Jornalísta : Amar Belo //
G-RTV.com : Comissão Nacional Justiça, Paz E Integridade Da Criação Timor Leste (CJPIC-TL), konfirma la vota afavór ba Kandidatura ida iha segundu volta ne’e, maibé vota ho konxiénsia no liberdade.
Liu husi konferénsia imprensa, porta-vóz Pe. Julio Crispin Ximenes Belo hateten, JPIC-TL la afavór bá kandidatu ida maibé vota ho konxiénsia no liberdade tuir koñesimentu.
”Konferénsia Episkopál liu husi JPIC-TL hakarak afirma ninia posizaun inparsialidade katak, la afavór ba kandidatu ida, hotu-hotu ho liberdade Konxiénsia atu vota ba kandidadu ida ne’ebé tuir ita nia konxiénsia, tuir ita nia determinasaun no tuir ita nia koñesimentu ho dignu, servé no kapas, kbi’it atu bele sai xefe estadu ka aman ba nasaun, ” Afirma Pe. Crispin liu husi konferensia imprensa iha edifisiu Conferénsia Episcopal Timorense, Balide, segunda-feira ohin, 18/04/2022.
Nia akresentac tan, hare ba konstituisaun ne’ebé valoriza no garante liberdade umana, morál relizioja, no partisipasaun polítika tamba ne’e liu husi CJPIC-TL husu ba sarani hotu katak liberdade mai husi Maromak, sai elementu iha vida sosiál ba nasaun ida nian no garante Konstituisaun Repúblika.
“Justisa no Páz liu-liu CJPIC-TL husi nível nasionál nomos CJPIC Arquideocese Dili no Diocese rua seluk, hodi fó hanoin ba sarani hotu-hotu katak ita nia liberdade ne’e mai husi Maromak i sai elementu nessesáriu importante iha vida sosiedade ninian liu-liu nasaun ida ne’e nian no mós garante ita nia konstituisaun Republika atu ita bele ezerse ita nia liberdade ne’e ho neon no laran nomos hala’o iha paz nia laran, frankuliedade, latauk ba ameasa no intimidade oi-oin, hamrik hanesan ema iha maromak nia oin atu halao ninia dever nu’udár sidadaun iha estadu ba rai ida ne’e hodi partisipa atu eleze Prezidente Republika ida” Afirma nia.
Iha tempu hanesan, Koordenadór Jerál ba Programa Edukasaun Cidadania CJPIC-TL, Pe. Domingos Soares ‘Maubere’, reforsa, husu ba sarani no sidadun laran luak sira atu tane ita nia eroi sira bainhira ita kontribui bá nasaun nia prosperiedade husi ita nia partisipasaun polítika tuir artigu konstituisaun RDTL.
“Ita sei tane ita nia eroi sira , bainhira ita kontribui ba nasaun ninia prosperiedade husi ita nia partisipasaun ativu iha polítika hanesan ba vota iha eleisaun sira tuir ita nia konstituisaun artigu 47 ho artigu 65 hatudu dalan,” Reforsa Pe. Maubere.
Pe. Maubere Fundamenta katak CJPIC-TL hato’o ba sidadun hotu iha Timor Leste tane ás nafatin dignidade nasaun nomós as’wain sira ne’ebé fakar ran no ruin naklekar iha Timor Leste.
“Ita nia nasaun ne’ebé ita tenki hadomi , hanesan grasa bo’ot husi leten maibé ita manan mós husi as’wain rihun ba rihun nia ran fakar no ruin naklekar iha Timor laran tomak tamba ne’e ita tenki tane ás nafatin,” Tenik nia.
Tamba Ne’e, atuál pároku Bekora ne’e esplika liu tan, igreja mai hanorin atu involve án iha polítika hodi hala’o hamutuk moris nasaun nian iha aspetu hotu –hotu inklui hili guvernante sira ne’ebé hotu-hotu iha direitu no dever atu kontribui ho nia votu livre atu promove i bem komun ema hotu-hotu nia di’ák.
Entretantu, loron votasaun ba eleisaun prezidensiál segundu volta ne’ebé kompete husi José Ramos-Horta no Francisco Guterres Lú Olo sei hala’o iha loron aban, 19/04/2022.
(REMATA)