Austrália bandu uza mídia sosiál husi labarik ho tinan 16 mai kraik – Oinsá?

Husi: BBC Indonézia

banner 120x600
47 Views

G—NEWS (DILI) — Governu australianu sei eziji ba empreza sira mídia sosiál nian atu foti “pasu razoavel sira” hodi evita labarik sira ho tinan 16 mai kraik kria konta sira hahú hosi loron 10 fulan-Dezembru. Konta sira ne’ebé kria ona sei eziji mós atu dezativa ka apaga.

Governu hatete katak bandu ne’e – polítika dahuluk iha mundu ne’ebé hetan apoiu barak hosi inan-aman sira – ho objetivu atu hamenus “estrese no risku” ba labarik sira iha mídia sosiál.

banner 325x300

Risku mosu hosi “karakterístika sira dezeñu nian ne’ebé enkoraja labarik sira hodi pasa tempu barak liu iha ekran sira, enkuantu aprezenta ba sira konteúdu ne’ebé bele prejudika sira nia saúde no moris di’ak”, hatete hosi Governu australianu iha komunikadu.

Estudu ida ne’ebé maka governu haruka iha inísiu tinan ida-ne’e hatudu katak 96% hosi labarik sira ho idade 10-15 uza mídia sosiál.

Na’in hitu hosi na’in sanulu maka hetan espozisaun ba konteúdu no hahalok ne’ebé maka prejudika. Espozisaun ida-ne’e inklui buat hotu hosi materiál mizojinista no vídeo sira kona-ba funu sira to’o konteúdu ne’ebé promove moras alimentár no suisídiu.

Plataforma sira ne’ebé maka afetadu?

To’o agora, governu australianu fó sai ona plataforma 10 ne’ebé inklui iha bandu: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit, no plataforma sira streaming nian Kick no Twitch.

Maibé, apelu sira foin lalais ne’e mosu mós atu estende bandu ba jogu online sira.

Plataforma sira hanesan Roblox no Discord foin lalais ne’e implementa ona verifikasaun idade nian iha sira nia funsaun sira balun hodi tenta atu evita bandu governu Austrália nian.

Governu Austrália nian afirma katak sei kontinua halo revizaun ba lista hosi plataforma sira ne’ebé afetadu, hodi konsidera kritériu prinsipál tolu.

Kritériu dahuluk maka plataforma nia objetivu prinsipál ka “objetivu signifikativu” maka atu kria interasaun sosiál online entre utilizadór na’in rua ka liu.

Kritériu daruak maka plataforma ne’e permite utilizadór sira atu halo interasaun ho utilizadór sira seluk balun ka hotu.

Kritériu datoluk maka plataforma ne’e permite utilizadór sira atu hasai konteúdu.

YouTube Kids, Google Classroom, no WhatsApp la inklui iha lista tanba sira konsidera la prienxe kritériu sira-ne’e.

Labarik sira mós bele kontinua haree konteúdu barak liu iha plataforma sira hanesan YouTube, ne’ebé la presiza kriasaun konta.

Oinsá maka bandu ida-ne’e sei aplika?

Labarik no inan-aman sira sei la hetan kastigu tanba viola bandu ida-ne’e.

Governu australianu afirma ona katak empreza sira mídia sosiál nian maka responsavel atu aplika ida-ne’e. Sira bele hasoru multa to’o US$32 milloens (maizumenus Rp534.6 billoens) ba violasaun grave ka repetidu.

Governu australianu mós afirma ona katak empreza sira ne’e tenke foti “pasu razoavel sira” hodi hadook labarik sira hosi sira nia plataforma, no implementa teknolojia verifikasaun idade nian—lahó espesifika dadus ne’ebé sei uza.

Posibilidade lubuk ida maka temi ona, inklui uza kartaun ID governu nian, rekoñesimentu oin ka lian nian, no inferénsia kona-ba idade.

Métodu ikus ne’e uza informasaun online ne’ebé la’ós data moris—hanesan hahalok ka interasaun online—hodi halo estimasaun ba ema ida nia idade.

Governu australianu mós afirma ona katak empreza sira ne’e tenke foti “pasu razoavel sira” hodi hadook labarik sira hosi sira nia plataforma, no implementa teknolojia verifikasaun idade nian—lahó espesifika dadus ne’ebé sei uza.

Posibilidade lubuk ida maka temi ona, inklui uza kartaun ID governu nian, rekoñesimentu oin ka lian nian, no inferénsia kona-ba idade.

Métodu ikus liu ida-ne’e uza informasaun online ne’ebé la’ós data moris nian—hanesan hahalok ka interasaun sira online—hodi halo estimasaun ba ema ida nia idade.

Governu enkoraja hela plataforma mídia sosiál sira atu implementa métodu oioin simultaneamente.

Governu mós subliña katak plataforma mídia sosiál sira labele depende ba utilizadór sira atu deklara sira nia idade rasik, ka depende ba inan-aman sira atu verifika labarik ida nia idade.

Meta—empreza inan husi Facebook, Instagram, no Threads—anúnsia katak sei hahú taka konta adolexente sira nian hahú iha loron 4 fulan-Dezembru.

Konta adultu sira ne’ebé afetadu hosi enserramentu bele uza ID ne’ebé fó sai hosi governu ka hatama selfie vídeo ida hodi verifika sira nia idade, Meta esplika.

Plataforma sira seluk ne’ebé afetadu seidauk fó sai oinsá sira sei kumpri regra ne’e.

Regra ida-ne’e sei sai efetivu?

La ho imajen klaru kona-ba métodu saida maka empreza sira mídia sosiál nian sei uza, susar atu determina se bandu ida-ne’e sei sai efetivu duni.

Iha parte seluk, preokupasaun oioin mosu ona.

Iha preokupasaun katak teknolojia verifikasaun idade bele trava sala utilizadór lejítimu sira no la konsege kaer labarik sira ne’ebé bosok kona-ba sira nia idade.

Relatóriu sira governu nian indika katak teknolojia rekoñesimentu oin nian, porezemplu, maka ladún loos ba grupu idade ne’ebé maka alvu prinsipál hosi regra ida-ne’e.

Pergunta seluk mosu kona-ba multa sira nia medida.

Eis-ezekutivu Facebook nian, Stephen Scheeler, hatete ba ajénsia notísia australianu ida katak presiza de’it oras ida no minutu 52 ba Meta hodi hetan reseita millaun 50 dolar amerikanu (besik biliaun Rp835), ne’ebé ekivale ba multa másimu.

Krítiku balu argumenta katak maski regra ida-ne’e aplika ho loloos, ninia impaktu ba seguransa labarik nian iha liña bele limitadu.

Ida-ne’e tanba sítiu namoru sira no plataforma jogu sira la kobre hosi regra ida-ne’e. Chatbots AI nian mós la kobre, maski foin lalais ne’e hetan eskrutíniu hafoin hetan akuzasaun katak enkoraja labarik sira atu oho-an ka envolve iha konversa “seksuál” sira ho menór sira. Iha mós preokupasaun katak adolexente sira ne’ebé depende ba mídia sosiál ba komunidade sei sai izoladu liután.

Sira argumenta katak hanorin labarik sira oinsá atu navega iha mídia sosiál ho seguru iha sentidu liu duké trava asesu.

Ministra Komunikasaun Austrália nian, Annika Wells, rekoñese katak bandu ne’e karik la’ós “perfeitu”.

“Prosesu sei sai dezordenadu uitoan,” nia hatete iha inísiu fulan-Novembru.

“Reforma boot sira sempre halo.”

Iha preokupasaun kona-ba protesaun dadus?

Krítika seluk foka ba nesesidade atu halibur no rai dadus pesoál ho kuantidade boot hodi verifika utilizadór sira nia idade.

Risku ba violasaun no utilizasaun sala dadus nian maka preokupasaun foun ida, tanba Austrália hetan nakdoko hosi violasaun dadus ho eskala boot oioin iha tinan hirak ikus ne’e.

Maski nune’e, Governu insisti katak regulamentu sira iha “protesaun sira ne’ebé maka’as” ba dadus pesoal sira.

Regulamentu sira hateten katak informasaun ne’ebé halibur labele uza ba objetivu sira seluk duké verifikasaun idade no tenke destroi hafoin prosesu ne’e hotu.

Governu afirma mós katak sei fó “kastigu maka’as” ba violasaun sira.

Governu mós ezije plataforma sira atu fornese opsaun sira seluk duké ID governu nian ba verifikasaun idade, hodi fó ba utilizadór sira opsaun ida ne’ebé seguru liu.

Oinsá maka empreza sira mídia sosiál nian hatán?

Kompañia mídia sosiál oioin espresa surpreza bainhira governu australianu fó sai bandu iha fulan-Novembru 2024.

Sira konsidera katak regra ne’e susar atu implementa, fasil atu evita, han tempu barak ba utilizadór sira, no risku ba sira nia privasidade.

Sira mós argumenta katak polítika ne’e bele dudu labarik sira ba kantu nakukun sira iha internet no priva adolexente sira hosi oportunidade sira ba interasaun sosiál.

Snap—empreza ne’ebé maka na’in ba Snapchat—no YouTube nega ona katak sira maka empreza sira mídia sosiál nian.

Google, empreza inan YouTube nian, tuir informasaun sei konsidera hela asaun legál hasoru inkluzaun plataforma nian iha lista.

BBC kontakta ho Google hodi konfirma movimentu ne’e maibé la hetan resposta.

Maski fó sai katak sei implementa regra ne’e lalais liu, TikTok mantein katak bandu ne’e sei halo adolexente sira hasoru “protesaun ne’ebé la konsistente iha aplikasaun sira ne’ebé sira uza.”

Iha audiénsia parlamentár ida iha fulan-Outubru, TikTok no Snap hatete katak sira kontra nafatin regra ne’e maibé sei implementa ida-ne’e.

Kick — empreza australianu úniku iha lista — hatete katak sei introdús “medida lubuk ida” no kontinua komunika “ho konstrutivu” ho autoridade sira.

Nasaun seluk iha lei hanesan ka lae?

Bandu ida-ne’e ba mídia sosiál ba labarik sira ho tinan 16 mai kraik maka dahuluk iha mundu, maibé hein katak nasaun sira seluk sei observa Austrália nia implementasaun.

Aprosimasaun oioin koko ona iha rejiaun oioin hodi limita labarik sira nia tempu iha ekran no asesu ba mídia sosiál, no prevene sira hosi haree konteúdu ne’ebé prejudika.

Maibé, laiha ida maka implementa bandu kompletu ba plataforma sira-ne’e.

Iha Reinu Unidu, regra sira seguransa nian ne’ebé maka introdús iha fulan-Jullu liubá ameasa empreza online sira ho multa boot sira, no to’o prizaun, bainhira sira la konsege implementa medida sira hodi proteje labarik sira hosi konteúdu ilegál no prejudisiál.

Nasaun Europeu oioin permite uza mídia sosiál ba labarik sira ho idade menus hosi determinadu, maibé ho de’it konsentimentu inan-aman nian.

Iha fulan-Setembru, inkéritu parlamentár fransés ida rekomenda ona bandu ida hosi mídia sosial sira ba labarik sira ho tinan 15 mai kraik, nune’e mós “ora de queda” ida hosi mídia sosial sira ba utilizadór sira ho tinan 15 to’o 18.

Dinamarka fó sai planu sira hodi bandu mídia sosiál sira ba labarik sira ho tinan 15 mai kraik, enkuantu Noruega konsidera hela proposta ida ne’ebé hanesan.

Governu españól mós aprezenta ona proposta lei ida ba parlamentu ne’ebé ezije konsentimentu hosi tutela ba labarik sira ho tinan 16 mai kraik hodi asesu ba plataforma sira hosi mídia sosiál.

Inversamente, iha Estadus Unidus, tentativa Utah nian atu bandu adolexente sira ho idade menus hosi 18 atu uza mídia sosiál lahó konsentimentu inan-aman nian paradu hafoin hetan negasaun hosi juis federal ida iha tinan kotuk.

Labarik sira sei koko atu evita bandu ne’e?

Foin-sa’e sira ne’ebé maka entrevista hosi BBC admiti katak sira kria konta foun sira ho idade falsu sira antes implementasaun lei nian—maske iha alerta sira hosi governu hosi empreza sira mídia sosiál nian katak sira hein atu detekta no hasai konta sira hanesan ne’e.

Online, adolexente sira mós fahe rekomendasaun sira ba aplikasaun alternativu sira ka oferese estratéjia sira hodi evita bandu sira.

Foin-sa’e balu, inklui influensiadór sira, muda ba konta sira ne’ebé fahe ho sira nia inan-aman.

Entretantu, observadór sira prevee aumentu ida iha utilizasaun VPN sira-teknolojia ne’ebé subar utilizadór ida nia lokalizasaun. Fenómenu ida-ne’e akontese iha Reinu Unidu hafoin lei limitasaun idade nian introdús.

relavante