G-NEWS (DILI) – Iha dia 2 de Marsu 2023, Ministériu do Turizmu, Komérsiu e Indústria (MTCI) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu UNDP organiza diskusaun mesa redonda kona ba emprendedorismu liga ho ekonomia azúl iha Timor-Leste. Besik tinan 20 ona ekonomia nasaun nian depende maka’as liu ba fundu husi mina no gas, no Timor-Leste sei hasoru rai naruk fiscal nudár rezultadu husi dependénsia ne’e. Tanba nee, tenke iha planu didi’ak kona ba diversifikasaun ekonomia atu hamosu fontes rendimentu foun hodi substitui dependensia ba fundu mina no gas.
Iha nasaun kosteiru barak, konseitu ekonomia azúl (blue Economy) sai ona fokus intervensaun husi parseiru dezenvolvimentu, ajénsia internasionál, no Governu rasik. Konseitu ekonomia azúl refere ba prosesu atu uza ka aproveita rekursu tasi nian, no iha tempu hanesan asegura sustentabilidade rekursu refere. La’o Hamutuk konsidera importante atu fornese introdusaun ba ideia ida ne’e, inklui relevánsia ba Timor-Leste, oportunidade no risku sira, hodi ajuda Timor-Leste atu deside oinsá mak meius justu no sustentável liu atu dezenvolve ekonomia azúl.
Potensiál, Risku no dezafiu
Ajénsia internasionál balun identifika ona atividade ne’ebé iha posibilidade atu sai baze ekonomia azúl iha futuru. Tuir UNDP, peskas, transportasaun maritimas, no turizmu, nudár atividade ne’ebé la’o ona maibé seidauk la’o ho optimal. Ekonomia azúl hatudu oportunidade atu hametin no diversifika ita nia ekonomia, maibé ita tenke kuidadu no konsidera mós tantu potensiál no frakeza iha implementasaun, inklui obstákulu hotu atu asegura sustentabilidade ambientál no empoderamentu komunidade lokál sira oinsá bele partisipa.
Iha tinan 2017, Governu liu husi MAP (ministériu agrikultura no peska) no apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, elabora ona Polítika Nasionál Oseanu maibé to’o agora seidauk konsege pasa. Timor-Leste tenke iha Rejime legál atu proteje ita nia rekursu hotu iha tasi no Oseanu, inklui protégé komunidade sira ne’ebé depende maka’as ba tasi hodi sustenta sira nia moris. Kleur ona, La’o Hamutuk observa katak, implementasaun polítika no inisiativa foun iha Timor-Leste sei hasoru dezafiu boot tanba koordenasaun servisu menus; se esforsu duni atu dezenvolve ekonomia azúl, maibé Polítika Oseanu seidauk konsege implementa ho di’ak, ita sei hasoru dezafiu boot ba oin. Tanba nee, tenke iha rejime legal no polítika ne’ebé forte antes hahú dezenvolve ekonomia azúl
Ita tenke kuidadu no presiza prevene atividade sira ho risku maka’as ne’ebé sei tama iha Timor-Leste ho razaun ekonomia azúl. Ezemplu iha India, Governu promove atividade minerais iha tasi nia okos (deep seabed mining) nudár aspetu ida husi planu hametin ekonomia azúl. Entaun, esplorasaun Minerais iha tasi nia okos, nudár atividade ne’ebé bele fó risku boot ba ambiente tasi nian, maske seidauk iha evidénsia kle’an kona ba risku no impaktu sira, maibé tenke kuidadu. Seidauk iha evidénsia katak territóriu maritimas Timor-Leste nian iha potensiál atu realiza atividade hanesan nee, maibé ita bele aprende husi esperiénsia India nian katak, dezenvolve konseitu ekonomia azúl bele mós loke dalan ba atividade ne’ebé la sustentável, no bele mós fó risku maka’as ba ambiente no ekologia iha tasi.
Iha fatin seluk, observadór balun nota ona katak iha poténsia no esforsu atu promove ekonomia azúl ho prioridade ba “solusaun merkadu nian” ida nee, bele hamenus knaar no direitu komunidade ne’ebé kleur ona uza tasi ba sira nia moris (hanesan peskadór eskala ki’ik sira nsst). Iha estudu husi UNDP ne’ebé temi iha leten, diskute mós posibilidade atu fa’an karbonu kréditu husi Timor-Leste nia tasi. Atividade hanesan ne’e, bainhira hatama rekursu naturais iha merkadu privadu, tenke konsidera kle’an husi perspetiva justisa klimátika, direitu komunidade, no sustentabilidade. Tanba nee, Timor-Leste presiza konsidera ho kle’an proposta atu hala’o atividade hirak nee. Ita, la bele fiar no simu de’it (tolan tomak de’it) konseitu sira ho títulu furak hanesan “ekonomia azúl” katak buat hotu di’ak no pozitivu, maibé tenke kuidadu no tenke aprende esperiénsia nasaun seluk nian.
Oinsá mak atu Evita risku no uza poténsia sira ho di’ak?
Dezenvolvimentu ekonomia azúl tenke haktuir prinsipiu sustentabilidade no justisa azúl. Tasi nudár propriedade komún, katak ema hotu bele asesu ho livre no diferente ho rai maran. Tasi iha poténsia boot no iha rekursu no biodiversidade oin-oin ne’ebé bele dezenvolve nudár ekonomia produtivu. Tenke dezenvolve tuir kontextu nasaun nian ne’ebé respeita aspetu kulturál, sosiál no ekonomia inkluzivu inklui integra partisipasaun komunidade iha governasaun tasi.
Konseitu Justisa Azul (bleu justice) mosu nudár resposta atu responde ba konseitu ekonomia azúl (blue economy) rasik. Ho observasaun katak, esforsu hotu hodi dezenvolve ekonomia azúl dala barak setór privadu no kompañia peskas boot sira mak hetan prioridade no lukru, duke prioritiza komunidade ne’ebé kleur ona uza, jere, no depende maka’as ba rekursu iha tasi no tasi ninin sira ba moris no ekonomia. Hasoru asuntu ekonomia azúl, husi perspetiva justisa azúl bele ajuda Governu no komunidade oinsá foti desizaun ne’ebé matenek, justu, no sustentável.
Konkluzaun:
Bainhira Timor-Leste halo planu no estratéjia atu dezenvolve ekonomia azúl ba oin ho di’ak, prinsipalmente tenke ho maneira ne’ebé justu no sustentável, no presiza hatene didi’ak proposta no interese oin-oin, bainhira atu hala’o atividade hirak nee. Ita, la bele simu ka fiar de’it konseitu sira ho títulu furak hanesan “ekonomia azúl” katak buat hotu di’ak no pozitivu, maibé tenke hatene no aprende esperiénsia nasaun seluk ne’ebé hahú ona. Tuir mai, Timor-Leste tenke iha rejime legal no polítika nasionál Tasi nian (polítika Oseanu) atu asegura, proteje, mantén, no restaura rekursu kosteiru no Oseanu hodi sustenta ekonomia ne’ebé sustentável tuir valor sosiál, kulturál povu nian ho maneira ne’ebé justu no equitavel.
Governu ou estadu tenke hametin didi’ak jestaun ba atividade ne’ebé la’o hela, hanesan Sistema transportasaun maritime, peska ne’ebé seidauk la’o didi’ak oinsá mak bele hadi’ak liu tan no haforsa komunidade hirak ne’ebé halo ona atividade ki’ik sira hanesan prodús budu tasi, hakiak ikan, boek, kadiuk no seluk tan, molok hahú fali atividade foun sira ho naran Ekonomia Azul
Obrigado
Artigu husi LA’O HAMUTUK
Mariano Ferreira