Entrevista esklusiva; Feto nu’udar mensageiras da Paz iha ukun an

Imajen: Embaixadora RDTL iha Vietname Maria Olandina Isabel Caeiro
banner 120x600
152 Views

G-NEWS – Timor Leste selebra loron nasionál feto nu’udar rekoñesimentu ba kontribusaun iha tempu rezisténsia to’o periódu ukun rasik an nian, no kontinua hela to’o agora. Governu dekreta loron 3 fulan Novembru nu’udar loron nasionál feto, tanba iha tenpu rezisténsia feto luta na’in sira luta ba rezisténsia hanesan Maria Tapo oho iha fronteira, no eroina sira seluk hanesan Rosa Muki, Maria Gorrete Joaquim, Isabel Barreto no feto sira seluk iha territóriu nasionál ne’ebé luta ba ukun rasik an.

Iha Sexta-Feira (03112023), G-News, hala’o entrevista esklusiva ho Embaixadora RDTL iha Estadu Vietname Maria Olandina Isabel Caeiro Alves, atu fó ninia pensamentu no hanoin kona-ba papel feto iha tempu rezisténsia to’o periódu ukun rasik an, no kontribuisaun feto iha prosesu dezenvolvimentu nasionál liuhosi setór sira ne’ebé kontribui ba.

banner 325x300

Dezenvolvimentu feto nian la limita de’it ba iha área doméstika nian, ho eleisaun prezidensiál no Parlamentár, maibé tinan ne’e hodi marka oportunidade importante ba feto, atu  hasae sira-nia envolvimentu iha moris polítika nian, atu nune’e loke dalan hodi hadia liután partisipasaun iha desizaun hotu-hotu ne’ebé la’ós afeta de’it ba moris feto nian, maibé enjerál ba dezenvolvimentu ita-nia nasaun nian.

Tuir mai, G-News, lori ita boot sira hodi sani informasaun ne’ebé Embaixadora Timor Leste iha Vietname fó.

G-News;

Bele fó señora nia hanoin kona-ba papél Feto nian hahú hosi família to’o lideransa?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Feto iha papel importante tebes iha família hanesan jere nia uma laran nu’udar inan no espoza hahú kedas hosi kuida oan sira liuhosi tarefas oin-oin, no ida importante tebes mak feto mós sai jerente di’ak ida ba nia família, dalaruma maske ho osan oi’tuan nia halo posiveis hotu para nafatin bele atende nesesidades hotu. Iha lideransa maske númeru feto sei ki’ik maibé ita bele haree dedikasaun ne’ebé boot no marka diferensa iha buat barak.

G-News;

Oinsa ita boot nia hatene kona-ba papel feto Timor iha tempu rezisténsia to’o mai ukun rasik-an?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Feto nia papel iha rezisténsia boot bainhira ita ko’alia kona-ba feto iha frente tolu hanesan Frente Diplomátika, Frente Armada no Frente Klandestina. Ha’u evita atu temi naran tanba bele temi de’it balu no haluha tiha seluk maibé ha’u hakarak de’it fo ezemplu ida Maria Tapo nian, Feto brani ida ne’ebé mate iha linha de fogo, nia tenke foti kilat nia laen nian ne’ebé inimigu tiru mate ona hodi nafatin tiru malu to’o ikus nia mate. Ohin loron ita temi nia nu’udar éroina boot ida ba Feto sira. Iha Feto seluk ne’ebé tenke halo mós papel nu’udar chefe da familia bainhira sira nia laen inimigu sira lori lakon ka oho.

Feto sira kontinua hala’o sira nia papel nu’udar mensageiras da Paz iha tempu ukun an. Balun hetan fiar liuhosi sira nia kapasidade no mérito duni hodi kaer kargu sira maske númeru sei ki’ik.

G-News;

Durante periódu ukun rasik an, oinsa kontribuisaun feto nian iha aspetu sosiál, polítika, ekonómia no kultural?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Feto sira nia kontribuisaun boot tebes iha aspetu sira hanesan iha sosiál nafatin hala’o sira nia kna’ar hodi tulun sira ne’ebé vulnerável, la haree ba jéneru, iha polítika sira hala’o kna’ar boot sira hanesan sai representante povu iha Parlamentu Nasionál, sai membru governu maske númeru sei ki’ik, tur iha kargu boot sira iha setór justisa no orgaun autónomo sira seluk. Iha  ekonómia sira  berani foti desizaun hodi hari’i sira nia kompañia no hala’o sira nia business ho susesu tebes. Ita iha ezemplu barak, iha kultura sira nafatin prove ita kultura liuhosi aspetu oin-oin hanesan soru tais, homan, suku no mós tane as nafatin ita nia kultura ne’ebé furak no úniku.

G-News;

Feto barak sei moris iha situasaun vulnerável, oinsa atu feto sira bele partisipa iha atividade  ekonómia, edukasaun no polítika ba dezenvolvimentu nasionál?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Nu’udar pais foun ne’ebé maihosi destruisaun ida ita bele hatete kuaze totál (80% de destruisaun) iha 1999, klaru ita hahú hosi zero no se ohin loron sei iha Feto barak moris iha situasaun vulnerável, ita mós bele hatete katak tuir loos ida ne’e labele kontinua bainhira dezenvolvimentu iha ita nia rain hala’o hanesan no iha nível hotu-hotu. Oportunidades atu Feto partisipa iha atividade ekonómia sira, edukasaun no polítika la depende de’it ba Feto sira hakarak ka lakohi, bele ka lae, maibé depende mós ba oinsa hola desizaun hodi envolve Feto barak liu tan iha setór hotu-hotu. 

G-News;

Oinsa papel importante feto iha vida ekonómiku?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Feto nia papel iha vida ekonómika dadaun ne’e ita haree katak hahú lao di’ak no boot ba bebeik la’os de’it iha kapitál Dili maibé mós fora da capital. Feto fila liman iha kios, basar/merkadu, loja, kompañia sira, transporte, restaurante, ótel no seluk tán no sira hanesan ha’u dehan sai jerente ne’ebé di’ak.

G-News;

Durante ne’e ita boot haree, feto barak hetan diskriminasaun iha aspetu sosiál no kultural ka lae?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Ko’alia kona-ba diskriminasaun iha aspetu sosiál no kultura, ha’u hanoin bainhira ita sei nafatin kaer ba sistema patriarkal mak nafatin ita sei marka pasu iha fatin. No atu muda ida ne’e la depende de’it ba Feto maibé ba maluk Mane sira mós. Ita nia Konstituisaun fó fatin hanesan ba ema hotu maibé iha prátika buat barak presiza hetan atensaun. Ha’u dehan de’it. “Ha’u gosta ha’u nia kultura maibé buat ruma tenke muda”.

G-News;

Durante ne’e feto barak hetan direitu hanesan ka lae ho mane sira iha aspeitu lideransa ba polítika ninian, katak feto nia partisipasaun másimu ka mínimu?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Ha’u hanoin Feto nia partisipasaun seidauk másimu karik ita kompara ho persentajem Feto iha ita nia númeru populasaun. Ita mós seidauk kumpri 30% ne’ebé determina ona maske iha Parlametnu Nasionál iha evolusaun. Fila-fali ba se mak hola desizaun no tán sa hola desizaun. Presiza nafatin hala’o akompañamentu hosi Rede Feto no Feto sira mós tenke brani hamutuk, hatete lae ba diskriminasaun la’os de’it hosi Mane maibé husi Feto maluk rasik.

G-News;

Tuir ita boot nia hanoin, saida mak feto sir tenke halo atu ajuda nasaun ida ne’e liuhosi dezenvolvimementu nasionál?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Feto sira tenke partisipa no labele hein de’it. Tenki kompete no hola parte. Hetan fiar la’os tanba Feto maibé tanba meritrokrásia. Ha’u fiar Feto Timor bele. Feto barak matenek. Sira tenki berani.

G-News;

Oinsa ita boot nia mensajen ba Feto Timor âmbitu loron nasionál Feto?

Maria Olandina Isabel Caeiro Alves;

Parabéns ba Feto Timor-Leste tomak. Nafatin ita hamutuk luta ba ita nia Direitu. Fiar ba, ita la mesak tanba ita nia maluk Mane sira mós sei la husik ita lao mesak iha ita nia jornada moris ida ne’e. UNIDAS NA DIVERSIDADE. Parabéns

Ho entrevista esklusiva ne’e, G-News konklui katak, Feto lori hanoin sira ne’ebé úniku no importante, perspetiva ho koñesimentu ne’ebé krítiku tebes ba dezenvolvimentu estratéjiku sira, polítika sira no lei sira ne’ebé Governa ita-nia nasaun no determina ita-nia prioridade sira futuru nian.

Tanba ne’e timoroan hotu atu hanoin hikas feto sira ne’ebé kontinua luta ba justisa, igualdade no progresu iha ita nia nasaun, tanba Feto Timor-Leste hatudu nia ezemplu di’ak ba feto hotu-hotu iha mundu tomak, liuhosi luta iha konsulta populár no iha oportunidade sira seluk to’o iha momentu ida ne’e. Papél feto nian hatudu duni iha situasaun polítika nian no iha área sira seluk ne’ebé importante no ba to’o iha eleisaun Parlamentar to’o eleisaun komunitária nian.

Entrevistador: Amito Qonusere Araújo

relavante