Família vítima sekuestru tinan 1997-1998 reklama hetan ona ‘Rp 1 billoens’ hosi ofisiál partidu Gerindra – ‘Esforsu sistemátiku hodi taka responsabilidade Prabowo nian’.

Manifestante ida tuur iha spanduk ida nia sorin ne'ebé hakerek "Sekuestru ba ativista sira 1997-1998, TNI tenke responsabiliza".
banner 120x600
172 Views

G-NEWS (INTERNASIONÁL) — Enkontru entre responsável aas sira Partidu Gerindra nian no família lubuk ida hosi vítima sira hosi kazu sekuestru no dezaparesimentu forsadu iha tinan 1997-1998, ne’ebé alegadamente akompaña ho fó osan iha inísiu fulan-agostu, reklama hosi organizasaun sira direitus umanus nian hanesan esforsu ida hodi “sistematikamente taka responsabilidade Prabowo Subianto nian” ne’ebé dehan katak envolve iha asaun ne’e.

“Enkontru ne’e hanesan de’it fatin ida atu fase liman hodi fase sala sira ne’ebé relasiona ho nia [Prabowo nia] envolvimentu iha kazu dezaparesimentu forsadu hosi ema sira iha tinan 1997-1998”, hatete hosi Adjuntu Koordenadór hosi Komisaun ba Ema Lakon no Vítima sira hosi Violénsia ( KontraS), Andi Muhammad Rezaldy, bainhira hetan kontaktu husi BBC News Indonesia, Kinta (08/08).

banner 325x300

Relatóriu investigasaun Komnas HAM no karta desizaun ida hosi Konsellu Honoráriu Ofisiál sira-nian (DKP) iha fulan-Agostu tinan 1998 hateten katak Prabowo Subianto – iha tempu ne’ebá serbisu nu’udar Danjen Kopassus – hetan reklamasaun katak nia envolve iha kazu sira hosi ema sira ne’ebé lakon forsadu iha tinan 1997- períodu 1998.

Wahyu Susilo, maun ki’ik hosi Wiji Thukul – ativista no poeta ida ne’ebé maka lakon ho forsa iha tinan 1998 – konsidera enkontru ne’e hanesan “manobra astuta ida hosi ema balun ne’ebé maka la konsistente iha sira nia esforsu hodi luta ba ema sira ne’ebé lakon”.

Sekretáriu Jerál Asosiasaun Família Indonézia ba Ema Lakon (Ikohi) Zaenal Muttaqin afirma katak família sira hosi vítima sira ne’ebé maka marka prezensa hetan ‘enkuadra’ hosi Mugiyanto Sipin, sobrevivente ida hosi sekuestru iha tinan 1998 ne’ebé maka agora sai hanesan peritu prinsipál iha Gabinete Estadu Maiór Prezidensiál (KSP ).

BBC Notísia Indonézia konfirma ona akuzasaun ne’e ba Mugiyanto, maibé nia lakohi hatán, hodi hatete katak “bainhira to’o ona tempu, iha tempu badak, ami sei fó esklaresimentu”.

Zaenal afirma katak durante enkontru akontese saida maka nia hanaran “subornu ba dame”. Montante ne’e maka IDR biliaun 1 ba família ida, tuir Zaenal no família vítima sira seluk.

Família vítima ida ne’ebé tuir enkontru ne’e, Paian Siahaan – aman husi Ucok Siahaan, ativista ida ne’ebé lakon iha tinan 1998 – rekoñese simu osan balun maibé nia alega katak atividade ne’e nu’udar inisiativa husi família vítima hodi hasoru Prabowo.

Prezidente Diáriu Partidu Gerindra Sufmi Dasco Ahmad no Xefe Adjuntu Gerindra Habiburokhman hasoru família sira hosi ema lakon sira no ativista na’in 98.

Iha nia konta Instagram, Prezidente Diáriu hosi Partidu Gerindra, Sufmi Dasco Ahmad, fahe foto oioin hosi rezultadu sira hosi nia enkontru ho família 14 hosi vítima sira hosi kazu sekuestru no dezaparesimentu forsadu iha tinan 1997-1998. Dasco, ne’ebé akompaña hosi Adjuntu-Jenerál Gerindra Habiburokhman, bolu enkontru ne’e hanesan enkontru nasionál ida.

BBC Notísia Indonézia kontaktu ona ho Dasco no Habiburokhman kona-ba alegasaun distribuisaun osan nian, maibé to’o notísia ne’e publika sira seidauk fó resposta. BBC kontaktu ona ho ofisiál sira seluk hosi Partidu Gerindra maibé la hetan resposta.

Durante tinan 1997-1998, ativista pró-demokrasia na’in 23 hetan sekuestru. Husi númeru ne’e, ema na’in neen de’it mak fila ho seguru, ida hetan mate no na’in 13 seluk lakon to’o agora.

Distribuisaun osan ‘Rp 1 billoens kada família’.

Ativista sira ne’e sai vítima ba sekuestru iha tinan 1997-1998 ne’ebé seidauk fila.

Iha inísiu fulan Agostu 2024, Sekretáriu Jerál Ikohi Zaenal Muttaqin hatete katak nia hetan kontaktu hosi Fajar Merah, Wiji Thukul nia oan daruak.

Fajar, dehan Zaenal, husu kona-ba paradeiru hosi nia alin-feto boot Fitri Nganthi Wani, ne’ebé labele kontaktu bainhira nia iha Jakarta ho Mugiyanto Sipin, Prezidente Ikohi 2000-2014 no ativista ida ne’ebé moris iha sekuestru 1998 nian. Mugiyanto agora sai hanesan peritu prinsipál iha KSP.

“Tanba labele kontaktu durante loron rua, Fajar pániku. “Depois ha’u ho Ikohi nia maluk sira kontaktu hotu vítima nia família, atu hatene loos ka lae, iha enkontru ho Mugiyanto,” dehan Zaenal.

“Depois iha kalan loron 2 [Agostu], ha’u simu informasaun hosi vítima [ne’ebé hela iha] Depok no Malang ne’ebé reklama katak nia iha otél luxu ida iha Senayan ho Mugiyanto. “Ami deskonfia katak tenki iha enkontru importante ho ema bo’ot sira,”dehan Zaenal.

Zaenal seidauk hatene konteúdu loloos hosi enkontru ne’e to’o segunda-feira liubá (05/08), oan-mane biolójiku hosi vítima sekuestru tinan 1998 Yadin Muhidin, Dinis Muhidin, hatete katak nia tia hasoru malu ona ho funsionáriu sira ho kargu aas hosi Partidu Gerindra.

Imajen: KOMPAS: Sekretáriu Jerál Asosiasaun Família Indonézia ba Ema Lakon (IKOHI) Zaenal Muttaqin iha konferénsia imprensa iha Jakarta Súl, Kuarta (07/08).

“Dinis hatete katak nia hetan oferta osan hosi nia tia ne’ebé hetan IDR biliaun 1 hosi Pak Prabowo, maibé Mugiyanto hatete keta fó-hatene ba ema ida,” dehan Zaenal.

Aleinde Dinis, Zaenal mós simu informasaun kona-ba alegadu fó osan hosi Fajar Merah. “Fajar hetan hateten hosi Wani katak nia hetan IDR biliaun 1 hosi enkontru horisehik nian.”

Zaenal hatete katak osan ne’e fó ho osan, “Bainhira Sr. Dasco mai, iha [família] ida-idak nia [meza] nia oin iha ona osan saku boot ida.”

Zaenal hatete katak família sira hosi vítima sira ne’ebé prezente fahe malu. Iha balun dehan tenke simu osan ne’e, iha mós sira ne’ebé lakohi.

“Maibé sira ne’ebé lakohi la brani atu atua tanba sira sei menór iha ne’ebá. “Ida-ne’e remata hodi halo ida hasoru ida seluk, liuliu osan boot.”

Nia haree osan neʼe nuʼudar subornu atu nuneʼe vítima sira bele dame malu.

“Osan ne’e parese ba dame forsadu, ka iha ita-nia lian, subornu ba dame. Objetivu maka atu impede psikolojikamente vítima atu kontinua luta.”

“Foto sira ne’e hanesan ferramenta ida husi partidu Gerindra ka Prabowo nian, sira pasífiku ona, tanba saida mak sira kesar nafatin,” dehan Zaenal.

BBC News Indonézia mós konfirma deklarasaun Zaenal nian ba Dinis Muhidin nia kompañeiru, Syahar Banu, ne’ebé konfirma katak osan ne’e fó ona.

“Simu-na’in [osan nian], Yadin nia maun, fó ho osan. Vítima sira hotu simu montante hanesan, tuir tia Dinis nia konfisaun. “Kada vítima sekuestru nia família simu IDR biliaun 1,” dehan Banu.

Banu haktuir katak Dinis husu ba nia tia atu fó fila fali osan ne’e, maibé “nia tia lakohi duni”. .”

“Dinis tauk karik osan ne’e hetan husi fonte ne’ebé la apropriadu, sei iha konsekuénsia legál, porezemplu tenke envolve an ho Komité Eradikasaun Korrupsaun no sst.”

“Dinis mós lakohi sente moe ka alienadu hosi ninia kamarada funu sira ne’ebé metin iha sira nia pozisaun hodi buka justisa”, akresenta Banu.

Imajen: BBC Indonézia Haryo Bangun Wirawan;Paian Siahaan maka aman ba Ucok Munandar Siahaan.

Família ida hosi vítima sira ne’ebé maka tuir enkontru ne’e, Paian Siahaan – aman hosi Ucok Siahaan, ativista ida ne’ebé lakon iha tinan 1998 – rekoñese katak nia ho família sira seluk simu osan. Maibé, Paian laran-rua atu hatete montante.

“Loos duni, Sr. Prabowo hetan [osan], ne’ebé signifika katak Sr. Prabowo iha konxiénsia, karik haree laran-susar hosi ema ida-ne’e ne’ebé luta kleur ona, tinan 25, balun vulneravel ona, moras.”

“Hanesan ha’u, ha’u nia feen foin mate. Ne’e maka impaktu hosi kazu ida-ne’e, loos ka lae? [Osan] ida-ne’e hanesan kompaixaun. “Lamentavel ema ne’e luta kleur ona, nusa mak laiha buat ida naran prezente, nia luta seidauk klaru,” dehan Paian.

Aleinde ne’e, nia subliña katak maski fó osan ba sira maibé laiha akordu atu nune’e família para ezije justisa.

“Laiha mós buat ida hanesan asina buat ruma ne’ebé signifika katak ho [osan] ne’e kazu ne’e sei la hala’o, ka katak família sei la prosesa tan kazu ne’e”, nia hatete.

‘Enkuadradu, aproveita vítima nia kiak’.

Imajen: Getty Image:Manifestante indonéziu ida kaer kartaun ida ne’ebé hakerek “Autór sira hosi sekuestru, omisídiu no violadór sira direitu umanu nian”.

Zaenal subliña katak Ikohi la hatene ka envolve iha enkontru iha otél elite ida iha Jakarta.

Nia esplika, família vítima sira hetan kontaktu no konvida diretamente hosi Mugiyanto ida por ida, ho naran ‘enkontru Ikohi’. Familia ida-idak hetan fasilita husi partida to’o fila.

“Mugiyanto iha papél ida hosi konvite sira, to’o, to’o enkontru sira. “Família vítima nian hatene katak enkontru ne’e hanesan estensaun ida hosi programa PP HAM no Mugiyanto nian hanesan parte ida hosi Gabinete Estadu Maiór Prezidensiál nian”, nia hatete.

“Maibe familia ida ne’e lasu, sira lahatene katak sira hetan konvite ba hasoru malu no fo osan husi ekipa Prabowo nian. “Ha’u deskonfia Mugiyanto nia motivu ne’e atu aproveita família vítima nia kiak hodi hetan buat ruma,” dehan nia.

Imajen: Facebook/Wilson:Halaman depannya menampilkan foto Prabowo dengan tulisan “Inilah penculik aktivis 1998”. Selain itu, tertulis pula “politik dinasti ancaman bagi demokrasi”.
majen: Facebook/Wilson:Pájina dahuluk hatudu foto ida hosi Prabowo ho liafuan sira “Ida-ne’e maka sekuestru ativista tinan 1998 nian”. Aleinde ida-ne’e, hatete mós katak “politika dinástiku maka ameasa ida ba demokrasia”.

Eis-ativista Partidu Demokrátiku Populár (PRD), Wilson, hatete katak nia la fó sala ba família vítima nian tanba simu saida maka nia hanaran ‘dote dame nian’.

“Luta ne’ebé naruk no kole, inserteza, idade no moras ne’ebé aumenta, no kustu moris ne’ebé aas ba beibeik signifika katak vítima sira labele rekuza bainhira sira hetan ‘dote dame nian’.”

“Responsabilidade tenke dirije ba korretór polítiku sira ne’ebé esplora pobreza ne’e iha polítika tranzasionál… Lakuna ne’e iha vulnerabilidade estruturál família vítima nian hafoin ne’e esplora hosi Mugi [Mugiyanto] hodi halo tranzasaun ‘polítika impunidade’ ho Dasco, Diáriu Prezidente Partidu Gerindra, ne’ebé lidera husi Prabowo Subianto”, tenik nia.

Wilson hatete katak padraun tranzasionál sira hanesan ida-ne’e la’ós buat foun ida hodi rezolve violasaun direitus umanus sira ne’ebé maka grave. Nia mós refere kazu trajédia Talangsari, Lampung, no trajédia Tanjung Priok.

Nune’e mós, Wiji Thukul nia maun-alin, Wahyu Susilo, hatete katak enkontru ne’e hanesan “manobra bosok-teen ida hosi ema balun ne’ebé la konsistente iha sira nia esforsu hodi luta ba ema lakon sira hanesan Mugiyanto.”

“Husi investigasaun sira ne’ebé hala’o hosi Ikohi nia belun sira, Ikohi mós hetan naran.”

“Família sira haruka sai ho segredu, intimidadu hodi la informa mezmu sira nia família rasik no klaru katak Ikohi tanba enkontru ne’e laiha sentidu hodi ko’alia kona-ba kestaun rekonsiliasaun ho Prabowo,” dehan Wahyu.

Wahyu mós subliña katak enkontru ne’e la reprezenta konsisténsia hosi família vítima nian ne’ebé kontinua ezije responsabilidade hosi Prabowo iha kazu ema lakon nian.

Imajen: Getty Image:Manifestante ida ne'ebé hatais kamizola metan kaer sinál metan ida ne'ebé hakerek "rasta sekuestru sira ba prizaun, la'ós ba palásiu".
Imajen: Getty Image:Manifestante ida ne’ebé hatais kamizola metan kaer sinál metan ida ne’ebé hakerek “rasta sekuestru sira ba prizaun, la’ós ba palásiu”.

Maibé, akuzasaun ne’e hetan negasaun hosi Paian Siahaan, ne’ebé besik fulan ida liubá kesar ona Prezidente Joko Widodo iha Tribunál Administrativu Estadu Jakarta, kona-ba adjudikasaun ranku espesiál ida, ho forma Jenerál Honoráriu TNI Fitun Haat ba Prabowo Subianto.

Paian alega katak nia ho nia família ne’ebé maka marka prezensa iha enkontru ne’e maka sira ne’ebé maka husu ba Mugiyanto atu hasoru Prabowo.

“Ami nia hakarak atu hasoru Pak Prabowo. “Ami hakarak husu katak Pak Jokowi nia polítika hanesan trasa ona iha Dekretu Prezidensiál no Instrusaun Prezidensiál hodi rezolve kazu ne’e, ida ne’ebé la’ós judisiál, kontinua hosi [Prabowo] ka lae… Entaun la relevante atu hanoin katak ita halo traisaun ba luta,” dehan Paian.

Iha enkontru ne’e, nia dehan, ko’alia mós kona-ba prosesu apuramentu naun judisiáriu, hanesan fó asisténsia ba edukasaun, saúde, empregu no abitasaun.

“Ami, nu’udar família vítima sira ne’ebé nakfilak tiha ona, husu justisa”. Imajina, nia [Prabowo] sei ukun ba tinan lima oin mai. “Karik depois nia laiha polítika ka la implementa buat ne’ebé Pak Jokowi halo ona, ami mós sei sofre”, nia hatutan.

Bainhira husu hosi BBC News Indonézia kona-ba akuzasaun ne’e, Mugiyanto la fó resposta konkreta maibé iha mensajen badak nia hakerek: “Momentu de’it, señor. “Depois, kuandu tempu to’o ona, iha tempu badak, ami sei fó klarifikasaun,” nia dehan.

BBC Notísia Indonézia mós kontaktu ona funsionáriu sira Partidu Gerindra nian, inklui Dasco no Habiburokhman, hodi husu resposta ida kona-ba alegadu distribuisaun osan nian. Maibé, to’o artigu ida-ne’e publika sira seidauk hatán.

‘Halibur nasionál’

Imajen: REUTERS : Prabowo Subianto
Imajen: REUTERS : Prabowo Subianto

Iha nia konta Instagram, Dasco fahe foto oioin hosi nia enkontru sira ho família 14 hosi vítima sira hosi kazu sekuestru no dezaparesimentu forsadu iha tinan 1997-1998. Dasco bolu enkontru ne’e hanesan enkontru nasionál.

Dasco mensiona mós família vítima na’in 14 ne’ebé marka prezensa mak hanesan “Fitri Wani (Wiji Tukul nia oan feto), Aan Rusdianto nia família, 98 ativista, Sra. Heni (Herman Hermawan nia alin, 98 ativista), Sra. Hera (Herman Hermawan nia ativista 98), Sra. Fatah (Gilang nia inan, ativista 98), Aan Rusdianto (ativista 98).

“Pak Utomo (aman Bimo Petrus, ativista 98), Hakim (oan mane Dedi Hamidun, ativista 98) 9. Suyadi (maun Suyat, ativista 97), Paiyan Siahaan (aman Ucok Siahaan, ativista Maiu 98), Aman Mugiyanto no Mugiyanto (ativista ’98), Nina (Yadin nia alin, ativista 98), no Navila (Nova Alkatiri nia oan-feto, ativista 97).”

Imajen: KOMPAS.COM: Dasco esplika katak enkontru ne’e iha kontestu amizade hodi hametin lasu maun-alin nian.
Imajen: KOMPAS.COM: Dasco esplika katak enkontru ne’e iha kontestu amizade hodi hametin lasu maun-alin nian.

Loron ida hafoin upload, Dasco esplika katak enkontru ne’e iha kontestu amizade hodi hametin lasu maun-alin nian. Nia mós alega katak laiha diskusaun kona-ba asuntu balu.

“Ami foin konkorda katak ba oin ita sei hanoin hamutuk oinsa Indonesia nia progresu,” dehan Dasco iha Edifisiu DPR RI, Segunda (05/08).

Dasco mós hatete katak violasaun direitus umanus grave sira iha pasadu rezolve ona hosi governu, no alega katak família sira hosi vítima sira ne’ebé maka marka prezensa konkorda ho ida-ne’e.

Iha Kuarta (07/08), Dasco loke fali nia lian. Nia rekoñese katak nia hakfodak ho objesaun sira ne’ebé maka hato’o hosi grupu ida hosi família vítima sira seluk.

“Ha’u konfuzaun. Ne’e tanba família vítima nian hasoru ami, ne’e kona-ba amizade, entaun tanba saida maka organizasaun sira hodi família vítima nia naran iha objesaun? Buat ne’ebé hanaran amizade ne’e normál,” dehan Dasco ba Kompas.com.

Dasco rekoñese katak nia hetan de’it konvite ba enkontru ida ba família sira hosi vítima sira ne’ebé lakon.

“Ha’u hetan hateten hosi maluk ativista sira ’98 nian, vítima sira ’98 nian, iha Mugiyanto, iha Aan, iha Faisol Reza, katak sira halo enkontru ida ho família hosi vítima sira seluk. Husu mai ha’u, ‘ita-boot sira hakarak ka lae tuir ka lae?’ “Ha’u dehan, ‘Sim, se amizade de’it, ami sei atende’,” Dasco kontinua.

“Di’ak, iha enkontru entre Habiburakhman ho ha’u, ita-boot bele husu, ami la ko’alia kona-ba ida-ne’e tenke hanesan ne’e, tenke hanesan ne’ebá. Ami ko’alia de’it, mai ita mantein kontaktu. Sim, espera katak la’ós judisiál sira rezolusaun bele la’o di’ak, ita komunika ba malu, ita mós preokupa ho ida ne’e oi-oin,” nia dehan.

Tuir Dasco, família sira hosi vítima lakon ’98 nian admiti duni katak sira hein kleur ona atu bele kontaktu nafatin ho Gerindra.

“Ha’u hakarak mai, laiha ema ida maka rekuza. Bainhira ha’u mai, laiha ema ida maka rekuza mós. Entaun se ita-boot sente dadur, ita-boot sei hatete ona antes,” nia hatete.

Imajen: AFP: Apoiante sira hosi Prabowo Subianto iha Jakarta, iha loron 10 fulan-Fevereiru, lori poster sira ne'ebé hatán ba akuzasaun negativu lubuk ida hasoru eis Danjen Kopassus.
Imajen: AFP: Apoiante sira hosi Prabowo Subianto iha Jakarta, iha loron 10 fulan-Fevereiru, lori poster sira ne’ebé hatán ba akuzasaun negativu lubuk ida hasoru eis Danjen Kopassus.

‘Prabowo nia esforsu fase liman’

Maibé, KontraS iha hanoin ida ne’ebé diferente. Adjuntu Koordenadór Komisaun ba Ema Lakon no Vítima Violénsia (KontraS), Andi Muhammad Rezaldy, deskonfia katak enkontru ne’e hanesan tentativa sistemátiku ida atu taka Prabowo nia responsabilidade.

“Deklarasaun ne’e indika tentativa ida husi Prabowo Subianto hodi enkoraja vítima nia família atu labele ezije tan responsabilidade ba kazu ne’e husi nia, ka ho liafuan seluk, enkontru ne’e hanesan de’it fatin atu fase liman hodi fase sala sira ne’ebé relasiona ho ninia envolvimentu iha kazu Desaparesimentu Forsadu 1997-1998,” Andi afirma.

Imajen: Getty Imajen: Polísia ida hamriik guarda iha poster ida nia oin ne'ebé hatudu foto sira hosi partidu sira ne'ebé deskonfia envolve iha na'ok ativista sira, bainhira ativista direitus umanus sira halo manifestasaun iha Kinta-feira iha Palásiu Estadu nia oin, Jakarta, Indonézia, iha loron 29 fulan-Fevereiru , 2024.
Imajen: Getty Imajen: Polísia ida hamriik guarda iha poster ida nia oin ne’ebé hatudu foto sira hosi partidu sira ne’ebé deskonfia envolve iha na’ok ativista sira, bainhira ativista direitus umanus sira halo manifestasaun iha Kinta-feira iha Palásiu Estadu nia oin, Jakarta, Indonézia, iha loron 29 fulan-Fevereiru , 2024.

Andi hatutan tan katak esforsu ne’e mós viola prinsípiu rezolve kazu violasaun direitus umanus ne’ebé grave tuir padraun internasionál no foti dalan badak iha realizasaun rekonsiliasaun sosiál.

Idealmente, tuir Andi, tenke iha esforsu ida atu fó sai lia-loos uluk kona-ba kazu sira sekuestru no dezaparesimentu forsadu nian iha tinan 1997-1998.

“Iha rekoñesimentu, husu deskulpa no reparasaun sein nega prosesu responsabilizasaun legál ka garantia katak insidente ne’e sei la akontese tan.”

“Aleinde ida ne’e, karik loos katak durante enkontru ne’e iha tentativa ida atu fornese buat ruma ho valór sertu ne’ebé fó husi Prabowo Subianto, entaun nia rekoñese indiretamente no akontesimentu ne’e konfirma no hametin liután ninia envolvimentu iha Sekuestru no Forsadu 1997-1998 Kazu dezaparesimentu sira,” dehan Andi.

Eis-ativista reforma nian Wilson subliña mós katak investigasaun sira ba kazu sira violasaun grave direitus umanus nian iha pasadu laiha data vensimentu. Nia refere ba Artigu 46 hosi Lei Númeru 26 hosi tinan 2000 kona-ba Tribunál sira Direitus Umanus nian.

“Entaun movimentu direitus umanus no família vítima sira ne’ebé la konkorda ho insidente dame iha otél ne’e nafatin relevante hodi kontinua ezije responsabilidade Prabowo nian liuhosi Tribunál Ad Hoc Direitus Umanus no forma ekipa buska ba ativista sira ne’ebé to’o agora sei lakon tuir rekomendasaun haat husi DPR RI iha tinan 2009,” dehan nia.

BBC News Indonézia kontaktu ona Dasco, Habiburokhman, no ofisiál Partidu Gerindara balun, hodi konfirma akuzasaun ‘fase liman’. Maibé, to’o artigu ida-ne’e publika, sira seidauk fó resposta.

Imajen: Getty Imajen: Prabowo hatete katak nia hetan prova kulpadu tanba fó orden ba Komandante Grupu 4/Sandi Yudha Kopassus no nia membru sira hosi Forsa Tarefa Mawar no Forsa Tarefa Merpati tanba "hasai ema seluk nia liberdade".
Imajen: Getty Imajen: Prabowo hatete katak nia hetan prova kulpadu tanba fó orden ba Komandante Grupu 4/Sandi Yudha Kopassus no nia membru sira hosi Forsa Tarefa Mawar no Forsa Tarefa Merpati tanba “hasai ema seluk nia liberdade”.

Loos ka lae katak Prabowo ‘laiha ligasaun’ ho sekuestru ativista ’98 nian?
Iha 2018, dokumentu segredu sira Estadus Unidus nian ne’ebé fó sai ba públiku hosi Arkivu Seguransa Nasionál (NSA) hatete katak Prabowo haruka Kopassus atu halakon ho forsa ativista sira ’98 nian.

Arkivu ida ho data 7 Maiu 1998 fó sai nota sira hosi pesoál Embaixada Estadus Unidus nian iha Jakarta kona-ba destinu hosi ativista sira ne’ebé lakon. Rezultadu husi konversa entre pesoál polítiku ida iha Embaixada Estadus Unidus nian iha Jakarta ho líder organizasaun estudante ida hamosu naran Prabowo Subianto.

Fonte ne’e rekoñese katak nia simu informasaun husi Kopassus katak desaparesimentu forsadu ne’e halo husi Grupu 4 Kopassus. Informasaun ne’e mós hateten katak iha konflitu entre divizaun Kopassus no katak Grupu 4 sei kontrola nafatin hosi Prabowo.

“Desaparesimentu ne’e hetan orden hosi Prabowo ne’ebé halo tuir hela orden hosi Prezidente Soeharto”, haktuir hosi dokumentu ne’e.

Imajen: NSA: Dokumentu segredu sira Estadus Unidus nian ne'ebé fó sai ba públiku hosi Arkivu Seguransa Nasionál (NSA) hatete katak Prabowo haruka Kopassus atu halakon ho forsa ativista sira '98 nian.
Imajen: NSA: Dokumentu segredu sira Estadus Unidus nian ne’ebé fó sai ba públiku hosi Arkivu Seguransa Nasionál (NSA) hatete katak Prabowo haruka Kopassus atu halakon ho forsa ativista sira ’98 nian.

Prabowo iha tempu ne’ebá serbisu nu’udar Danjen Kopassus.

Hodi sita relatóriu ida hosi Revista Tempo iha edisaun 16 Juñu 2014, Konsellu Honoráriu – ne’ebé maka forma hosi ABRI kona-ba kazu ida-ne’e – deklara Prabowo kulpadu iha 21 Agostu 1998.

Prabowo hatete katak nia hetan prova kulpadu tanba fó orden ba Komandante Grupu 4/Sandi Yudha Kopassus no nia membru sira hosi Forsa Tarefa Mawar no Forsa Tarefa Merpati tanba “hasai ema seluk nia liberdade”.

Bainhira kestiona, Prabowo nia subordinadu sira fiar katak sekuestru ne’e hanesan “operasaun ofisiál” ida tanba Prabowo hatete katak nia “relata ona ba lideransa” no “tuir orden lideransa nian”. Maski operasaun ne’e nunka relata ba lideransa.

Rekomendasaun hosi Konsellu Honoráriu maka Prabowo tenke hasai hosi servisu militár, maibé ida-ne’e tenke ratifika liuhosi dekretu prezidensiál.

Hafoin ida-ne’e, Prezidente B.J. Habibie hasai Dekretu Prezidensiál Númeru 62 hosi tinan 1998 ne’ebé hatete katak Prabowo hetan demisaun “ho onra”, ne’ebé diferente hosi rekomendasaun hosi Konsellu Honoráriu.

Fontes informasaun: BBC Indonézia

relavante