita nia nasaun nia lalaok, hare fali ba kotuk oinsa sosiedade moris to’o agora, no hari’i ba futuru,” dehan Raimundo Cardoso.

Nia hatutan, mezmu independensia hetan ona maibé Timor Leste nafatin hasoru dezafiu bo’ot oi-oin, liu-liu kona ba dezenvolvimentu ekuitativu, edukasaun no asesu ba servisu baziku.

Entretantu, José Filomeno joven husi munisípiu Likisa fo nia hanoin kona-ba Timor Leste nia ukun-rasik-an ba dala 49.

Tuir nia, maske nasaun ida ne’e tinan 49 ona maibé sei iha servisu barak atu halo, liu-liu iha area remotas.

Nia revela katak, jerasaun joven sira iha Timor Leste antusiasmu tebes atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, maibé sira presiza edukasaun ne’ebé diak liu tan no oportunidade servisu barak liu tan.

“Hanesan jerasaun foinsa’e, ami hakarak rai ida ne’e atu dezenvolve lalais, maibé ami mos konsiente katak dezenvolvimentu labele akontese iha kalan ida de’it. Importante mak Estadu tenke mantein nafatin espíritu ukun-rasik-an nian” dehan José Filomeno.

Nia espera katak governu foka liu ba hakbi’it juventude sira, liu –liu iha area sira ne’ebé seidauk hetan atensaun sufisiente husi dezenvolvimentu nasionál.

Esperansa boot mós mai husi jerasaun joven sira seluk ne’ebé hakarak nasaun ida ne’e sai avansadu liután iha área hotu-hotu. Liuliu iha setór edukasaun, agrikultura no kriasaun empregu.

Filomeno subliña importánsia atu harii Timor Leste nia futuru liuhusi envolve juventude iha aspetu hotu-hotu dezenvolvimentu nian.

Nia mós hato’o nesesidade atu hasa’e asesu ba edukasaun no formasaun abilidade atu nune’e joven sira bele preparadu di’ak liután atu hasoru dezafiu globál sira.

Aniversariu ukun an ida ne’e sai mos momentu ida atu hare Timor Leste dezenvolve to’o iha ne’ebé ona. Maski hetan ona progresu barak iha domíniu polítika no dezenvolvimentu infraestrutura, sei iha nafatin lakuna sira ne’ebé tenke ultrapasa, liuliu entre sidade no aldeia sira, nune’e mós iha hakbi’it ekonomia povu nian.

Maski nune’e, tantu Raimundo Cardoso no José Filomeno optimista katak ho determinasaun no kolaborasaun entre governu no sosiedade, Timor Leste bele kontinua la’o ba oin, hadi’a kualidade moris sidadaun, no harii futuru ne’ebé nabilan liu.

Nu’udar nasaun joven, Timor Leste kontinua esforsa-an hodi harii fundasaun ne’ebé metin ba futuru ne’ebé di’ak liu. Aniversáriu Independénsia ba dala 49 nu’udar oportunidade ida atu refleta kona-ba luta sira ne’ebé esperiénsia ona no planeia pasu sira ba dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu no sustentável liután.

Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse-Ambeno (RAEOA) hanesan rejiaun úniku iha Timor Leste ne’ebé lokaliza fora husi fronteira nasaun nian, no lokaliza iha teritoriu Indonézia nia laran.

Komemorasaun Loron Proklamasaun iha RAEOA bele involve eventu oi-oin, husi serimónia hasa’e bandeira, atividade arte no kultura, to’o diskusaun kona-ba istória no dezenvolvimentu.

Editor Testu: Amito Qonusere Araújo

relavante