Se ita liman kanek tenki kura kanek, la’ós tesi fali liman (Refleta ba polítika governu atu taka total OAM)

Hakerek-Na'in: Samuel Guterres, Sekretariu-Jerál IKS/PTL Timor Leste

banner 120x600
279 Views

G—NEWS (OPINIAUN) — Artigu ida-ne’e publika de’it ho responsabilidade tomak autór nian, tuir artigu 40 no 41 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’ebé garante liberdade espresaun no liberdade imprensa; G-NEWS fornese de’it espasu publikasaun ida lahó responsabiliza ba konteúdu ka hanoin sira ne’ebé espresa.

Iha tinan lubuk ida nia laran hahú husi 2013 -2025, ita asiste oinsá governu responde beibeik ba konflitu sosiál oioin ne’ebé envolve joven, liu-liu membru arte marciais sira ho aprosimasaun restritivu no proibitivu.

banner 325x300

Agora dadaun mai  tan ho planu ne’ebé sei taka total atividade organizasaun arte marsiais iha Timor-Leste. Medida ida-ne’e ita haree no akompaña tinan barak ona maibé la rejolva problema konflitu iha Timor Leste tanba ita la konsege rezolve problema lolo’os nia abut.

Tuir  faktu sira iha terrenu hatudu katak, konfrontu entre joven sira kontinua akontese, tantu iha forma violénsia iha dalan, no mós baku malu entre bairru sira no konflitu sira seluk ne’ebé tuir lolos la iha relasaun direta ho arte marciais. Ida ne’e hatudu katak problema prinsipál la’ós iha organizasaun arte marciais de’it maibé iha problema sosiais barak ne’ebé ita nia nasaun Timor Leste enfrenta.

Tanba rajaun ida ne’e, ha’u la konkorda polítika governu nian ne’ebé atu taka total atividade organizasaun arte marciais iha Timor-Leste. Arte marciais la’ós de’it hanorin desportu ka téknika auto-defeza nian maibé hanorin mos valór sira oinsa respeitu ba ema seluk, maturidade morál, no solidariedade sosiál.

Se membru sira husi arte marciais ida envolve iha violénsia, mak aprosimasaun responde tenke individuál hasoru justica iha ita nia rai, la’ós rezolusaun koletiva husi organizasaun tomak tanba iha maioria membru arte marciais mak hadomi dame no dixiplina .

Polítika Governu  kona ba atu taka totál atividade organizasaun arte marciais iha Timor-Leste la’ós solusaun ida. Ida ne’e iha potensiál atu dudu membru organizasaun arte marciais sira ba espasu hala’o atividade subar-subar  ne’ebé defisil atu lideransa arte marciais ho Governu kontrola. Nune’e kuandu ikus akontese tan konflitu, governu tau fo sala tan ba see ou atu taka tan saida ?

Nu’udar forma responsabilidade morál no konstrutiva, ha’u sujere ba governu atu primeiru maka, haforsa KRAM ou Estabelesimentu Konsellu Konsultivu Silat Nasionál, ne’ebé kompostu husi ofisiál governu, figura kulturál, figura relijiozu no reprezentante arte marciais oin oin. Nune’e bele promove, superviziona no regula atividade Silat iha nivel nasionál, ho prinsípiu étiku no pasífiku, segundu Legalidade no sertifikasaun ba treinador arte marciais sira hotu-hotu, bazeia ba padraun edukasaun karakter no valór sira dame nian.

Ida-ne’e importante atu asegura katak treinador sira maka edukadór iha komunitáriu, la’ós provokadór, terceiro Hari’i Fórum Komunikasaun arte marciais , nu’udar espasu ba diálogu rutina, mediasaun no atividade konjunta, hodi nune’e bele haburas sentidu respeitu ba malu no evita polarizasaun ne’ebé demaziadu entre membru sira.

Ami fiar katak se governu loke espasu ba diálogu ne’ebé onestu no servisu hamutuk ho dirijente arte marciais sira hotu, arte marciais bele sai forsa ida ne’ebé halibur joven ho valór dixiplina, aten brani ,morál, iha sentidu nasionasilmo domin ba Rai Timor Leste, no solidariedade sosiál entre foin-sa’e sira Timor-Leste nian, la’ós fahe nasaun,la’ós estraga nasaun.

Estadu labele la konsege atu komprende katak joven sira arte marciais la’ós ameasa ida, maibé potensiál ida. No arte marciais kuandu  jere didi’ak, la’ós fonte ba problema, maibé forsa ida ne’ebé forte hanesan rekursu  nasaun Timor Leste nian.

relavante