Papa Leo XIV nia moris no istória “In Illo uno unum—Iha Nia ida no ida”

Imajen: Amu-Papa Leo
Imajen: Amu-Papa Leo
banner 120x600
259 Views

G—NEWS (INTERNASIONÁL) — Papa agostinianu dahuluk, nia hanesan pontífise norte-amerikanu daruak hafoin Francisco, maibé, la hanesan ho Bergoglio, norte-amerikanu Robert Francis Prevost, ho tinan 69, orijinalmente hosi norte kontinente nian. Iha ternu ida, bispu foun Roma nian moris iha loron 14 fulan-Setembru tinan 1955 iha Chicago, Illinois, oan-mane hosi Louis Marius Prevost, hosi orijen fransés no italianu, no Mildred Martínez, hosi orijen españól. Nia iha maun-alin na’in-rua, Louis Martín no John Joseph.

Nia pasa nia infánsia no adolexénsia ho nia família no estuda uluk iha Semináriu Menór Padre Agostinianu sira-nian no tuirmai iha Universidade Villanova iha Pennsylvania, iha ne’ebé nia gradua iha tinan 1977 ho lisensiatura iha Matemátika no menór iha Filozofia. Iha loron 1 fulan Setembru tinan hanesan, nia tama iha novisiadu Ordem Saun Agostinho (OSA) nian iha St.

banner 325x300

Nia estuda iha Uniaun Teolójika Katólika iha Chicago, gradua ho lisensiatura iha Teolojia. Ho tinan 27, nia superiór sira haruka nia ba Roma hodi estuda Direitu Kanóniku iha Universidade Pontifísiu São Tomas de Aquino (Angelicum). Iha sidade, nia hetan ordenasaun nu’udar amlulik iha loron 19 fulan-Juñu tinan 1982, iha Koléjiu Agostinianu Santa Mónica nian, hosi Bispu Jean Jadot, pró-prezidente Konsellu Pontifísiu ba ema sira ne’ebé la’ós sarani, ohin loron Dikastériu ba Diálogu Interrelijiozu.

Prevost hetan nia lisensiatura iha tinan 1984 no, iha tinan tuirmai, bainhira prepara nia teze doutoramentu, nia haruka ba misaun agostina iha Chulucanas, Piura, Peru (1985-1986). Iha tinan 1987 nia defende nia teze doutoramentu kona-ba “Knaar priór lokál hosi Orden Saun Agostinho nian” no hetan nomeasaun nu’udar Diretór Vokasaun sira no Diretór Misaun sira Provínsia Agostinho nian “Inan Konsellu Di’ak nian” iha Olympia Fields, Illinois (EUA).

Iha tinan tuirmai, nia tama iha misaun Trujillo nian, iha mós Peru, nu’udar diretór projetu formasaun komún nian ba aspirante agostinu sira vikária Chulucanas nian, Iquitos nian no Apurímac nian. Durante tinan sanulu-resin-ida, nia kaer kargu sira nu’udar Prior komunidade nian (1988-1992), Diretór Formasaun nian (1988-1998) no formadór profesór nian (1992-1998) no iha Arkidioseze Trujillo nian nia nu’udar Vigáriu Judisiál (1989-1998) no Profesór Direitu Kanú nian no Major sira Morista nian Semináriu “San Carlos e San Marcelo”. Iha tempu hanesan, nia hetan mós fiar ba pastorál Na’i-Feto Inan Kreda nian, ne’ebé tuirmai harii nu’udar parókia ho títulu Santa Rita (1988-1999), iha sidade nia li’ur kiak, no nia maka administradór parókia Na’i-Feto Monserrat nian hosi tinan 1992 to’o 1999.

Iha tinan 1999, nia hetan eleitu nu’udar provinsiál prior hosi Provínsia Agostinha “Inan ba Konsellu Di’ak” hosi Chicago, no tinan rua ho balun liutiha, iha Kapítulu Jerál Ordináriu hosi Orden Saun Agostinho nian, nia maluk sira hili nia nu’udar prior jerál, hodi konfirma nia iha tinan 2007 ba mandatu daruak.

Iha fulna-Outubru tinan 2013, nia fila fali ba nia provínsia Agostinha iha Chicago no serbí nu’udar diretór formasaun nian iha konventu Saun Agostinho nian, konselleiru dahuluk no vigáriu provinsiál; kargu sira ne’ebé nia kaer to’o Amu-Papa Francisco nomeia nia, iha loron 3 fulan-Novembru tinan 2014, administradór apostóliku dioseze peruana Chiclayo nian, hodi hasa’e nia ba dignidade episkopál nu’udar bispu titulár Sufar nian. Nia tama iha dioseze iha loron 7 fulan-Novembru, iha Núnsiu Apostóliku James Patrick Green nia prezensa, ne’ebé ordena nia bispu fulan ida liu de’it, iha loron 12 fulan-Dezembru, festa Na’i-Feto Guadalupe nian, iha Katedrál Santa Maria.

Ninia lema episkopál mak “In Illo uno unum”, liafuan sira ne’ebé Saun Agostinho pronunsia iha sermón ida, Espozisaun kona-ba Salmo 127, hodi esplika katak “maske ita sarani barak, iha Kristu ida de’it ita ida de’it”.

Iha loron 26 fulan-Setembru tinan 2015, nia hetan nomeasaun nu’udar Bispu Chiclayo nian hosi pontífise arjentinu no, iha fulan-Marsu tinan 2018, nia hetan eleitu nu’udar vise-prezidente daruak hosi Konferénsia Episkopal Peruanu, iha ne’ebé nia hanesan mós membru hosi Konsellu Ekonómiku no prezidente hosi Komisaun Kultura no Edukasaun nian.

Iha tinan 2019, ho desizaun Francisco nian, nia inklui entre membru sira Kongregasaun ba Kleru iha loron 13 fulan-jullu tinan 2019 no, iha tinan tuirmai, entre membru sira Kongregasaun ba Bispu sira (21 Novembru). Entretantu, iha loron 15 fulan-abríl tinan 2020, nia simu nomeasaun pontifisiál nu’udar administradór apostóliku dioseze peruviana Callao nian.

Iha loron 30 fulan-Janeiru tinan 2023, Amu-Papa bolu nia ba Roma nu’udar Prefeitu Dikastériu ba Bispu sira no Prezidente Komisaun Pontifisiál ba Amérika Latina, hodi promove nia ba arsebispu. No iha Konsistóriu 30 Setembru tinan hanesan, nia kria nia no halo nia sai kardeál, hodi atribui ba nia diakonadu Santa Mónica nian. Prevost simu pose iha loron 28 fulan-Janeiru tinan 2024 no, nu’udar xefe dikastériu nian, partisipa iha viajen apostóliku ikus sira Papa Francisco nian no iha sesaun dahuluk no daruak hosi XVI Asembleia Jerál Ordinária Sínodu Bispu sira-nian kona-ba Sinodalidade, ne’ebé hala’o iha Roma hosi loron 4 to’o 29 Outubru 2024 no hosi 2027 Outubru 2024, respetivamente. Esperiénsia iha asembleia sinodál sira hetan ona iha pasadu nu’udar Priór Agostinu sira-nian no reprezentante Uniaun Superiór Jerál sira-nian (UGS).

Entretantu, iha loron 4 fulan-Outubru tinan 2023, Fransisku hatama nia entre membru sira Dikastériu sira ba Evanjelizasaun, Seksaun ba Primeira Evanjelizasaun no Igreja Partikulár Foun sira; ba Doutrina Fiar nian; ba Igreja sira Orientál nian; ba Kleru sira; ba Institutu sira Vida Konsagrada nian no Sosiedade sira Vida Apostólika nian; ba Kultura no Edukasaun; ba Testu Lejislativu sira; husi Komisaun Pontifisiál ba Estadu Sidade Vatikanu nian.

Ikusmai, iha loron 6 fulan-Fevereiru tinan ida-ne’e, nia hetan promosaun ba orden bispu sira-nian hosi Pontífise Arjentinu, hodi hetan títulu Igreja Suburbikária Albano nian.

Durante nia antesesór nia internamentu ikus iha ospitál Gemelli, Prevost prezide rozáriu ba Francisco nia saúde iha loron 3 fulan-Marsu iha Prasa São Pedro.

relavante