G-NEWS (DILI) – Francisco Guterres (moris iha loron 7 fulan-Setembru tinan 1954, iha Ossu, Munisípiu Viqueque, Timór Portugés; mate iha loron 21 fulan-Juñu tinan 2026, iha Kuala Lumpur, Malázia), [1][2] nom de guerre Lú-Olo (signifika “pombu”),[3] nu’udar polítiku Timór Lorosa’e ida. Husi tinan 2001 to’o 2012, nu’udar membru Parlamentu Nasionál. Iha loron 20 fulan Maiu tinan 2017, iha meia-noite, Guterres simu tomada de posse nudar Prezidente Timor Leste foun. Nia kaer kargu ne’e to’o loron 20 fulan-Maiu tinan 2022.
Biografia
Husi tinan 1963 to’o 1969, Guterres eskola iha Eskola Saleziana St. Terezinha iha Ossu. Iha tinan 1969, nia transfere ba eskola sekundária iha Dili. Iha tinan 1973, nia fila fali ba Ossu durante tinan ida nu’udar profesór iha nia eskola uluk nian.[1] Iha tinan 1974, nia kontinua nia estudu iha Dili.
Guterres tama iha Asosiasaun Sosial Demokratika Timor (ASDT), ikusmai koñesidu ho naran FRETILIN, iha tinan 1974. Bainhira indonéziu sira invade Timór Lorosa’e iha fulan-Dezembru tinan ne’ebá, Guterres tama iha rezisténsia armada no funu iha FALINTIL, inisiu iha Ossu ho komandu husi Lino Olokassa. To’o tinan 1999, Guterres kaer kargu no komandu oioin iha FRETILIN nia laran no ninia ala militár, FALINTIL. Iha Juñu 1976, nia sai nu’udar adjuntu sekretáriu partidu iha Ossu, no hafoin kaptura Francisco da Silva, nia troka nia nu’udar sekretáriu FRETILIN ba rejiaun tasi-ibun orientál iha Matebian. Tuir mai nia sai sekretáriu adjuntu ba rejiaun Ponte Leste. Iha tinan 1978, Guterres hetan nomeasaun nu’udar komisáriu delegadu ba rejiaun Ponte Leste no iha tinan 1984 nu’udar Komisáriu Polítiku Nasionál.
Iha tinan 1987, líder partidu nian Xanana Gusmão sai hosi FRETILIN hodi asume prezidénsia ne’ebé neutru polítikamente ba organizasaun sumbrinha foun ba partidu independénsia Timór Lorosa’e hotu-hotu, Conselho Nacional de Resistência Maubere (CNRM), depois CNRT. FALINTIL tau iha CNRM nia okos, no iha tinan 1988, komisaun governante ida mak asume lideransa FRETILIN nian. Guterres sai hanesan deputadu ida hosi na’in tolu ba Ma’huno Bulerek Karathayano, sekretáriu hosi komisaun governasaun FRETILIN (CDF). Iha tinan ne’e kedas, Guterres transfere ba rejiaun Cruzeiros (kompostu husi Manufahi, Manatuto Oeste, Aileu, no Dili Leste).
FALINTIL tau iha CNRM nia autoridade nia okos, no komisaun governante ida mak asumi lideransa FRETILIN nian iha tinan 1988. Hafoin Nino Konis Santana nia mate iha tinan 1998, Guterres asumi kargu sekretáriu iha CDF, nune’e kaer lideransa polítika iha rezisténsia armada nia laran. Hafoin demisaun hosi ditadór indonéziu Suharto, kongresu ida FRETILIN nian iha Sydney iha fulan-agostu nomeia Guterres nu’udar koordenadór jerál hosi Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, ne’ebé troka CDF. Guterres agora kaer kargu aas liu iha partidu. Iha CNRT, Guterres asumi knaar nu’udar sekretáriu asuntu polítiku no membru Konsellu Polítiku Nasionál (CPN) no Konsellu Polítiku-Militár iha tinan 1998. Iha inísiu tinan 1999, Guterres subar iha uma FRETILIN nian iha Dili. Maibé, tanba ezérsitu Indonézia nia atividade aas, depois nia muda ba Uai-Mori. Hafoin referendum independensia tinan 1999 iha Timor Lorosa’e, iha ne’ebé Guterres fó nia votu iha Liaruca, nia ba iha kampu detensaun ba funu-na’in FALINTIL sira, uluk iha Remexio, depois iha Aileu, iha ne’ebé nia hela to’o indonéziu sira retira.[1][2] Guterres nu’udar komandante ida hosi komandante FRETILIN na’in haat de’it ne’ebé moris iha funu iha ai-laran.
Wainhira dalan ba ukun-rasik-an klaru ona, Guterres organiza harii fali FRETILIN sai partidu demokrátiku ida. Iha Maiu 2000, nia asumi kargu prezidente Konferénsia Nasionál FRETILIN nian, no iha loron 15 fulan Jullu tinan 2001, nia eleitu nu’udar líder partidu nian ho votu 89% (reeleitu iha fulan Maiu tinan 2006 no loron 20 fulan Agostu tinan 2011). Liutiha fulan rua, nia sai prezidente ba Asembleia Konstituinte Timor Lorosa’e. Tuir nasaun nia independénsia finál iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002, bainhira Guterres lee Deklarasaun Restaurasaun Repúblika Demokrátika Timór Lorosa’e nian iha meia-noite, asembleia ne’e transforma ba Parlamentu Nasionál, no Guterres eleitu nu’udar Prezidente Parlamentu. Nia kaer kargu ne’e to’o sesaun dahuluk Parlamentu foun nian hafoin eleisaun 30 Juñu 2007. Ninia susesór maka Fernando de Araújo hosi Partidu Demokrátiku. Iha tinan 2007 no 2012, Guterres kandidata-an fali ba Parlamentu Nasional Timor Lorosa’e, lidera lista partidu FRETILIN. Maski eleitu ba Parlamentu, nia la hetan nia kadeira.
Iha eleisaun prezidensial iha loron 9 fulan Abril tinan 2007, Guterres kandidata an ba Prezidente Republika Timor ba FRETILIN. Iha votasaun dahuluk, nia hetan votu barak liu ho 27,89%. Iha eleisaun segunda volta iha loron 09 Maiu, maski nune’e, nia lakon hasoru Primeiru-Ministru atuál José Ramos-Horta, hetan 31% hosi votu sira hasoru Ramos-Horta nia 69%. Iha eleisaun prezidensiál tinan 2012 iha loron 17 fulan-Marsu, Guterres kandidata-an fali nu’udar kandidatu FRETILIN nian no dala ida tan tama iha fatin dahuluk, maski ho votu 28,76%, nia la hetan maioria absoluta. Iha eleisaun segunda volta iha loron 16 fulan-Abril, Guterres hasoru vice-campeão, Taur Matan Ruak, maibé lakon desizivu.
Husi tinan 2005 ba oin, Guterres estuda Nia estuda direitu hanesan parte ida hosi programa ida hosi Fundasaun Universidade Portugeza sira (FUP) no iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL). Nia hetan admisaun iha advogadu iha loron 24 fulan-Abril tinan 2012.
Iha tinan 2017, Guterres kandidata-an ba prezidente ba dala tolu. Dala ida-ne’e nia hetan susesu. Iha primeira volta iha loron 20 fulan-Marsu, nia manán maioria absoluta hosi votu sira ho 57.08%.[7] Iha loron 20 fulan Maiu tinan 2017, nia troka Taur Matan Ruak nu’udar Prezidente Timor Lorosa’e.[8] Bainhira FRETILIN, ho ninia governu minoritáriu ne’ebé forma iha 2017, la konsege pasa orsamentu liuhosi parlamentu, Guterres disolve parlamentu iha 2018 no konvoka eleisaun antesipada. Aliansa opozisaun Aliança da Maioria Parlamentar (Aliansa Maioria Parlamentar, AMP) hetan maioria iha parlamentu. AMP kompostu hosi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Partidu Libertasaun Popular (PLP), no KHUNTO. PLP nomeia Taur Matan Ruak hanesan primeiru-ministru foun, enkuantu Xanana Gusmão, hanesan líder hosi partidu ne’ebé maka’as liu iha aliansa, iha inísiu iha intensaun atu simu kargu ministru ida. Maibé, bainhira Guterres rejeita kandidatu ministru balun hosi CNRT, koligasaun ne’e rahun. Gusmão nia tentativa atu halo koligasaun lahó PLP la konsege. Envezde, PLP ho KHUNTO halo aliansa foun ho FRETILIN. Iha eleisaun prezidensiál 2022, CNRT nomeia José Ramos-Horta nu’udar nia kandidatu. Iha ronde daruak, partidu tolu hotu iha koligasaun apoia Guterres, maibé nia mós lakon ona apoiu iha ninia partidu FRETILIN rasik nia laran. Iha primeira volta, Lere Anan Timur hasai tiha parte boot ida hosi nia eleitoradu. Iha Lautém, Lere Anan Timur até mosu nu’udar kandidatu forte liu. Ramos-Horta ikusmai manán eleisaun segunda volta ho votu 62.1% no simu pose ba nia mandatu daruak iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2022.
Iha kongresu partidu nian iha fulan-Setembru 2022, grupu ida dezafia Guterres no Sekretáriu Jerál Marí Alkatiri nu’udar líder partidu nian. José Agostinho Sequeira Somotxo kandidata-an ba prezidente partidu, no Rui Maria de Araújo buka kargu nu’udar Sekretáriu Jerál. Maski nune’e, Guterres ho Alkatiri rejeita eleisaun diretu ida hosi membru sira partidu nian tanba karun liu no husu votu ida iha Kongresu hafoin komisaun revizaun nian deskualifika lista alternativa hosi Araújo ho Somotxo. Sira na’in rua hetan akuzasaun katak besik liu ho Xanana Gusmão. Konkorente sira falla no tenke husik sira nia kadeira iha Komité Sentrál Fretilin.
Iha eleisaun parlamentár 2023, Fretilin hetan de’it votu 25.75%, nia rezultadu aat liu iha nia istória.[10] Hafoin derrota “umiliante” ne’e, opozisaun interna ezije fali demisaun husi Guterres no Alkatiri.[9] Guterres manán kadeira ida iha Asembleia Nasionál, hodi sai segundu iha lista partidu nian tuir Alkatiri.[11] Maibé, Guterres rezigna-an hosi nia kadeira iha sesaun dahuluk parlamentu nian.
Iha eleisaun jerál 2023, Fretilin hetan de’it votu 25.75%, nia rezultadu aat liu to’o ohin loron.[10] Guterres mate iha loron 21 fulan-Juñu tinan 2026, iha Ospitál Prince Court iha Kuala Lumpur, Malázia.
Família
Francisco Guterres maka oan ba dala neen hosi oan na’in ualu hosi Felix Guterres no Elda da Costa Guterres. Francisco iha maun-alin na’in-tolu no alin-feto na’in-haat.
Guterres nia feen dahuluk, Clotilde Maria de Fatima (Lou Tik), hetan oho hosi ema Indonézia sira iha Builo iha loron 15 fulan-novembru tinan 1981. Só hafoin Timor-Leste ukun-an maka Guterres kaben ho Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres iha loron 04 fulan-Maiu tinan 2002. Sira iha oan-mane na’in tolu no oan-feto ida: Francisco Cidalino Nobre, Nobrezino Guterres, Samd. no Dália Luliana Nobre Guterres.
Ho Dekretu Prezidensiál 56/2006, Guterres simu Orden da Guerilleiru, no ho Dekretu 20/2009 no Dekretu Prezidensiál 25/2009, Orden Timor-Leste (Kolar). Ida-ne’e tuir fali iha 2012 ho Medalla Méritu Prezidensiál nian. Iha loron 19 fulan-Maiu tinan 2022, Prezidente Portugál nian aprezenta ba Guterres ho Krús Boot hosi Orden hosi Prínsipe Enrique Baptista.

















loading="lazy" />