Paulina—maske ha’u hetan kaer, ha’u luta nafatin

Hosi: Raja Eben Lumbanrau, Jornalista BBC News Indonézia

banner 120x600
465 Views

G—NEWS (INTERNASIONAL) — Governu Indonézia revoga ona lisensa negósiu mineiru (IUP) hosi empreza níkel haat iha Raja Ampat, Sudoeste Papua, Tersa (10/06). Desizaun ne’e foti semana ida hafoin grupu joven ida hosi Raja Ampat no ativista sira hosi Greenpeace hetan kaer tanba husu ‘Save Raja Ampat’ hosi estragu sira ne’ebé kauza hosi mina níkel, iha konferénsia internasionál níkel nian iha Jakarta.

Asaun, ne’ebé hasai iha konta Instagram Greenpeace nian, sai viral, hetan asistimentu dala millaun 18,8 no gosta hosi millaun resin.

banner 325x300

Greenpeace fó sai katak minerasaun níkel iha illa ki’ik sira Raja Ampat nian hamosu ona desflorestasaun to’o hektar 500 no poluisaun ambientál.

Ema ida ne’ebé halo asaun no hetan kaer no hafoin ne’e liberta maka Paulina, feto ida ho tinan 24 ne’ebé orijinalmente hosi Aldeia Kabare, ne’ebé besik ba illa Manuran, Raja Ampat, fatin hosi operasaun minerasaun níkel nian.

Loron ida hafoin detensaun, Paulina fahe nia istória ho jornalista BBC News Indonézia, Raja Eben Lumbanrau, kona-ba oinsá minerasaun nikel estraga ona ai-laran, tasi no armonia komunidade nian iha Raja Ampat, ‘paraízu ikus iha Rai’. 

‘Maske ha’u hetan kaer, ha’u luta nafatin’

Laiha sinál fadiga iha Paulina nia oin bainhira Jornalista BBC News Indonézia Raja Eben Lumbanrau hasoru nia iha Jakarta, Kuarta (04/06).

Nia haree entuziazmu bainhira ko’alia kona-ba problema ne’ebé mosu tanba minerasaun níkel iha nia “paraízu” Raja Ampat.

“Ita nia ai-laran laiha ona, ita nia tasi estraga ona, no ita nia povu agora inimigu ba malu,” dehan Paulina.

Tuir loloos, iha loron ida liubá, nia, hamutuk ho joven Papua na’in tolu no ativista balun hosi Greenpeace, halo protestu iha Konferénsia Minerais Krítiku Indonézia 2025 iha Jakarta, Tersa (03/06).

Iha protestu ne’e, Paulina tara spanduk mean ida ne’ebé hakerek ‘Salva Raja Ampat husi Mina Níkel’ bainhira Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru, Arief Havas Oegroseno, halo diskursu no hetan partisipasaun husi emprezáriu mineiru mundiál sira.

Liutiha momentu ida, Paulina hetan lori hosi ofisiál ida ba sala komisaun nian no ofisiál nia liman sira grava kaer hela Paulina nian.

Paulina ho kolega na’in tolu seluk, ida maka ativista Greenpeace Iqbal Damanik, hafoin ne’e lori ba estasaun polísia hodi hetan interogatóriu oras barak, molok ikusmai hetan liberdade tanba la komete krime.

Paulina hatete katak nia la trauma. Nia sei kontinua luta ba nia “paraízu” atu bele seguru hosi minerasaun níkel.

“Maski ha’u hetan kaer, ha’u sei kontinua luta. Raja Ampat hanesan paraízu ikus Indonézia nian no mundu nian. Sira ne’ebé aseita minerasaun nikel iha Raja Ampat ne’e ema ganansioso sira, ne’ebé la hanoin kona-ba sira nia oan no bei-oan sira nia futuru, la hanoin kona-ba impaktu hosi estragu sira iha futuru”, nia hatete enkuantu tanis.

Hafoin momentu ida silénsiu nian, Paulina esplika katak nia tanis tanba nia haree “Raja Ampat ne’ebé agora muda ona hosi sidade marítima ba tasi mineiru nian. Minerasaun ameasa ita-nia moris.”

Paulina hatete katak Illa Manuran, ne’ebé lokaliza besik nia aldeia Kabare, agora parsialmente mamuk tanba minerasaun. La’ós ida-ne’e de’it, tasi-ibun no ikan sira iha illa nia sorin-sorin mós hetan poluisaun hosi lixu minarai nian.

“Durante époka ebb and flow, lixu minarai kór-kafé suli no polui ha’u nia aldeia,” nia hatete.

Uluk, nia hatete, Illa Manuran hanesan fatin ida ba nia aldeia sira atu kaer ikan no hetan produtu floresta nian.

Kompañia ne’ebé hala’o operasaun iha illa ho hektar 751 maka PT Anugerah Surya Pratama (ASP), ne’ebé nia lisensa negósiu mineiru ne’ebé kobre área ida ho medida dala ida ho balun hosi illa ne’e revoga ona hosi governu.

“Tuir instrusaun Prezidente nian, nia deside katak governu sei revoga lisensa negósiu mineiru ba empreza haat [inklui PT Anugerah Surya Pratama] iha Rejénsia Raja Ampat,” dehan Ministru Estadu Sekretáriu Prasetyo Hadi, Segunda (09/06).

Rezultadu analiza Greenpeace nian hatudu katak nivel desflorestasaun tanba minarai iha tinan 2006-2008 iha illa ne’ebé inklui iha area UNESCO Global Geopark atinji 156 hektares.

Aleinde ne’e, Greenpeace mós hetan grupu turbidez ne’ebé vizivel tanba bee-sa’e iha tasi iha Manuran nia sorin hafoin udan, liuhosi análize imajen satélite nian hosi 2024.

Deskobrimentu sira hosi Ministériu Ambiente nian hatudu mós área hosi abertura sira mineiru nian ho ektare 109,23 no poluisaun ambientál iha Manuran.

“Ida ne’e kauza duni poluisaun ambiental, turbide tasi ibun ne’ebe aas tebes, no klaru katak iha konsekuensia ne’ebe kompania tenke suporta,” dehan Ministru Ambiente Hanif Faisol Nurofiq iha Jakarta, Domingo (08/06).

Hanif esplika katak turbidez ne’e kauza hosi kolapsu hosi instalasaun mineiru ida, nomeadamente kolam sedimentasaun ka kolam sedimentasaun ba partikula bee fo’er sólidu nian molok soe ba ambiente.

“Klaru katak ita bele imajina katak se ida-ne’e hetan esplorasaun, rekuperasaun la’ós fásil liu tanba laiha tan materiál sira atu restaura,” dehan Hanif.

Ministériu Ambiente agora taka ona atividade mineiru sira iha illa Manuran no sei hatama prosesu kriminál no sivíl sira hasoru empreza.

“Polusaun no estragu ambientál ne’ebé kauza konserteza sei aplika, tantu lei penál no prosesu sivíl sira, tanba ami rejista ona kondisaun ambientál sira hanesan ne’e, atu nune’e sira ne’ebé iha interese tenke responsabiliza ba sira nia atividade,” dehan Hanif.

Bazeia ba dadus husi Ministériu Enerjia no Rekursu Minerais (ESDM), PT ASP iha Operasaun Produsaun IUP bazeia ba Despaxu husi Ministru ESDM ne’ebé fó sai iha loron 7 fulan-Janeiru 2024 no válidu to’o loron 7 fulan-Janeiru 2034. Área IUP empreza nian mak hektares 1.173 iha Illa Manuranura.

‘Uluk ita guarda malu, hadomi malu, agora inimigu malu’.

Aleinde estraga ambiente, minerasaun nikel hatete katak hamosu konflitu iha komunidade nia leet.

Ida ne’e hato’o husi Matias Mambraku, ho idade 26, ema orijinál husi Illa Manyaifun ne’ebé hala’o servisu nu’udar guia turístiku dezde 2017.

Matias haktuir katak molok mina, komunidade suku moris iha harmonia nia laran.

“Ami guarda malu, ami hadomi malu. Maibé agora, mina halo ami hotu ostil, ami la duun malu, ami to’o baku malu”, nia hatete, hodi hatete katak iha tinan ida liubá iha pelumenus konflitu tolu iha komunidade nia leet.

Nia dehan katak mina ne’e fahe ona komunidade: balun simu, balun rejeita.

Matias hatete katak nia ho ema grupu ida rejeita mina-rai nikel tanba atividade ne’e estraga ambiente, espasu moris, fonte ai-han no duni sira sai hosi sira nia knua.

Iha parte seluk, nia hatutan, grupu seluk aseita mina ne’e tanba sei loke kampu traballu.

“Buat ne’ebé ami rona katak sira hetan promesa serbisu, depois iha osan boot ne’ebé depois sei fó. Osan adat, osan komunidade nian,” nia dehan.

Envezde halo minerasaun, Matias hein katak governu sei dezenvolve setór turizmu iha Raja Ampat ho aprosimasaun matenek lokál.

“Turizmu ne’ebé amigavel ba ambiente sei proteje tasi no rai. Raja Ampat hanesan paraízu ida ne’ebé monu ba rai, orgullu hosi Indonézia no mundu. Ita tenke proteje, la’ós estraga.”

Greenpeace nia deskobrimentu sira hatudu katak Illa Manyaifun no Batang Pele inklui iha área IUP ne’ebé maka PT Mulia Raymond Perkasa (MRP) mak na’in, ne’ebé nia lisensa hetan revogasaun hosi governu.

Dadus husi Ministériu Enerjia no Rekursu Minerál hatudu katak PT MRP kaer IUP ida husi Dekretu Bupati Raja Ampat nian to’o Fevereiru 2033 ho área konsesaun ida ho ektare 2,193, boot liu duké área illa rua nian ho ektare 1,373.

Ministériu Enerjia no Rekursu Minerais esplika, atividade ne’ebé oras ne’e daudaun kompañia hala’o iha hela faze esplorasaun (perfurasaun) no seidauk iha dokumentu ambientál ka aprovasaun ambientál.

‘Desflorestasaun to’o hektares 500’.

Greenpeace Indonézia nia observasaun, esplorasaun nikel iha Raja Ampat hamoos ona ai-laran no vejetasaun naturál liu ektare 500.

Kampañista Floresta Greenpeace Indonézia, Iqbal Damanik hateten, desflorestasaun rai boot liu ho ektare 309 akontese iha Illa Gag no restu iha Illa Kawe no Manuran.

Maske relativamente ki’ik kompara ho plantasaun mina-palmeira, dehan Iqbal, ba rezidente sira ne’ebé hela iha illa ki’ik impaktu ne’e boot.

Aleinde ne’e, rai-henek ne’ebé suli hosi hamoos rai mós hatete katak halo poluisaun ba área tasi-ibun sira ne’ebé iha ahu-ruin barak.

“Iha Illa Gag rasik, ami haree katak ahu-ruin barak maka mate ka perturbadu. Buat ne’ebé maka vizivel liu maka hamoos rai, desflorestasaun, no rai-henek ne’ebé suli ba área tasi-ibun sira,” dehan Iqbal.

Greenpeace hetan katak iha lisensa lima ba minerasaun níkel ne’ebé ativu iha Raja Ampat, haat hosi sira ne’e hetan revogasaun hosi governu.

Kompañia sira maka PT Anugerah Surya Pratama iha illa Manuran, PT Nurham iha illa Waigeo, PT Mulia Raymond Perkasa iha illa Manyaifun no Batang Pele, PT Kawei Sejahtera Mining iha illa Kawe, no PT Gag Nikel iha illa Gag.

Aleinde lisensa sira ba empreza lima ne’e, Greenpeace hetan katak iha lisensa sira seluk ne’ebé maka fó ona ba empreza sira iha Raja Ampat durante tinan 20 resin.

Lisensa sira barak liu iha illa Waigeo, ho lisensa ida iha illa Fam, iha ne’ebé foho Pianemo furak sira hamriik.

Iqbal hatete katak deskoberta ida-ne’e prova magnitude hosi ameasa ba ekosistema Raja Ampat, ne’ebé sei prejudika ema sira ne’ebé hela iha ne’ebá.

“Destruisaun hosi ekosistema hahú hosi ameasa desflorestasaun nian, estragu ba ahu-ruin sira, no perturbasaun sira ba habitat sira no espésie xave sira iha Raja Ampat, tantu iha rai no iha tasi”, nia hatete.

Raja Ampat maka área ida ne’ebé espesiál tebes. Ninia oseanu sira maka sentru ba triángulu koral mundiál ho espésie koral liu 553 (75% hosi espésie mundiál hotu-hotu), espésie ikan resife nian 1,070, no tipu molusku 699.

Iha rai-maran, iha espésie ai-horis 874 (endémiku neen), espésie herpetofauna 114 (endémiku lima), espésie mamíferu 47 (endémiku ida), no espésie manu 274 (endémiku neen).

relavante