Parlamentu Nasionál laiha komitmentu ba kombate korrupsaun iha Timor-Leste

banner 120x600
158 Views

G-NEWS (OPINIAUN) – Artigu tomak ida ne’e responsábiliza hosi hakerek na’in, no G-News responsábiliza de’it ba publikasaun.

Loron 9 fulan dezembru sai hanesan loron internasionál Anti Korrupsaun, Timor-Leste hanesan estadu ida soberanu no independente ne’ebé iha komitmentu tomak ba luta kontra korrupsaun, tarefas primodial libertasaun nian no tamba ita hatene katak korrupsaun ne’e hahalok ida ne’ebé maka estraga estadu na no povu nia rikusoin.

banner 325x300

Ba dahuluk, maka Timor-Leste selebra loron internasionál lahanesan tinan hirak liu ba,  oinsa maka bele kampaña no sensibilizasaun oinsa maka atu fahe informasaun ba hodi konsiensializa povu no sidadaun sira atu hadook an hosi pratika korrupsaun iha Timor-Leste hodi hatete “LAE BA KORRUPSAUN” maibé infelizmente atu tinan ida ona maka Komisaun Anti Korrupsaun – KAK laiha Komisáriu tamba Parlamentu Nasionál hosi Bancadas Parlmentares maka blokeia ba prosesu atu hili Komisáriu KAK hahú kedas iha Lejislatura da-lima PN nian to’o mai mandatu lejislatura agora ne’ebé lidera hosi PPN Deputada Fernanda Lay.

Hanesan ita hotu hatene katak Komissariu Dr. Sergio Hornai nia mandatu termina ona iha loron 21 Janeiru 2023, hosi iha ne’ebá kedas maka VIII Governu Konstitusionál aprezenta kandidatu Komisáriu KAK ba Parlamentu Nasionál maibé lakonsege hetan konsensus hodi konvoka ba qourum funsionmentu no deliberasaun iha plenária PN nian hodi haktuir de’it ba artigu 7 hosi Lei Nú. 8/2009 de 15 de LEI SOBRE A COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO. Hafoin antigu Komisáriu KAK Dr. Sergio Hornai nia mandatu konklui maka Prezidente PN Dr. Aniceto Guterres halo karta suspensaun ba Komissariu KAK hodi termina nia mandatu no hein Governu aprezenta fali kandidatu Komissariu KAK ba PN hodi hili lideransa foun ba lidera KAK maibé infelizmente PN la konsege halo traballu ne’e tanba peridu eleitoral mós besik ona no mandatu PN nian mós atu ba nia rohan hosi sesaun lejislativa.

Hosi lakuna lei ida ne’e maka lori Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál aproveita halo ezersísiu ida ne’e iha Parlamentu, situasaun hirak ne’e nafatin mosu iha mandatu lejislatura agora ne’ebé lidera hosi PPN Deputada Fernanda Lay mós nafatin mosu, Deputadu sira atu hosi Bancada Governu ka Opozisaun mosu nafatin ho konfigurasaun polítika atual iha PN. Deklarasaun sira ne’ebé afirma katak sei buka malu atu hetan entendimentu ba hamosu konsensu ida hodi hili Komisáriu KAK, nune’e bele lidera Komissaun Anti Korrupsaun tuir servisu hirak ne’ebé maka durante ne’e la’o tiha ona ho funsionamentu institusionál no administrativamente ba hametin liu serbisu KAK nian ba iha Investigasaun, Prevensaun no Edukasaun.

Saida maka mosu iha Parlamentu Nasionál ba mandatu lejislatura agora ne’e? Bancadas Parlamentares sira iha PN Lobby malu tanba iha preferensia ba kandidatu ida hodi retarda prosesu komitmentu ba kombate korrupsaun no tanba durante hosi kedas fulan setembru to’o agora maka dada malu no dun malu de’it iha PN hosi Bancadas Parlamentares, sorin seluk Governu liuhosi Vise-Ministru assuntu Parlamentar Sr. Aderito Hugo deklara ba PN katak Governu sei la retira nia pedidu ne’ebé haruka ona ba PN. Hosi deklarasaun governante ne’e hatudu mai ita katak PN laiha komitmentu ba kombate korrupsaun, PN rasik mós kontribui ba vakutura intitusionál KAK nian ho aproveitamentu lakuna lei ne’ebé iha hodi jere jogu demokratiku iha PN katak Maioria no Minoria, la’ós buat hotu tuir de’it maioria maibé presiza minoria ida sirkunstânsia balu no agora bele justifika ona.

Evidentemente, prosesu ne’e la’o hela iha Parlamentu Nasionál no dadaun ne’e tama ba ajenda traballu PN nian maka halo debate ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan fiskál 2024 nian no PN sei konsentra de’it ba debate OJE no lakleur ita tama fali tinan foun, no ita hein to’o fali tinan oin?

Tinan ida ona maka PN budu de’it, dada malu no dun malu iha uma fukun Parlamentu maibé PN lahatudu nia vontade no komitmentu ba ajenda luta kombate korrupsaun, laiha kondisaun ne’ebé bele reuni plenária soberanu PN, ne’e sai tiha ona moras ida ne’ebé sempre hada’et iha PN hodi sakrifika insituisaun nia funsionamentu ba kazu krime korrupsaun iha ita rai Timor-Leste tuir ita nia Lei sira ne’ebé enquadra iha ordenamentu jurídiku Timor-Lete liu-liu Lei N.O 7/2020 de 26 de Agosto MEDIDAS DE  PREVENÇÃO E COMBATE À CORRUPÇÃO (MPCC).

Movimentu Deputadu sira nian ha PN durante ita hotu akompaña hosi mídia mesak oi-oin de’it: ezersísiu ida ne’e halo bancada sira buka malu hodi foti pozisaun ida de’it atu elege Komisáriu KAK, maibé susar tebes tanba sai ona âbitu ida oinsa mak bele negosia interrese balun iha laran no dala barak mós atu fahe portfólio ba malu se maka okupa pozisaun estratejíka sira iha instituisaun ho kargu saida de’it ne’ebé maka personalidade balu atu asume.

Situasaun ne’e dala barak ona maka ita mós observa katak Govarnu no Parlamentu aproveita sai tiha hanesan jogo xadrez polítiku nian ne’ebé ho tendensia lakon rasionalidade hodi pozisiona an ba luta kombate korrrupsaun no bele hatun fali Kredibilidade KAK iha futuru tanba konsekuênsia hili figura ida ne’ebé iha problema ho integridade hodi lori KAK ba kombate duni Korrupsaun iha Timor-Leste.

Bainhira lós maka nai Deputadu sira atu hili Komisáriu KAK? LABELE SALAH PILIH FALI, Nai deputada no deputadu sira hakarak hosi KAK kontinua vakutura titular Instituisionál?

Lobby malu hotu ona karik, ka sei buka hela preferênsia ba kandidatu ida hodi retarda fali komitmentu ba kombate korrupsaun ne’e laiha seriedade ba kombate korrupsaun. Ita iha komitmentu ne’ebé ho prinsípiu “Boa Fe” ne’ebé nakonu onestidade tomak konvoka ba votasaun, labele halo polêmika no dada malu iha PN no dun malu ho Governu dehan atu retira kandidatu ida maibé ida ne’ebé lós la dehan sai maibé labele dala ruma haluha tiha katak personalidade balu problema iha hela Tribunál, públiku hein katak PN sei hili figura ida di’ak no kompetente, iha integridade di’ak ba luta kombate korrupsaun hodi lidera KAK no labele hamonu kredibiliade KAK iha futuru.

Evita tendênsia ida ba hili Komisáriu KAK: Buka Orkestra de’it interesse oligarquía ni’an ne’ebé maka sei obstakuliza fali luta kontra korrupsaun iha Timor-Leste.

Hamosu konsesus: saboko preferénsia ba Kandidatu maibé ignora nia integridade pessoal.

Halo negosiasaun iha meza okos mak oinsa atu fahe Portfólio hodi rezulta kargu koadjuva sira ba komisáriu eleitu, maibé ita la kore fukun korrupsaun iha Timor-Leste ne’ebé mak halo ema ki’ak no explora de’it povu nia rikusoin hodi hamohu de’it osan minarai nian.

Hosi;

Efrem Trinquedos

relavante