Oecusse iha G-NEWS nia matan: observasaun sosiál no dezenvolvimentu iha área remota

Editór: Amito Qonusere Araújo

banner 120x600
71 Views

G—NEWS (RAEOA-OECUSSE) — Jornalista ida brani hala’o viajen naruk iha ró Berlin-Ramelau ba RAEOA-Oecusse, enklave Timor Leste ne’ebé dook. Ho asesu ne’ebé limitadu no infraestrutura ne’ebé mínimu. Maibé, viajen ida-ne’e hakarak atu revela kondisaun moris ema lokál sira-nian—istória ida ne’ebé ladún rona kona-ba reziliénsia no esperansa. Liu husi kobertura G—NEWS nian ne’e, hein katak bele loke ita nia matan ba dezafiu ne’ebé povu Oecusse hasoru, no fó lian ba sira ne’ebé durante ne’e izoladu.

Oecusse, rejiaun ida ne’ebé lokaliza iha ponta oeste Timor Leste nian, iha karakterístika no dezafiu barak ne’ebé úniku iha nia vida sosiál, kulturál no ekonómika. Iha kobertura ida ne’e, ami hetan oportunidade atu observa diretamente ema lokál sira nia moris iha Rejiaun RAEOA-Oecusse, rejiaun ne’ebé nakonu ho potensiál no dezafiu, maibé luta nafatin atu dezenvolve. Liuhusi reportájen ida-ne’e, ami buka atu fó vizaun jerál ida ne’ebé kle’an kona-ba dezenvolvimentu sosiál sira, dezafiu infraestrutura sira, no kondisaun moris loron-loron povu nian iha Oecusse.

banner 325x300

Martinho Belo, jornalista G-NEWS, hala’o observasaun komprensivu kona-ba komunidade nia moris iha Oecusse, foka ba uzu lian, kondisaun agrikultura, no problema bee-moos ne’ebé rezidente lokál sira hasoru.

Rezultadu observasaun hatudu katak, maioria komunidade Oecusse ko’alia lian lokál  no lian Indonézia. Maibé, iha sidade iha Rejiaun RAEOA, uza nafatin Tetun, enkuantu iha area remota hanesan iha suku Bobometo, dala barak liu uza lian Indonézia. Ida-ne’e tanba influénsia as moris iha fronteira loroloron nian, liuliu iha jerasaun foun sira.

Suku Bobometo, iha ne’ebé maioria populasaun servisu nu’udar agrikultór, iha ábitu atu muda husi rai ida ba rai seluk hodi kuda ai-horis, hanesan nu’u no fehuk midar. Padraun tradisionál to’os nian ida-ne’e ezije sira atu buka rai foun, ne’ebé bokur ba sira nia sobrevivénsia.

Maibé, dezafiu boot ida ne’ebé komunidade Bobometo hasoru mak problema bee-moos. Maski iha esforsu husi asosiasaun oioin atu ajuda ho reflorestasaun hodi hadi’a kualidade bee-matan sira, rezidente lokál nafatin iha difikuldade atu hetan bee-moos ne’ebé adekuadu ba konsumu. Dezafiu ida-ne’e sai preokupasaun boot ba komunidade lokál ne’ebé hein atu hetan solusaun ba tempu naruk.

Aleinde ne’e, viajen jornalista G-NEWS husi Dili ba Oecusse uza ró Berlin-Ramelau iha tuku 5.30 lokraik to’o to’o iha portu Mahata Oecusse iha tuku 4.30 dadeer, naruk loos, ne’ebé akontese iha loron tersa-feira, 21 fulan-Janeiru tinan ne’e. Durante viajen, ekipa jornalista sira fó tempu hodi halo jogu no la’o hale’u ró laran hodi pasa tempu. Maski ho viajen ne’ebé naruk no han tempu barak, Martinho Belo nota katak sira to’o ho di’ak no laiha problema ruma.

Bainhira to’o iha Oecusse, ekipa ne’e prepara kedas entrevista ho ema lokál sira. Maski iha entuziazmu boot hosi rezidente sira atu ko’alia ho jornalista sira, maibé obstákulu prinsipál maka barreira lian nian. Maioria hosi ema sira ko’alia lian lokál ne’ebé ladún komprende hosi ekipa mídia sira nian, ne’ebé rezulta iha difikuldade komunikasaun nian. Maski nune’e, povu Oecusse apresia tebes prezensa jornalista sira nian no agradese ba atensaun ne’ebé fó ba sira nia área.

Martinho Belo hatutan tan, “Maske ami nia viajen naruk, ami sente seguru tebes no simu ho di’ak iha Oecusse. Dezenvolvimentu iha rejiaun ne’e hatudu ona progresu signifikativu, maske sei iha dezafiu barak ne’ebé presiza rezolve.”

Kobertura ida-ne’e fó imajen klaru kona-ba kondisaun sosiál, kulturál no dezafiu ne’ebé komunidade Oecusse hasoru. Maski iha ona dezenvolvimentu pozitivu iha setór dezenvolvimentu, sei iha buat barak ne’ebé presiza atu rezolve, liuliu kona-ba hakonu nesesidade báziku sira hanesan bee-moos no asesu ba servisu públiku ne’ebé di’ak liu.

Diversidade lian, sistema agrikultura tradisionál, no problema ambientál mak kestaun prinsipál ne’ebé komunidade lokál sira tenke hasoru. Hein katak informasuan ida ne’e bele dada parte kompetente sira nia atensaun atu bele envolve liu tan hodi resolve problema hirak ne’e no tulun povu Oecusse ba diresaun moris ne’ebé prósperu liu tan.

relavante