Viajen Moris Dom Bosco: Husi Dalan ba Santu

banner 120x600
100 Views

G—NEWS (REDASAUN) — Istória moris St. João Bosco, ka koñesidu liu ho naran Don Bosco, mak istória ida ne’ebé nakonu ho devosaun, espíritu domin nian, no dedikasaun ba foin-sa’e sira nia futuru. Ninia viajen moris nian la’ós de’it narrativa ida hosi labarik-mane simples ida hosi aldeia, maibé mós viajen espirituál ida ne’ebé inspira ema millaun resin iha mundu tomak. Husi inísiu haraik-an to’o harii obra boot ida ne’ebé kontinua to’o ohin loron, Don Bosco mak símbolu domin rohan-laek nian ba sira ne’ebé presiza liu.

João Bosco moris iha loron 16 fulan-Agostu tinan 1815 iha Becchi, aldeia ki’ik ida besik Torino, iha Itália. Nia maka oan datoluk hosi oan na’in haat iha família Giovanni Bosco no Marianne. Ninia aman mate bainhira nia iha de’it tinan rua, no husik hela nia inan atu haki’ak nia oan sira mesak. Maski moris iha kondisaun ekonómika ne’ebé susar tebes, nia inan, Margaret Bosco, hala’o knaar boot hodi forma Don Bosco nia karakter. Husi nia inan, nia aprende kona-ba fiar metin, sakrifísiu, no domin inkondisionál.

banner 325x300

Iha ninia infánsia, João hasoru beibeik difikuldade sira. Maibé, nia hatudu talentu estraordináriu ba aprendizajen no interese maka’as iha atividade relijioza sira. Ninia interese inisiál iha vida espirituál hahú bainhira nia sei labarik, bainhira nia sente obrigadu atu serbí Maromak no tulun ema seluk. Iha idade joven, nia sente bolun atu sai amlulik, maski ho kondisaun sosiál no ekonómika ne’ebé ladún di’ak.

Edukasaun no Bolu atu Sai Padre

Bainhira John sai boot, nia serbisu maka’as atu kontinua nia edukasaun maski hasoru difikuldade finanseira oioin. Agradese ba nia inan nia apoiu no nia perseveransa, nia konsege tama iha semináriu no kompleta nia edukasaun teolójika iha Semináriu Filozófiku no Teolójiku Torino nian. Iha tinan 1841, hafoin ultrapasa dezafiu barak, nia hetan ordenasaun nu’udar amlulik.

Maibé, Don Bosco nia lala’ok la para iha ne’ebá. Nu’udar padre foin-sa’e, nia sente bolu maka’as atu serbisu ho foin-sa’e sira ne’ebé marjinalizadu, liuliu sira ne’ebé moris iha ambiente ki’ak, hanesan labarik sira iha dalan-dalan no foin-sa’e ki’ak sira ne’ebé la hetan atensaun ka edukasaun ne’ebé di’ak. Nia haree sira hanesan klamar neglijénsia ne’ebé presiza domin no edukasaun di’ak.

Fundasaun Orden Saleziana nian

Iha tinan 1859, Don Bosco harii Semana Ensinu Salezianu iha Torino, ne’ebé koñesidu nu’udar Sosiedade Saleziana. Objetivu prinsipál hosi orden ida-ne’e maka atu fó edukasaun no orientasaun ba foin-sa’e sira, ho énfaze ba valór relijiozu sira, virtude morál sira, no abilidade moris nian. Ninia misaun mak atu fornese futuru ida ne’ebé di’ak liu ba labarik sira ne’ebé moris iha ki’ak no terus nia laran.

Salezianu, ne’ebé signifika “edukasaun liuhusi domin”, iha aprosimasaun ida ne’ebé úniku tebes, diferente ho aprosimasaun edukativa sira iha tempu ne’ebá. Don Bosco subliña importánsia atu hadomi no tau matan ba labarik sira ho modu ne’ebé nakonu ho kompaixaun, sinseridade, no pasiénsia. Nia fiar katak hodi hatudu ezemplu di’ak no sai belun ne’ebé fiar ba labarik sira, sira sei sai ema ne’ebé iha karakter no fiar.

Ho aprosimasaun ida-ne’e, Don Bosco konsege harii eskola sira, abrigu ba labarik sira, no to’o orfanatu sira. Nu’udar padre no edukadór, nia introdús métodu edukasionál ida ne’ebé koñesidu nu’udar Sistema Preventivu, ne’ebé foka ba prevensaun sala liuhosi domin, atensaun, no orientasaun sinseru, duké kastigu fíziku ka ta’uk.

Dezafiu no Luta sira

Maibé, Don Bosco nia lala’ok la’ós sempre di’ak. Dala barak nia hasoru dezafiu boot, tantu iha termu materiál no hosi igreja no sosiedade. Ema barak duvida kona-ba métodu edukasaun neʼebé nia hanorin, no balu mós koko atu estraga ninia naran. Maski nune’e, Don Bosco metin nafatin iha ninia fiar katak domin no edukasaun mak xave atu liberta labarik sira husi terus no injustisa.

Dezafiu boot ida ne’ebé nia hasoru mak bainhira nia tenke luta atu hetan apoiu finanseiru hodi harii no dezenvolve obra saleziana sira. Maibé, ho ninia fiar kle’an iha Maromak no serbisu ne’ebé nia hala’o daudaun, Don Bosco konsege ultrapasa difikuldade barak no halo salezianu sira buras lalais, ho sanak sira ne’ebé namkari iha rai oioin.

Sai Santu

Don Bosco gasta ninia moris restu hodi serbí foin-sa’e sira no eduka sira iha fiar no morál. Hafoin moris ho devosaun no hatudu ezemplu estraordináriu, nia mate iha loron 31 fulan-Janeiru tinan 1888 ho tinan 72.

Maibé, Don Bosco nia serbisu boot la para depoizde nia mate. Orden Saleziana ne’ebé nia harii kontinua buras no namkari iha mundu tomak. Ohin loron, salezianu sira iha eskola rihun ba rihun, sentru formasaun no abrigu ba labarik sira ne’ebé presiza.

Don Bosco hetan kanonizasaun husi Amu-Papa Pio XI iha loron 1 fulan-abríl tinan 1934, nu’udar santu, hodi konfirma ninia kontribuisaun estraordinária sira ba servisu juventude no edukasaun nian. Amu-Papa Pio XI bolu nia “aman no mestre foin-sa’e sira-nian”. Don Bosco nia kanonizasaun marka rekoñesimentu ba obra boot ne’ebé nia halo iha nia moris tomak, no halo nia sai modelu ezemplár ba sira hotu ne’ebé serbí foin-sa’e sira.

Legadu Eternu ida

Don Bosco nia legadu espirituál no pedagójiku la limita de’it ba organizasaun saleziana ne’ebé namkari iha mundu tomak. Ninia espíritu kompaixaun ba foin-sa’e sira ne’ebé marjinalizadu, no mós ninia métodu edukasionál sira ne’ebé foka ba kompaixaun no kuidadu, kontinua inspira jerasaun sira tuirmai. Prinsípiu báziku sira ne’ebé nia hanorin, katak domin inkondisionál, atensaun tomak no hanorin ho matenek, sai nafatin fundamentu ba serbisu edukativu no formasaun nian iha mundu tomak.

Nu’udar tempu la’o ba oin, ema hanoin Don Bosco nu’udar santu ida ne’ebé muda foin-sa’e rihun dezvantajen sira-nia moris, hodi fó ba sira esperansa no oportunidade ba futuru ne’ebé di’ak liu.

Ikusmai, Don Bosco la’ós de’it amlulik ka edukadór, maibé ema ida ne’ebé komprende no sente foin-sa’e sira-nia terus, hafoin fó buat hotu ba sira. Nia hanorin katak liuhosi domin no sakrifísiu, ita bele muda mundu, labarik ida-idak.

Don Bosco nia istória moris nian mak ezemplu inspiradór kona-ba moris la’ós de’it iha kontestu espirituál, maibé mós iha dalan oinsá ita haree edukasaun, domin, no ita-nia knaar atu tulun sira ne’ebé presiza. Nia hanorin katak edukasaun loloos la’ós de’it kona-ba koñesimentu, maibé mós kona-ba forma fuan no karakter, no fó atensaun tomak ba ema seluk.

relavante