Loron 17 Jullu 1976 Timor Leste ofisialmente parte Indonézia—nia istória maka ne’e

Fontes: Merdeka.com | Editór: Amito Qonusere Araújo

banner 120x600
70 Views

G—NEWS (TIMOR-LESTE) — Integrasaun Timor Lorosa’e ba Indonézia la’o durante tinan 24, durante ne’e, Timor Leste ne’e hetan estatutu provínsia bad ala 27. Timor Lorosa’e, oras ne’e koñesidu ho naran Timor Leste, sai parte Indonézia nian iha loron 17 fulan Jullu tinan 1976, hafoin integrasaun polémika ne’ebé nakonu ho dinámika polítika no sosiál ne’ebé kompleksu. Iha tinan 1975, hafoin Portugál sai hosi rejiaun ne’e nu’udar nia antigu kolónia, mosu instabilidade polítika ne’ebé hamosu intervensaun militár Indonézia nian.

Tuir mai governu Indonézia reklama katak, integrasaun ne’e hetan apoiu hosi maioria populasaun Timor Lorosa’e, maske realidade iha terrenu hatudu rezisténsia oioin no diferensa opiniaun. Durante períodu ida-ne’e, akontese dezenvolvimentu infraestrutura no sosiál oioin, maibé marka mós ho konflitu no tensaun entre forsa militár Indonézia no grupu rezisténsia lokál sira. Kondisaun ida ne’e hamosu atmosfera ne’ebé la estavel no hamosu violasaun direitus umanus oin-oin, ne’ebé sai preokupasaun ba komunidade internasionál. Esforsu diplomátiku no presaun internasionál kontinua aumenta iha tempu naruk nia laran, hodi dudu solusaun ida ne’ebé justu no pasífiku liu ba povu Timor Lorosa’e.

banner 325x300

Ikus mai, liu husi referendum ne’ebé organiza husi ONU iha tinan 1999, povu Timor Lorosa’e vota ba independénsia husi Indonézia ho maioria hili ba ukun-rasik-an. Maibe, importante atu estuda istoria Timor Loro Sa’e nia adere ba Republika Indonesia iha loron 17 fulan Jullu tinan 1976 hanesan tuir mai ne’e.

Kolónia Portugés sira Desde Sékulu XVI

Timor Lorosa’e iha istória naruk nu’udar kolonia portugés ne’ebé hahú kedas iha sékulu XVI. Iha inísiu, rejiaun ida-ne’e atrai atensaun hosi nasaun sira Europa nian tanba nia rekursu naturál sira, liuliu ai-sándalu, ne’ebé iha folin boot tebes iha tempu ne’ebá. Portugés sira foin to’o iha Timór Lorosa’e iha tinan 1515 no hahú harii postu komérsiu sira no misaun katólika sira iha illa nia tasi-ibun. Ho tempu, sira hametin sira nia prezensa no reklama rejiaun ne’e hanesan parte ida hosi sira nia impériu koloniál. Iha sékulu barak nia laran, ukun koloniál portugés iha Timór Lorosa’e hasoru dezafiu oioin, inklui kompetisaun ho olandés sira ne’ebé mós koko atu kontrola rejiaun ne’e.

Konflitu entre poténsia koloniál rua ne’e rezulta iha divizaun Timor ba parte rua: Timor Osidentál ne’ebé kontrola husi Olanda no Timor Lorosa’e ne’ebé nafatin iha Portugés nia kontrolu. Tratadu Lisboa iha tinan 1859 rekoñese ofisialmente divizaun ne’e, konfirma estatutu Timór Lorosa’e nu’udar kolónia portugés.

Moris iha ukun koloniál portugés nia okos dalabarak todan ba populasaun lokál. Maski iha tentativa atu hatama relijiaun katolisizmu no kultura portugs, ema Timor Lorosae barak mantein nafatin sira nia kostume no tradisaun rasik. Sistema ekonómiku koloniál ne’ebé esplorativu, no mós polítika opresivu oioin, hamosu insatisfasaun no rebeliun lokál oioin hasoru ukun koloniál. Maibé, Portugál konsege mantein nia kontrolu ba rejiaun ne’e to’o sékulu XX nia klaran.

Revolusaun Kravu iha Portugál no Invazaun Indonézia nian

Mudansa polítika iha Portugál iha tinan 1974, ne’ebé koñesidu ho naran Revolusaun Kravu, lori anin fresku ba Portugal nia kolónia sira iha mundu tomak. Portugal nia governu foun, orientadu ba demokrasia no deskolonizasaun, deside atu husik kontrolu ba ninia kolónia sira, inklui Timór Lorosa’e. Iha tempu ne’ebá mosu movimentu polítiku oin-oin iha Timor Lorosa’e, inklui mós Fretilin (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente) ne’ebé luta ba ukun-an tomak. Instabilidade politika no konflitu entre bankada oi-oin iha Timor Leste kria situasaun komplikadu. Portugál formalmente retira hosi Timór Lorosa’e iha tinan 1975, maibé molok bele fasilita prosesu deskolonizasaun ne’ebé ordenadu, Indonézia lansa invazaun militár ida ba teritóriu ne’e.

Invazaun Indonézia ba Timór Lorosa’e iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975 nu’udar akontesimentu signifikativu ida iha istória modernu Sudeste Aziátiku nian, hodi muda estatutu polítiku rejiaun ne’e nian no fó influénsia ba relasaun internasionál sira iha rejiaun ne’e.

Ho situasaun inserteza no rivalidade entre faksaun polítiku lokál sira, Indonézia haree oportunidade ida atu halo intervensaun no garante katak Timór Lorosa’e la monu ba ukun komunista nia liman.

Operasaun Seroja, naran ofisiál ba invazaun militár, lansa iha dadeer loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975. Forsa Indonézia sira lansa ofensiva boot ida ho objetivu atu kontrola territóriu Timor-Leste no integra ba estadu Indonézia nu’udar provinsia 27.º. Invazaun ne’e hetan apoiu hosi estratéjia militár ne’ebé luan, inklui aterrizajen anfíbiu no asaltu aéreu sira. Governu Indonézia, ho lideransa Prezidente Suharto nian, deklara katak operasaun ne’e hala’o atu proteje estabilidade rejionál no prevene posivel dominasaun komunista iha Timór-Leste.

Loron 17 Jullu 1976 Timor Leste Ofisialmente Sai Provínsia Indonézia

Ikus mai, iha 17 Jullu 1976, Timor Lorosa’e ofisialmente aneksadu nu’udar provínsia da-27 Repúblika Indonézia nian liuhosi Dekretu Prezidensiál Nú. 6 Tinan 1976. Prosesu ida ne’e marka pasu ikus ba invazaun militár ne’ebé hahú iha 7 Dezembru 1975 no ofisialmente integra Timór Lorosa’e iha territóriu Indonézia.

Desizaun ida-ne’e nu’udar kulminasaun hosi série asaun polítika no militár ne’ebé governu Indonézia halo hodi reklama no administra Timor Lorosa’e nu’udar parte hosi sira-nia rain, hafoin funu maka’as fulan barak hasoru forsa Fretilin ne’ebé luta ba ukun rasik-an. Dezde invazaun hahú, governu Indonézia hasoru rezisténsia maka’as hosi grupu pro-independénsia oioin iha Timór-Leste. Maski ho apoiu militár ne’ebé maka’as, Indonézia tenke hasoru dezafiu boot hodi kontrola teritóriu ne’ebé luan no tropa gerrilla ne’ebé boot.

Povu Timor Lorosa’e hasoru tempu susar durante períodu ne’e, ho relatóriu barak kona-ba violasaun direitus umanus, inklui violénsia hasoru ema sivíl no kapturasaun arbiru.

Desizaun integra Timor Lorosa’e iha Indonézia iha 17 Jullu 1976 hanesan pasu ida ne’ebé foti hodi hakotu rezisténsia armada no hametin Indonézia nia kontrolu administrativu no polítiku ba territóriu ne’e.

Tuir anúnsiu ofisiál, Timór Lorosa’e sai nu’udar Provínsia Timór Lorosa’e iha estrutura administrativa Indonézia nia laran. Governu Indonézia halo esforsu oin-oin hodi harii infraestrutura no integra Timór Lorosa’e iha sistema polítiku no ekonómiku Indonézia nian.

Maski iha esforsu dezenvolvimentu balun no programa asisténsia sosiál, governu Indonézia mós ezerse kontrolu maka’as ba vida polítika no sosiál iha Timór Lorosa’e, restrinje liberdade espresaun no monitoriza kualkér movimentu pro-independénsia ne’ebé sei iha.

Maski Timor Lorosa’e ofisialmente halo parte iha Indonézia hafoin 17 Jullu 1976, tensaun no konflitu sira kontinua iha dékada rua tuirmai.

Povu Timor Leste nia insatisfasaun no presaun internasionál kontinua aumenta, ikusmai kulmina iha referendum ne’ebé organiza husi ONU iha tinan 1999.

Rezultadu referendum ne’e hatudu povu Timor Lorosa’e maioria nia hakarak atu ukun-an husi Indonézia. Nune’e, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, Timor Lorosa’e ofisialmente sai nasaun independente ida, hodi hakotu era integrasaun ho Indonézia ne’ebé naruk no polémika.

relavante