G—NEWS (REDASAUN) — Ensinu Superiór iha papél estratéjiku tebes atu produz rekursu umanu ho kualidade ne’ebé la’ós de’it intelektualmente matenek, maibé mós iha integridade no kompromisu ba progresu nasaun nian. Iha kontestu ida-ne’e, departamentu direitu ka lei nian okupa pozisaun ida ne’ebé importante tebes. La’ós de’it fatin ida atu aprende kona-ba regra no norma sira, maibé mós espasu ida atu forma karákter profisionál ne’ebé sai pilár prinsipál hodi realiza justisa no supremasia lei nian iha vida nasionál no estadu nian.
Lei mak estrutura báziku ne’ebé regula orden sosiál, garante justisa, no prevene anarkia. Laiha lei ne’ebé forte no aplika ho justu, dezenvolvimentu polítiku, ekonómiku no sosiál sei la la’o ho di’ak.
Peritu jurídiku prinsipál, Prof. Hans Kelsen (1881–1973) husi Áustria, iha ninia livru Pure Theory of Law (1934), subliña katak lei maka sistema norma sira-nian ne’ebé hamriik mesak, independente hosi moralidade no polítika. Tuir Kelsen, nasaun ida sei labele moris bainhira laiha sistema legal ne’ebé organizadu ho di’ak tanba lei mak estrutura báziku ba lejitimidade podér estadu nian. Teoria ida-ne’e sai nafatin referénsia prinsipál iha estudu jurídiku kontemporáneu barak, inklui iha dezenvolvimentu kurríkulu direitu nian iha universidade sira iha mundu tomak.
Aleinde Kelsen, peritu jurídiku modernu sira hanesan Prof. Brian Z. Tamanaha (Estadus Unidus) iha ninia peskiza ho títulu On the Rule of Law (2004) esplika katak supremasia lei nian mak indikadór prinsipál hodi avalia progresu nasaun ida nian. Tuir nia, nasaun ida ne’ebé halo lei nia komandante sei fasil liu atu kria estabilidade sosiál no ekonómika, tanba atividade públiku no privadu hotu-hotu bele la’o iha enkuadramentu serteza legál.
Estudante direitu sira preparadu atu komprende, krítika, no aplika lei. Sira hetan hanorin la’ós de’it atu komprende testu legál sira literalmente, maibé mós kontestu sosiál no filozófiku iha sira nia kotuk. Iha sistema demokrátiku, lei funsiona hanesan reguladór ba mekanizmu podér hodi prevene abuzu autoridade.
Estudu ida husi Prof. Satya Arinanto (Indonézia) iha tinan 2011 husi Fakuldade Direitu, Universidade Indonézia, hatudu katak edukasaun jurídika iha papél boot atu hasa’e koñesimentu jurídiku públiku nian. Estudu ne’e hetan katak rejiaun sira ho asesu di’ak liu ba edukasaun legál iha tendénsia atu iha nivel aas liu kona-ba kumprimentu legál no partisipasaun demokrátiku.
Nasaun sira ne’ebé dezenvolve hela hanesan Timor Leste sei iha hela prosesu atu hametin instituisaun legál sira no harii sistema justisa ida ne’ebé justu. Iha kontestu ida-ne’e, graduadu direitu sira sai atór importante ne’ebé la’ós de’it prienxe pozisaun estruturál, maibé mós harii kultura legál ida ne’ebé saudavel no sustentável.
Presiza sira-nia prezensa iha área oioin hanesan reforma legál, advokasia direitus umanus, monitorizasaun polítika públika, no reforma burokrátiku. Ida-ne’e mós konfirma hosi Prof. Amartya Sen (Índia), manan-na’in Prémiu Nobel Ekonomia, iha nia livru Dezenvolvimentu nu’udar Liberdade (1999), hateten katak dezenvolvimentu sustentável presiza garantia justisa no liberdade legál nian. La ho ida-ne’e, dezenvolvimentu sei fó benefísiu de’it ba elite uitoan de’it.
Departamentu direitu presiza kontinua dezenvolve atu bele tuir dinámika globál no nesesidade lokál. Dezafiu prinsipál ne’ebé hasoru mak asegura katak graduadu sira la’ós de’it domina teoria jurídika, maibé mós iha abilidade analítika no argumentativa, no mós integridade morál ne’ebé aas.
Instituisaun ensinu superiór sira tenke haka’as-an atu integra edukasaun legál ho prátika iha mundu reál liuhosi programa estájiu, klínika legál, no kolaborasaun ho instituisaun judisiál. Esforsu ida-ne’e importante atu nune’e graduadu sira bele kontribui kedas ba hadi’a sistema legál nasionál hafoin remata sira-nia estudu.
Departamentu lei nian iha kna’ar importante tebes hodi apoia dezenvolvimentu nasaun ida nian. Liuhusi edukasaun jurídika ne’ebé forte, nasaun ne’e bele prodús jerasaun ne’ebé bele kompriende lei, iha kompromisu atu haforsa lei ne’e ba justisa no progresu sosiedade nian. Opiniaun hosi peritu jurídiku mundiál hanesan Hans Kelsen, Brian Tamanaha, no Amartya Sen hatudu katak lei maka fundasaun absoluta ida hodi harii nasaun ida ne’ebé estável, justu, no demokrátiku.
Iha kontextu Timor Leste no nasaun dezenvolvimentu sira seluk, hametin departamentu direitu iha universidade hanesan pasu estratéjiku ida hodi kria futuru ida ne’ebé ordenadu, transparente no justu liu.