La’o Hamutuk haruka karta ida ba PN kona-ba OJE retifikativu

banner 120x600
143 Views

G-NEWS (DILI) – Liuhosi biban ida ne’e, La’o Hamutuk hakarak hato’o agradesimentu ba Uma-Fukun Parlamentu Nasionál ne’ebé fó oportunidade ba sosiedade sivil atu submete ami nia hanoin liu husi paresér ida ne’e, maske ami hanoin katak promove partisipasaun direta nafatin sai ezizensia importante.

Ami apresia ba proposta Orsamentu Retifikativu 2023 mak úniku liu tanba governu konsege halo redusaun 13% ka biliaun $1.81 kompara ho OJE orijinál ba 2023. Maibé ami nota katak redusaun ida ne’e nafatin hatudu dúvida boot ba kapasidade ezekusaun ba tempu badak tanba ezekusaun atuál foin atinje de’it 32%.

banner 325x300

La’o Hamutuk hakarak hato’o apresiasaun ba inisiativa balu ne’ebé Governu propoin atu halo alterasaun ba Lei Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finanseira No. 2/2022 no Lei Tributária No.8/2008. Mezmu nune’e, oportunidade ne’ebé Parlamentu iha, la nato’on atu deskute ho kle’an ba alterasaun Lei importante sira ne’e.

Atu kontribui di’ak liu tan ami nia hanoin sira, iha ona leitura no analiza balu ba asuntu prinsipál sira hanesan tuir mai.

Transparénsia, Akontabilidade no Partisipasaun Públiku

Bainhira Prezidente Parlamentu Nasionál hato’o nia diskursu iha pose ba VI lejislatura, ami konsidera hanesan onra ida mai Sosiedade Sivil tanba Prezidente hakarak atu koopera ba prosesu konstrusaun estadu ida forte no la’o ho transparénsia no akontabilidade. Maibé ami kestiona kona-ba oportunidade sira ne’ebé sei lakon.

Tanba Iha Lei enkuadramentu orsamentál atuál, permite oportunidade partisipasaun públiku inklui média no sosiedade sivíl atu oferese kontribuisaun analítiku durante diskusaun sira iha Jornada Planeamentu ba Opsaun Prinsipál – Lei Grande Opsaun, maibé proposta ba alterasaun ida ne’e, sei hamenus liu tan oportunidade atu Governante no distintu deputadu/a sira hetan perspetiva diferente antes deside proposta Polítiku sira.

Hanesan sosiedade sivil ami hanoin katak Parlamentu Nasionál labele kontinua prosesu sira iha pasadu ne’ebé limita partisipasaun públiku. Ami konsiente katak mudansa ba Lei sira ne’e importante, maibé ami husu atu la mai ho karákter urjénsia atu diskute ho kle’an no detallu ba hanoin sira hanesan saida mak ami identifika iha artigu balu iha tabela tuir mai.

Melloramentu Balu Iha Proposta Alterasaun ba Lei Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finanseira No. 2/2022

 

ArtiguKomentáriu
Artigu 41.3Artigu refere promove di’ak liu tan transparénsia ba reseita no despeza sira iha futuru
Artigu 68Kontrolu ne’ebé rigorozu liu no hatún esepsaun ba sistema duodesimal, ne’ebé dau-daun ne’e inklui mós transferénsia husi Fundu Petrolíferu.
Artigu 95Rekerimentu ba informasaun espesífiku liu ho proposta OJE Retifikativu, no ida ne’e konsidera di’ak tebes no presiza mantén.
Artigu 97Kontrolu podér Governu nian atu halo mudansa durante tinan fiskál ida.
Artigu 103Informasaun detallu liu iha Conta Geral Estadu
Mudansa Ne’ebé Kuaze Piór
Artigu 47

 

Elimina Lei GOP (no aumenta informasaun kona-ba Planu Investimentu Estratéjiku Anuál ho Orsamentu iha Outubru). Ida ne’e taka oportunidade ba diskusaun iha públiku no Parlamentu Nasional kona-ba prioridade no programa sira, ne’ebé bele ajuda Governu atu prepara proposta OJE.
Artigu 52.3Presiza atu haree mós ba durasaun tempu, tanba iha artigu refere bainhira Governu foun mai, iha fulan 5 atu aprezenta Orsamentu Jerál Anuál.  Entaun, Governu Da-IX sei propoin OJE ba 2024 ba Parlamentu Nasional iha fulan Dezembru 2023, la’ós Outubru.  Imposivel ba públiku no Deputadu/a sira atu konsidera ho kle’an no halo desizaun matenek durante tempu feriadu, molok tinan fiskál foun hahú.
Artigu 105.2Iha artigu refere fó tan tempu ba Tribunal das Contas atu halo revizaun ba CGE, signifika katak opiniaun sei la disponivel bainhira Parlamentu diskute proposta OJE foun.

 

Sustentabilidade Ekonomia no Moris Povu Timor-Leste

Reseita ba Orsamentu Retifikativu ida ne’e, ilustra dala ida tan dominasaun fundu petrolíferu iha Orsamentu Estadu kada tinan too agora, ne’ebé hatudu nasaun Timor-Leste besik tama ona ba rai-naruk fiskal.

Programa Governu nian durante ne’e, kuaze kontinua hamosu subsídiu sira la hó hanoin kle’an, harii infrastrutura la hó analiza ba kustu, benefísiu no manutensaun no la kondisiona ho moris real ne’ebé povu sira hasoru. Intensaun atu kontinua harii infrastrutura boot sira hodi hafurak de’it imajen ba tempu badak, no sei la konsegue resolve problema sosiál sira hanesan malnutrisaun, inseguransa ai-han, ki’ak multidimensionál, saúde, edukasaun, bee moos no saneamentu.

Ami hanoin katak tempu ona atu Governu ho kuidadu liu propoin sira nia programa atu la nafatin kontinua ba programa hirak ne’ebé too ohin loron seidauk iha klareza kona ba benefísiu realístiku liu ba povu, hanesan projetu Tasi Mane ho nia komponente tomak. Ami sujere atu haree no re-avalia fali ba infrastrutura hirak ne’ebé harii ona hanesan Auto-estrada, aeroportu no seluk tan.

Balansu atuál Fundu Petrolíferu biliaun $18, tenke sai oportunidade atu harii polítika no sistema ekonomia ida diversifikadu, renovavel no sustentável ba atinje interese tempu naruk Povu Timor nian.

Presiza Prudente iha Desizaun ba Lei Tributaria/Taxa Seletivu

Jerálmente La’o Hamutuk apresia prinsípiu tributaria kona-ba sira ne’ebé iha rendimentu boot liu tenke kontribui barak liu. Ami hanoin, taxa seletivu ne’ebé uluk aplika ona, ladún iha implikasaun ba Povu ki’ik maibé Governu esforsu atu rekolla reseita husi ema ho kbiit ekonómiku boot.

Nune’e La’o Hamutuk hanoin katak, liu husi alterasaun Lei Tributaria ne’e la implika ba povu vulneravel inklui mós estadu iha prosesu rekolla reseita. Ami sujere atu Parlamentu Nasionál orienta Banku Central Timor-Leste – BCTL hodi halo polítika monetaria no mós Ministériu Finansa hodi aplika ona Impostu Valór Akresentadu – IVA/VAT ba produtu sira ne’ebé la tama ba kategoria nesesidade bázika. Iha tempu hanesan, Governu tenke sériu iha investimentu doméstiku ba setór agrikultura hodi subtitui dependénsia ba produtu importadu.

Redusaun Emprestímu mak Seguru Liu ba Nasaun no Povu nia Moris

La’o Hamutuk apresia ba Governu ne’ebé hamenus montante despeza husi empréstimu husi tokon $74 ba tokon $35 iha tinan 2023. Espera Governu konsidera situasaun ekonómiku no realidade kona ba rezerva mina no gas iha Bayu-Undan ne’ebé sei remata iha tinan 2023, indika ona katak estadu presiza evita no iha konsisténsia atu redús fó todan ba futuru tuir mai liu husi emprestímu.

Nune’e ita labele kontinua atu tetu Timor-Leste nia kapasidade atu selu fali deve bazeia ba PIB no reseita ohin loron nian, tanba bainhira Fundu Petrolíferu mamuk, sasukat ne’ebé governu no ajénsia internasionál uza atu hatene risku husi deve sira sei la relevante.

Ami espera Governu kontinua hamenus no halakon empréstimu ba projetu sira ne’ebé uza osan públiku no la fó implikasaun direta ba povu hodi sakrifika fali setór ezensiál.

Rekomendasaun

  1. Governu presiza fahe informasaun no labele limita partisipasaun públiku atu partisipa iha diskusaun proposta retifikativu OJE 2023 ida ne’e. Nune’e, ami rekomenda atu Parlamentu Nasionál ezije ba Governu hodi mantén transparénsia – disponibilidade informasaun iha sistema online atu enkoraja partisipasaun ativu sidadaun sira nian.
  2. Governu presiza fornese provizaun estimativa ba kada proposta OJE hodi PN no públiku bele konsidera no avalia proposta alokasaun bazeia ba kustu tomak ba kapitál, operasaun no manutensaun sira.
  3. Ami husu Deputadu/a sira atu ezije Governu atu la bele ignora situasaun grave rai naruk fiskál, no foti asaun apropriadu liu husi investimentu ba setór agrikultura, manufatura no turismu hodi asegura katak nasaun ne’e iha duni alternativu no kore duni nia dependensia ba FP.
  4. Parlamentu Nasionál presiza hadi’ak prosesu audiénsia “públiku” ka mekanizmu seluk atu simu informasaun no analiza husi sosiedade sivíl no povu.

Ami husi La’o Hamutuk sempre prontu atu oferese ami nia kontribuisaun analítiku hodi ajuda distintu Deputadu/a sira hodi halo diskusaun kle’an liu tan ba proposta Lei OJE retifikativu 2023 molok halo aprovasaun final iha Parlamentu Nasionál.

Obrigadu barak ba Ita-boot sira hotu nia atensaun no konsiderasaun tomak.

Ami ne’ebé saran lia,

Ekipa Koordenasaun La’o Hamutuk

Marta da Silva

Yonatan Gonsalves

relavante